LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Ljudi su pili vino još pre 6.000 godina
Arheolozi su nedavno na području planine Ararat, nedaleko od Turske i Irana, otkrili vinogradarsko domaćinstvo staro 6.000 godina.
Vodja tima, arheolog Gregori Arešijan sa Univerziteta u Kaliforniji, izjavio je za "Vašington post" da je to dokaz da su "ljudi proizvodili vino hiljadu godina pre egipatskih faraona".
Do ovog otkrića, arheolozi su pronalazili samo delove semenki i kože groždja, kao i taloge nalik vinu u posudama, ali nikad nisu mogli da sa sigurnošću zaključe da su ljudi tog doba zaista pili vino. Podrum koji su otkrili u Jermeniji, medjutim, ne ostavlja mesta nikakvoj sumnji: u njoj se svakako proizvodilo vino, i to pomoću prese, bačve, zrna groždja i biljnih pigmenata.
Arheolozi su, takodje, otkrili da su ovi drevni vinari gnječili groždje nogama - pronadjeno je spremište širine jedan metar, u kojem se groždje muljalo i iz kojeg se sok istiskivao direktno u bačve. Povoljni, suvi uslovi koji su vladali u podrumu omogućili su da se ovi tragovi iz bakarnog doba sačuvaju sve do danas.
List podseća da je na istom ovom području, u junu prošle godine, pronadjena cipela stara više od 5.500 godina, što predstavlja najstariji komad obuće u svetu. "Nema sumnje da je reč o jedinici za proizvodnju vina", kazao je Patrik Mekgavern, naučni direktor Laboratorije za biomolekularnu arhitekturu Univerziteta Pensilvanije, dodajući da dokazi pokazuju da se evroazijsko groždje gajilo pre više od 6.000 godina.
Dosad najstariji dokazi o proizvodnji vina pronadjeni su u grobnici egipatskog kralja Škorpiona, a njihova starost je procenjena na 5.100 godina.
SrbijaNet

Arheolozi su nedavno na području planine Ararat, nedaleko od Turske i Irana, otkrili vinogradarsko domaćinstvo staro 6.000 godina.
Vodja tima, arheolog Gregori Arešijan sa Univerziteta u Kaliforniji, izjavio je za "Vašington post" da je to dokaz da su "ljudi proizvodili vino hiljadu godina pre egipatskih faraona".
Do ovog otkrića, arheolozi su pronalazili samo delove semenki i kože groždja, kao i taloge nalik vinu u posudama, ali nikad nisu mogli da sa sigurnošću zaključe da su ljudi tog doba zaista pili vino. Podrum koji su otkrili u Jermeniji, medjutim, ne ostavlja mesta nikakvoj sumnji: u njoj se svakako proizvodilo vino, i to pomoću prese, bačve, zrna groždja i biljnih pigmenata.
Arheolozi su, takodje, otkrili da su ovi drevni vinari gnječili groždje nogama - pronadjeno je spremište širine jedan metar, u kojem se groždje muljalo i iz kojeg se sok istiskivao direktno u bačve. Povoljni, suvi uslovi koji su vladali u podrumu omogućili su da se ovi tragovi iz bakarnog doba sačuvaju sve do danas.
List podseća da je na istom ovom području, u junu prošle godine, pronadjena cipela stara više od 5.500 godina, što predstavlja najstariji komad obuće u svetu. "Nema sumnje da je reč o jedinici za proizvodnju vina", kazao je Patrik Mekgavern, naučni direktor Laboratorije za biomolekularnu arhitekturu Univerziteta Pensilvanije, dodajući da dokazi pokazuju da se evroazijsko groždje gajilo pre više od 6.000 godina.
Dosad najstariji dokazi o proizvodnji vina pronadjeni su u grobnici egipatskog kralja Škorpiona, a njihova starost je procenjena na 5.100 godina.
SrbijaNet