Izvor: Slobodna Dalmacija 16.11.2010. | 14:12
Majka pretučenog osmaša: Za nasilje djece krivi su roditelji, treba ih zatvoriti
- Pokrenut ću peticiju za izmjenu zakona koji je preblag kod kažnjavanja maloljetnih nasilnika. Tražit ćemo, također, da umjesto malodobnih nasilnika, pogotovo onih mlađih od 16 godina, u zatvor idu njihovi roditelji ako su propustili obavljati svoje dužnosti i djelovati na vrijeme na svoju djecu. Također, sve takve roditelje koji ne djeluju na vrijeme kada se uoče problemi kod njihove djece treba i novčano kazniti visokim iznosima. Postavila bih pitanje premijerki Jadranki Kosor i svim budućim premijerima: Je li zato moj suprug proveo tri godine na ratištu da mu danas sin ne može izaći iz kuće? - rezolutna je Ljiljana Varnica iz Splita, majka osmaša kojem su u lipnju ove godine nasilni vršnjaci slomili nos.
Mučka smrt 17-godišnjaka na području Županje, koji je stradao pod kotačima automobila dok je pretučen ležao na cesti, pokrenula je ponovno lavinu prosvjeda i prijepora oko Zakona o sudovima za mladež. Kazne propisane navedenim zakonom odnose se na maloljetne počinitelje kaznenih djela čije su mladost i nepromišljenost uvelike honorirane, bez obzira radi li se o najblažem ili najtežem kaznenom djelu.
- Moj sin je odličan učenik i bio je na državnim natjecanjima. Kad se to dogodilo, išao je još u sedmi razred Osnovne škole “Ravne njive”. Njegov vršnjak iz OŠ “Brda” tukao je mog sina dok je nekolicina njih pazila da mu nitko ne pritekne u pomoć. Zadobio je prijelom nosa s pomakom, što je teška tjelesna ozljeda, a kada vidim što se sve događa, mogu biti sretna što je dobro prošao. Roditelji tih nasilnika nisu ni upitali što je s njim, zato mislim kako je očito da problem dolazi iz obitelji. Jedan od tih nasilnika navodno je već prije nekom djetetu ugasio cigaretu na vratu. Takve obitelji treba držati pod nadzorom. Obratit ću se Saboru i svim institucijama, pozvat ću i druge roditelje da se ovakvo nasilje zaustavi jednom zauvijek - ogorčena je Ljiljana.
Psihologinja doc. dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece, potvrđuje kako razloge agresivnosti i nasilja među mladima najčešće treba tražiti u ranom djetinjstvu, u obitelji. - Djeca koja su svjedočila nasilju u obitelji ili i sama bila žrtve nasilja, imaju znatno veći rizik da će u adolescentskoj dobi biti nasilnici. To su djeca koja su oštećena u razvoju bliskosti i empatije jer je u njihovu svijetu bliskost definirana terminima nasilja. No, s druge strane, važno je navesti i kako povećani rizik da postanu delinkventi imaju i djeca čiji su roditelji bili vrlo popustljivi i u odgoju im nisu postavljali granice - ističe dr. Buljan Flander.
Međutim, iako, kako kaže, posve razumije bol i gnjev roditelja čija su djeca žrtve i njihovo pravo na satisfakciju, navodi kako je od kažnjavanja roditelja maloljetnih nasilnika znatno učinkovitije rano prepoznavanje rizične djece i rizičnih obitelji, te preventivno djelovanje. - Empatija se kod djeteta razvija u dobi između druge i treće godine života. Već tada bi djeca trebala suosjećati s tuđom boli, međutim ako u svojoj obitelji nisu doživjela bliskost s roditeljima, ako nisu dobila dovoljno pažnje, potpore i ljubavi, neće razviti ni empatiju. A to znači da, kad i krenu u nekakav sukob, nekoga udare i slično, patnja njihova vršnjaka neće ih zaustaviti, oni neće pokazati kajanje - rekla je dr. Buljan-Flander.
Danas, međutim, upozorava ona, za rano prepoznavanje i djelovanje nema nacionalnoga preventivnog programa kao ni dovoljno stručnog kadra. Do početka devedesetih, prisjeća se dr. Buljan Flander, psiholozi su obavljali sistematske preglede petogodišnjaka i tada su se u rizičnim obiteljima mogle poduzimati adekvatne i učinkovite mjere. - Međutim, psiholozi u domovima zdravlja i savjetovalištima su ukinuti, umjesto da se njihov broj povećava. Da se na djeci štedi, potvrđuje i to što je u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi zabranjeno zapošljavanje novog kadra. Kada se nasilje dogodi, onda se o tome priča, međutim u zadnjih deset godina na području preventive nije napravljeno ništa ili vrlo malo - zaključuje dr. Buljan Flander.
