Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Mihovil Logar

Mihovil-Logar.jpg


MIHOVIL LOGAR rodjen je 1902. godine. Studirao je u Pragu kod Jiraka i Suka. Nijedan vid muzike 19. i 20. veka nije mu bio stran. Zato se njegove kompozicije međusobno veoma razlikuju po svim komponentama strukture. Osnovne crte Logarovog stvaranja su vedrina i optimizam, duhovita melodika, razgranata, brza i živa ritmika, živopisna i spretna instrumentacija, intimna lirska osećajnost. Uvek je pisao brzo, mnogo i lako.

Školovanje u Pragu je odredilo profil njegovih ranih dela, smele harmonije idu i do atonalnosti. I krajnji avangardisti (Marić, Čolić) su primenjivali formalne šeme tradicionalne muzike dok je Logarov oblik najčešće rapsodičan. Ovo je prva faza dok se u drugoj približio nacionalno obojenoj romantici ali tek posle rata i to privremeno. I u ovoj najavangardnijoj fazi se provlači italijanska opera i češki neoromantizam. U predratnom periodu je težio da se što više od njih udalji ali ne kao Rajičić. Ekspresionizam Logara je romantičniji, nosi i neoklasičnu boju. Tu pripadaju Dve tokate za klavir, Legenda o Marku, Rondo uvertira, Sablazan u dolini. U zrelom periodu staloženiji muzički jezik, vraća se klasičnim formalnim principima ali i bogatoj i živopisnoj harmoniji. Pred njegov povratak u Beograd ističu se Gudački kvartet br. 1 i br. 2, Trio za flautu, violinu i čelo, ’Tango’ za klavir i Dve groteske za klavir. Ova dela bi teško mogla da se uvrste u expresionizam, jer izviru direktno iz usvajanja elemenata poznog romantizma.

Od 1927. i povratka u Beograd do 1940 on piše opere, kantate, orkestarske kompozicije, guačke kvartete, solo pesme, klavirsku i kamernu muziku. Dela su različitih vrednosti. Koncizan, spontan i instinktivno muzikalan, neopterećen ma kakvom težinom i složenošću, Logar je zanimljiv primer nekog čudnog prožimanja romantičnog i neoromantičnog principa. Koliko on polaže na variranje muzičkog materijala i izvlačenje celih odseka iz jednog motiva ili kratke teme, jasno pokazuje ciklus pesama za glas i klavir ’Legende o Marku’- četiri pesme, romantičarsko-ekspresionističkog lika kome posebnost daju diskretni folklorni elementi uslovljeni sadržajem teksta.

’Rondo uvertira’ za orkestar spada među njegova najbolja dela. To je slobodno shvaćen sonatni rondo ostvaren u neoklasičnim stilskim okvirima.

Posle rata, u vreme socrealističkog zaokreta srpske muzičke kulture, Logar se ne udaljava korenito od svog ekspresionizma poteklog iz poznoromantičarske tradicije. On je u ovom periodu bliži tonalnoj centralizaciji, preglednijoj formi (u tradicionalnom smislu), čak i folklorno-akcentovanoj motivici- npr. u orkestarskoj kompoziciji ’Rondo rustico’, Koncertu za violinu h mol, Koncertu za klarinet B dur. On suštinski ne menja tip muzičkog iskaza koji se temelji na skokovitoj naraciji, kapriciozno iskidanoj ili skercozno zadihanoj melodici, razuđenoj harmoniji i majstorskoj instrumentaciji. Kod njega se javljaju najrazličitiji žanrovi. Njegov opus se može povezati sa gotovo svim stilskim smerovima srpske muzike, izuzev možda sa nacionalnim.

Scenska dela: napisao je četiri opere:

Opera ’Sablazan u dolini Šentflorijanskoj’ muzička farsa u tri čina, stilski je heterogena. Samo nekim elementima dodiruje ekspresionizam. Prisutni su elementi romantične italijanske opere ekspresionističke groteske, ima tendenciju ka savremenom belkantu. Cankarova satira sa mnoštvom fantastičnih i naturalističkih elemenata, rasplinut tekst, puno nevažnih detalja.

Opera Kir Janja prema delu Jovana Sterije Popovića, uništena je bombardovanjem 1941.

Opera ’Pokondirena tikva’ je farsa u četiri čina (Jovan Sterija Popović). Delo je puno dinamike i pravog bufo duha. Tretman teksta je često na granici sa parlandom kome kontrastiraju groteskno obojeni ariozo odlomci. Tu su i primese vojvođanskog folklora ali samo na momente.

