Vanredni sastanak evropskih zvaničnika
Izvor: Blic Jasna Stojković | 12. 07. 2011. - 12:15h | Foto: Reuters
BRISEL - Na inicijativu Hermana van Rompeja, predsednika Evropskog saveta, visoki zvaničnici i ministri finansija evrozone otpočeli su juče dvodnevni sastanak u Briselu u atmosferi straha da bi Italija mogla da bude sledeća zemlja zahvaćena dužničkom krizom, zbog čega bi i njoj morala da se ukaže pomoć kako ne bi bankrotirala. Ukoliko bi Italija - treća po veličini ekonomija evrozone - krenula putem Grčke, Irske i Portugala, to bi imalo ogromne posledice po Evropsku uniju.
Procenjuje se da nacionalni dug Italije dostiže oko 1,2 biliona evra, što znači 103,7 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Poređenja radi, dug Grčke iznosi 246 milijardi evra, dakle oko 158 odsto njenog BDP-a, a dužnički teret Velike Britanije oko 730 milijardi evra, odnosno 47,2 odsto BDP-a. Još koliko prošle sedmice Rim je najavio smanjenje izdataka za skoro 45 milijardi evra u okviru paketa mera štednje. To je učinjeno nakon što je kreditni rejting zemlje znatno smanjen, pa je u petak prošle nedelje, nazvan “italijanski crni petak”, zabeležen pad berze od preko tri odsto zbog masovne rasprodaje državnih obveznica i druge državne imovine. Akcije najveće italijanske banke Unikredit pale su u petak za 7,9 odsto, a vodeći berzanski indeks za 3,5 odsto.
Iako je Van Rompejev portparol demantovao da je reč o kriznom sastanku, ističući da je to uobičajena “koordinacija” narednih koraka ovog bloka, analitičari ocenjuju da se jedan od razloga za samit krije u glasinama da italijanski premijer Silvio Berluskoni namerava da smeni ministra finansija Đulija Tremontija, u kome mnogi vide trezvenog zvaničnika koji je došao u sukob sa svojim šefom. Tako, na primer, bivši italijanski premijer Romano Prodi smatra da krivicu za sadašnju krizu snosi vladajuća koalicija desnog centra.
- Slabost privrede uslovljena je unutrašnjim političkim faktorima u samoj vladi. Nama je potrebna stabilnost - rekao je on. Opozicioni poslanici čak sugerišu da Italija treba da izađe iz evrozone.
- Stvarnost nam govori da je za nas to najbolje - kazao je komunista Marko Rico.
U najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), italijanski dug će već ove godine dostići 120 odsto BDP-a i predviđa se da će zatim neznatno da se smanji na 118 odsto krajem 2016. S obzirom na veličinu duga, EU i MMF najverovatnije neće moći da obezbede paket pomoći njenim kreditorima, već će im ponuditi zajmove ili garancije, što znači da bi druge zemlje ponovo morale da pomognu.
Ovo nije prvi put da evropski zvaničnici upozoravaju na ozbiljnu ekonomsku situaciju u Italiji. To je prošlog meseca učinio Žan-Klod Junker, predsednik evrozone, kada je američka agencija za vrednovanje kreditne sposobnosti “Mudi” snizila kreditni rejting Italije, pre svega zbog slabih šansi za oživljavanje privrednog rasta i velikog duga. Na to je oštro reagovao premijer Berluskoni.
- Ubeđeni smo da neće biti novih zaduživanja. Vlada neće prebaciti troškove međunarodne krize na iduće generacije, naša deca neće plaćati naše sadašnje probleme - kazao je Berluskoni.
Sami Italijani nemaju mnogo poverenja u vlastite finansijske institucije, pa tako većina građana nema, niti koristi kreditne kartice, što znači da veliki deo privrede funkcioniše na osnovu transakcija u gotovom novcu.
Na sastanku će učestvovati predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, predsednik Saveta ministara finansija regiona Žan-Klod Junker, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i evropski komesar za ekonomsku i monetarnu politiku Oli Ren. Zvanično, tema sastanka biće prvenstveno nova tranša pomoći prezaduženoj Grčkoj, kojoj su EU i MMF u maju prošle godine odobrili paket za spasavanje od 110 milijardi evra.
Poziv vlade Silvija Berluskonija na štednju, nesigurnost radnih mesta i visoke cene naftnih derivata najčešći su razlozi što će mnogi Italijani leto provesti kod kuće. Svega 29 odsto, odnosno tek svaki peti Italijan će zbog krize otputovati na letnji odmor, pokazuje prognoza udruženja za zaštitu potrošača „Adoc“.