Katarina MARIĆ BANJE
Divna ZENIĆ
Primjeri kazni
Poznati splitski primjeri u kojima su maloljetni ubojice dobili maksimalne kazne od pet godina su ubojstvo i Marka Jurića (21) na Bačvicama, u studenom 2008. godine, i Stipe Dajaka (67) u Dućama, u listopadu 2006. godine.
Marko Jurić preminuo je od uboda nožem u trbuh od 17-godišnjaka nakon banalne svađe zbog ulaska u WC u obližnjem kafiću. Ubojica je dočekao Jurića na stepenicama ispred kafića i zadao mu smrtonosnu ranu. Ubojica je nakon privođenja vrijeđao i istražnog suca, a otprije je imao 15-ak kaznenih prijava i odsluženu kaznu u Odgojnom zavodu u Turopolju. Dobio je maksimalnih pet godina zatvora. Stipe Dajak pao je kao žrtva 30 udaraca pajserom po glavi kada su dvojica 17-godišnjih provalnika usred noći ušla u njegovu kuću i počela pljačkati. Dajak se probudio u sobi na katu, ubojice su ga čule, došle u sobu i zatukle ga kraj kreveta te otišle sa plijenom. Dobili su po 5 godina zatvora svaki.
Mladi prepušteni ulici
I splitski psihijatar prof. dr. Ivan Urlić naglašava kako se zakazuje u prevenciji, dok su mladi prepušteni ulici i slučajnosti raznih susreta u društvu koje je nesigurno, koje ne nudi vrijednosti i mladu osobu od početka dezorijentira. Njegovo je mišljenje kako se ne smije više o ovom problemu govoriti sporadično, kada se nasilje dogodi, nego treba otvoriti sustavni i svestrani dijalog o faktorima koji u našem društvu utječu na mlade naraštaje. Treba sastaviti program u kojemu bi jasno stajalo koje su to vrijednosti koje kod mladih valja njegovati i onda na tome treba sustavno raditi, jer sve što ulažemo u mlade ljude generalno je dobro uloženo, poručuje dr. Urlić.
Majka pretučenog osmaša: Za nasilje djece krivi su roditelji, treba ih zatvoriti
- Pokrenut ću peticiju za izmjenu zakona koji je preblag kod kažnjavanja maloljetnih nasilnika. Tražit ćemo, također, da umjesto malodobnih nasilnika, pogotovo onih mlađih od 16 godina, u zatvor idu njihovi roditelji ako su propustili obavljati svoje dužnosti i djelovati na vrijeme na svoju djecu. Također, sve takve roditelje koji ne djeluju na vrijeme kada se uoče problemi kod njihove djece treba i novčano kazniti visokim iznosima. Postavila bih pitanje premijerki Jadranki Kosor i svim budućim premijerima: Je li zato moj suprug proveo tri godine na ratištu da mu danas sin ne može izaći iz kuće? - rezolutna je Ljiljana Varnica iz Splita, majka osmaša kojem su u lipnju ove godine nasilni vršnjaci slomili nos.
Mučka smrt 17-godišnjaka na području Županje, koji je stradao pod kotačima automobila dok je pretučen ležao na cesti, pokrenula je ponovno lavinu prosvjeda i prijepora oko Zakona o sudovima za mladež. Kazne propisane navedenim zakonom odnose se na maloljetne počinitelje kaznenih djela čije su mladost i nepromišljenost uvelike honorirane, bez obzira radi li se o najblažem ili najtežem kaznenom djelu.
- Moj sin je odličan učenik i bio je na državnim natjecanjima. Kad se to dogodilo, išao je još u sedmi razred Osnovne škole “Ravne njive”. Njegov vršnjak iz OŠ “Brda” tukao je mog sina dok je nekolicina njih pazila da mu nitko ne pritekne u pomoć. Zadobio je prijelom nosa s pomakom, što je teška tjelesna ozljeda, a kada vidim što se sve događa, mogu biti sretna što je dobro prošao. Roditelji tih nasilnika nisu ni upitali što je s njim, zato mislim kako je očito da problem dolazi iz obitelji. Jedan od tih nasilnika navodno je već prije nekom djetetu ugasio cigaretu na vratu. Takve obitelji treba držati pod nadzorom. Obratit ću se Saboru i svim institucijama, pozvat ću i druge roditelje da se ovakvo nasilje zaustavi jednom zauvijek - ogorčena je Ljiljana.