’41’ je opera u tri čina po romanu Pesma Oskara Daviča. Tematika je iz naše revolucije. Podvukao je psihološka zbivanja tumačeći ih sredstvima savremene muzičke drame. Dramska napetost je uslovila pretežno rečitativni tretman teksta podržana bujnim tkivom orkestra i smelim harmonijama.

Četiti scene iz Šekspira je prvo njegovo scensko delo. Došao je na jedinstvenu zamisao, bar u našoj muzici, da četiri scene iz različitih Šekspirovih dela (Kralj Lir, Mletački trgovac, Antonije i Kleopatra i San letnje noći) poveže u celinu koja će imati formu simfonijskog ciklusa. Primat ima muzika, a scena (reducirana na minimum) samo ilustruje muziku. Zanimljivo je da u prve tri scene dozvoljava ’udvajanje uloga’ tj ’pantomimsku’ radnju sa oratorijski nepokretnim vokalnim solistima. Samo između II i III scene je pauza inače su povezane interludijumima koji su kao komentar.

Balet u dva čina ’Zlatna ribica’ je koreografska bajka u kojoj je ostvarena i atmosfera bajke. Libreto Jelene Vajs prema našoj narodnoj bajci. Bogata živopisnom harmonijom i orkestarskim koloritom, naročito u fantastičnim scenama koje su impresionistički obojene. U igrama naroda se naslućuje dalek prizvuk mediteranskog folklora. Za koncertno izvođenje sastavio je 3 svite:

I svita: 1. uvod, ribarska igra, barkarola
2. igra zlatne ribice
3. finale I čina
II svita: 1.igra seljaka i menuet
2. dolazak sna, poloneza, igra sa lepezom
3. valcer
III svita: 1. igra bisera
2. finale III čina

Dvostruki koncert za klarinet i rog (koji je u svetskoj literaturi redak) za koji je Logar dobio Oktobarsku nagradu Beograda. Orkestarske arije su uglavnom koncertantno tretirane tako da solističke deonice često urastaju u orkestarsko tkivo, ali ima i puno delova gde su solistički instrumenti virtuozno eksponirani. Na kraju I stava nalazi se zajednička kadenca.

Ostala dela:

Simfonijska: I simfonija , C-dur simfonija za gudački orkestar
simfonija Italiana- utisak sa puta o Italiji ali bez italijanskog folklora gde je želeo samo da dočara sunčani mediteranski pejzaž i živahni ležerni teperament italijana.

Vesna za veliki orkesar je simfonijski skerco sa obligatnim solo klavirom

Rondo uvertira je jedno od njegovih najboljih dela. Težio je razumljivosti, sklon je folkloru, šali i svežini. Vrtoglava i penušava atmosfera vašara, nema ekspresionističkih elemenata. Kasnije dobija naziv Na vašaru. Slobodno shvaćen sonatni rondo u neoklasičnim okvirima (virtuozna i živopisna orkestracija) ali ima i Štrausovskih akcenata i situacija. Struktura, melodika, vertikala i ritam su romantičarski ekspresionistički ali je kompozicioni postupak neoklasičan.

Kosmonauti- koncertna uvertira bez programsko deskriptivnih elemenata.

Rondo rustico poznatije pod naslovom Primorsko kolo je jedno od retkih Logarovih dela inspirisano dalmatinskim i istarskim folklorom i ima oblik ronda sa tri teme.
koncerti: za violinu u h molu, za čelo, duvački kvintet i gudački orkestar, Končertino za violinu; Tokate za klavir i gudače.

Klavirska dela: pretežu mali oblici: dve sonatine i niz minijatura

Dve tokate za klavir i gudače je jedno od Logarovih najboljih dela iz rane faze. Vrlo razrađena faktura koja je po jasnoći oblika i tematici neoromantičarsko delo. Tokate međusobno kontrastiraju tempom i raspoloženjem.

Kamerna muzika: Pet gudačkih kvarteta, klavirski trio, ’Muzika za klavir I – III’, trio za flautu, klarinet i rog; trio za flautu, violinu i violončelo.

Kantate: ’Plava grobnica’, ’Na vrelu’, ’Vatra’, ’Veli Jože’, ’Psalm 150’, ’Poljar’


Ciklusi solo pesama: 16 rumenih proleća, Granada od Samarkanda, Pesme za Anitu, Legenda o Marku za bas bariton

Horovi: ’Čežnja’, ’Bdenje’, ’O klasje moje’, ’Most’, ’Svatovska pesma’, ’Himna Beogradu’, ’Moja zemlja’.

Izvor: Muzička centrala



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Muzički primeri






 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top