Ministri zabrinuti da Italija ne doživi scenario Grčke
Izvor: Blic Jasna Stojković | 12. 07. 2011. - 12:15h | Foto: Reuters
BRISEL - Na inicijativu Hermana van Rompeja, predsednika Evropskog saveta, visoki zvaničnici i ministri finansija evrozone otpočeli su juče dvodnevni sastanak u Briselu u atmosferi straha da bi Italija mogla da bude sledeća zemlja zahvaćena dužničkom krizom, zbog čega bi i njoj morala da se ukaže pomoć kako ne bi bankrotirala. Ukoliko bi Italija - treća po veličini ekonomija evrozone - krenula putem Grčke, Irske i Portugala, to bi imalo ogromne posledice po Evropsku uniju.
Ministri finansija uoči jučerašnjeg sastanka
Procenjuje se da nacionalni dug Italije dostiže oko 1,2 biliona evra, što znači 103,7 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Poređenja radi, dug Grčke iznosi 246 milijardi evra, dakle oko 158 odsto njenog BDP-a, a dužnički teret Velike Britanije oko 730 milijardi evra, odnosno 47,2 odsto BDP-a. Još koliko prošle sedmice Rim je najavio smanjenje izdataka za skoro 45 milijardi evra u okviru paketa mera štednje. To je učinjeno nakon što je kreditni rejting zemlje znatno smanjen, pa je u petak prošle nedelje, nazvan “italijanski crni petak”, zabeležen pad berze od preko tri odsto zbog masovne rasprodaje državnih obveznica i druge državne imovine. Akcije najveće italijanske banke Unikredit pale su u petak za 7,9 odsto, a vodeći berzanski indeks za 3,5 odsto.
Iako je Van Rompejev portparol demantovao da je reč o kriznom sastanku, ističući da je to uobičajena “koordinacija” narednih koraka ovog bloka, analitičari ocenjuju da se jedan od razloga za samit krije u glasinama da italijanski premijer Silvio Berluskoni namerava da smeni ministra finansija Đulija Tremontija, u kome mnogi vide trezvenog zvaničnika koji je došao u sukob sa svojim šefom. Tako, na primer, bivši italijanski premijer Romano Prodi smatra da krivicu za sadašnju krizu snosi vladajuća koalicija desnog centra.
- Slabost privrede uslovljena je unutrašnjim političkim faktorima u samoj vladi. Nama je potrebna stabilnost - rekao je on. Opozicioni poslanici čak sugerišu da Italija treba da izađe iz evrozone.
- Stvarnost nam govori da je za nas to najbolje - kazao je komunista Marko Rico.
U najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), italijanski dug će već ove godine dostići 120 odsto BDP-a i predviđa se da će zatim neznatno da se smanji na 118 odsto krajem 2016. S obzirom na veličinu duga, EU i MMF najverovatnije neće moći da obezbede paket pomoći njenim kreditorima, već će im ponuditi zajmove ili garancije, što znači da bi druge zemlje ponovo morale da pomognu.
Ovo nije prvi put da evropski zvaničnici upozoravaju na ozbiljnu ekonomsku situaciju u Italiji. To je prošlog meseca učinio Žan-Klod Junker, predsednik evrozone, kada je američka agencija za vrednovanje kreditne sposobnosti “Mudi” snizila kreditni rejting Italije, pre svega zbog slabih šansi za oživljavanje privrednog rasta i velikog duga. Na to je oštro reagovao premijer Berluskoni.
- Ubeđeni smo da neće biti novih zaduživanja. Vlada neće prebaciti troškove međunarodne krize na iduće generacije, naša deca neće plaćati naše sadašnje probleme - kazao je Berluskoni.
Sami Italijani nemaju mnogo poverenja u vlastite finansijske institucije, pa tako većina građana nema, niti koristi kreditne kartice, što znači da veliki deo privrede funkcioniše na osnovu transakcija u gotovom novcu.
Na sastanku će učestvovati predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, predsednik Saveta ministara finansija regiona Žan-Klod Junker, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i evropski komesar za ekonomsku i monetarnu politiku Oli Ren. Zvanično, tema sastanka biće prvenstveno nova tranša pomoći prezaduženoj Grčkoj, kojoj su EU i MMF u maju prošle godine odobrili paket za spasavanje od 110 milijardi evra.
Štednja
Poziv vlade Silvija Berluskonija na štednju, nesigurnost radnih mesta i visoke cene naftnih derivata najčešći su razlozi što će mnogi Italijani leto provesti kod kuće. Svega 29 odsto, odnosno tek svaki peti Italijan će zbog krize otputovati na letnji odmor, pokazuje prognoza udruženja za zaštitu potrošača „Adoc“.