Psihologinja doc. dr. Gordana Buljan Flander, ravnateljica zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece, potvrđuje kako razloge agresivnosti i nasilja među mladima najčešće treba tražiti u ranom djetinjstvu, u obitelji. - Djeca koja su svjedočila nasilju u obitelji ili i sama bila žrtve nasilja, imaju znatno veći rizik da će u adolescentskoj dobi biti nasilnici. To su djeca koja su oštećena u razvoju bliskosti i empatije jer je u njihovu svijetu bliskost definirana terminima nasilja. No, s druge strane, važno je navesti i kako povećani rizik da postanu delinkventi imaju i djeca čiji su roditelji bili vrlo popustljivi i u odgoju im nisu postavljali granice - ističe dr. Buljan Flander.
Međutim, iako, kako kaže, posve razumije bol i gnjev roditelja čija su djeca žrtve i njihovo pravo na satisfakciju, navodi kako je od kažnjavanja roditelja maloljetnih nasilnika znatno učinkovitije rano prepoznavanje rizične djece i rizičnih obitelji, te preventivno djelovanje. - Empatija se kod djeteta razvija u dobi između druge i treće godine života. Već tada bi djeca trebala suosjećati s tuđom boli, međutim ako u svojoj obitelji nisu doživjela bliskost s roditeljima, ako nisu dobila dovoljno pažnje, potpore i ljubavi, neće razviti ni empatiju. A to znači da, kad i krenu u nekakav sukob, nekoga udare i slično, patnja njihova vršnjaka neće ih zaustaviti, oni neće pokazati kajanje - rekla je dr. Buljan-Flander.
Danas, međutim, upozorava ona, za rano prepoznavanje i djelovanje nema nacionalnoga preventivnog programa kao ni dovoljno stručnog kadra. Do početka devedesetih, prisjeća se dr. Buljan Flander, psiholozi su obavljali sistematske preglede petogodišnjaka i tada su se u rizičnim obiteljima mogle poduzimati adekvatne i učinkovite mjere. - Međutim, psiholozi u domovima zdravlja i savjetovalištima su ukinuti, umjesto da se njihov broj povećava. Da se na djeci štedi, potvrđuje i to što je u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi zabranjeno zapošljavanje novog kadra. Kada se nasilje dogodi, onda se o tome priča, međutim u zadnjih deset godina na području preventive nije napravljeno ništa ili vrlo malo - zaključuje dr. Buljan Flander.
Katarina MARIĆ BANJE
Divna ZENIĆ
Primjeri kazni
Poznati splitski primjeri u kojima su maloljetni ubojice dobili maksimalne kazne od pet godina su ubojstvo i Marka Jurića (21) na Bačvicama, u studenom 2008. godine, i Stipe Dajaka (67) u Dućama, u listopadu 2006. godine.
Marko Jurić preminuo je od uboda nožem u trbuh od 17-godišnjaka nakon banalne svađe zbog ulaska u WC u obližnjem kafiću. Ubojica je dočekao Jurića na stepenicama ispred kafića i zadao mu smrtonosnu ranu. Ubojica je nakon privođenja vrijeđao i istražnog suca, a otprije je imao 15-ak kaznenih prijava i odsluženu kaznu u Odgojnom zavodu u Turopolju. Dobio je maksimalnih pet godina zatvora. Stipe Dajak pao je kao žrtva 30 udaraca pajserom po glavi kada su dvojica 17-godišnjih provalnika usred noći ušla u njegovu kuću i počela pljačkati. Dajak se probudio u sobi na katu, ubojice su ga čule, došle u sobu i zatukle ga kraj kreveta te otišle sa plijenom. Dobili su po 5 godina zatvora svaki.
Mladi prepušteni ulici
I splitski psihijatar prof. dr. Ivan Urlić naglašava kako se zakazuje u prevenciji, dok su mladi prepušteni ulici i slučajnosti raznih susreta u društvu koje je nesigurno, koje ne nudi vrijednosti i mladu osobu od početka dezorijentira. Njegovo je mišljenje kako se ne smije više o ovom problemu govoriti sporadično, kada se nasilje dogodi, nego treba otvoriti sustavni i svestrani dijalog o faktorima koji u našem društvu utječu na mlade naraštaje. Treba sastaviti program u kojemu bi jasno stajalo koje su to vrijednosti koje kod mladih valja njegovati i onda na tome treba sustavno raditi, jer sve što ulažemo u mlade ljude generalno je dobro uloženo, poručuje dr. Urlić.