Štetne posledice samolečenja
Izvor: Blic S. Vasić | 25. 07. 2011. - 02:02h | Foto: Shutterstock
Bojeći se nestašica, mnogi stvaraju kućne zalihe lekova, međutim - sve je više onih građana koji se leče na svoju ruku. Nekontrolisano uzimanje lekova stvara zavisnost, a ti lekovi mogu da oštete želudac i otežaju postavljanje dijagnoze, što može imati i kobne posledice po čoveka, upozoravaju lekari.
Da je tako potvrđuju i doktori koji se svakodnevno susreću sa pacijentima koji sami sebi postavljaju dijagnozu i leče se, naravno bez uspeha. Dr Nevenka Dimitrijević iz Doma zdravlja Voždovac kaže da je oko 90 odsto pacijenata koji dođu kod nje već uzimalo lekove na svoju ruku.
- Uzimanjem leka bez recepta, pacijent kvari kliničku sliku i time nam odmaže da otkrijemo uzrok bolesti. Konkretno, antibiotici izazivaju rezistenciju i poremećaj crevne flore, a tako nastaju i gljivične infekcije. Među najčešće korišćenima su i antireumatici, koji oštećuju sluznicu želuca, a mogu da izazovu i krvarenje želuca - upozorava dr Dimitrijević.
Sudeći po tome kako se lako odlučujemo za lečenje na svoju ruku i na stvaranje kućnih zaliha, doktorka kaže da je sve češća upotreba antidepresiva, lekova u terapiji astme, dijabetesa, pomoćnih lekovitih sredstava za kijavicu i temperaturu...
Nekontrolisanoj upotrebi su doprineli pacijenti podjednako koliko i lekari kada su počeli da prepisuju tablete “za svaki slučaj“.
- U svim teškim vremenima, povećava se potrošnja lekova. Zbog nesigurnosti, ljudi povećavaju kućne zalihe stvarajući kod sebe lažnu sliku da imaju bar neko rešenje tako što imaju lekove - objašnjava dr Petar Borović iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.
Pored samolečenja, stvaranja kućnih zaliha, pritiska na lekare da prepisuju što više lekova, i farmaceutske kuće imaju svoj deo odgovornosti s obzirom na to da kroz farmaceutski marketing utiču na lekare da prepisuju što veći broj određenih medikamenata, a sve u cilju ostvarivanja većeg profita.
U RZZO apeluju na racionalnu potrošnju lekova i zbog svih nas, koji iz zajedničke kase plaćamo potrošnju lekova kako bi se obezbedila veća sredstva za finansiranje i drugih savremenih lekova.
Lekovi uzeti na svoju ruku oštećuju želudac
Izvor: Blic S. Vasić | 25. 07. 2011. - 02:02h | Foto: Shutterstock
Bojeći se nestašica, mnogi stvaraju kućne zalihe lekova, međutim - sve je više onih građana koji se leče na svoju ruku. Nekontrolisano uzimanje lekova stvara zavisnost, a ti lekovi mogu da oštete želudac i otežaju postavljanje dijagnoze, što može imati i kobne posledice po čoveka, upozoravaju lekari.
Da je tako potvrđuju i doktori koji se svakodnevno susreću sa pacijentima koji sami sebi postavljaju dijagnozu i leče se, naravno bez uspeha. Dr Nevenka Dimitrijević iz Doma zdravlja Voždovac kaže da je oko 90 odsto pacijenata koji dođu kod nje već uzimalo lekove na svoju ruku.
- Uzimanjem leka bez recepta, pacijent kvari kliničku sliku i time nam odmaže da otkrijemo uzrok bolesti. Konkretno, antibiotici izazivaju rezistenciju i poremećaj crevne flore, a tako nastaju i gljivične infekcije. Među najčešće korišćenima su i antireumatici, koji oštećuju sluznicu želuca, a mogu da izazovu i krvarenje želuca - upozorava dr Dimitrijević.
Sudeći po tome kako se lako odlučujemo za lečenje na svoju ruku i na stvaranje kućnih zaliha, doktorka kaže da je sve češća upotreba antidepresiva, lekova u terapiji astme, dijabetesa, pomoćnih lekovitih sredstava za kijavicu i temperaturu...
Nekontrolisanoj upotrebi su doprineli pacijenti podjednako koliko i lekari kada su počeli da prepisuju tablete “za svaki slučaj“.
- U svim teškim vremenima, povećava se potrošnja lekova. Zbog nesigurnosti, ljudi povećavaju kućne zalihe stvarajući kod sebe lažnu sliku da imaju bar neko rešenje tako što imaju lekove - objašnjava dr Petar Borović iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.
Pored samolečenja, stvaranja kućnih zaliha, pritiska na lekare da prepisuju što više lekova, i farmaceutske kuće imaju svoj deo odgovornosti s obzirom na to da kroz farmaceutski marketing utiču na lekare da prepisuju što veći broj određenih medikamenata, a sve u cilju ostvarivanja većeg profita.
U RZZO apeluju na racionalnu potrošnju lekova i zbog svih nas, koji iz zajedničke kase plaćamo potrošnju lekova kako bi se obezbedila veća sredstva za finansiranje i drugih savremenih lekova.
Negativne posledice
- Antibiotici - Česta upotreba izaziva rezistenciju, pa gube svoje dejstvo u borbi protiv bakterija. Izazivaju i poremećaj crevne flore, ali i gljivične infekcije
- Antireumatici - Oštećuju crevnu i želudačnu sluzokožu, ponekad dovode i do unutrašnjeg krvarenja koje može biti opasno. Smanjuju bol čime maskiraju kliničku sliku, te nekad otežavaju postavljanje dijagnoze
- Lekovi za dijabetes - Mogu da poremete nivo šećera u krvi, pa i da dovedu do nesvestice ili pada u komu
- Lekovi u terapiji astme - Dovode do širenja krvnih sudova, zbog čega prevelike ili proizvoljne doze nisu dobre. Takođe, uspavljuju i obaraju pritisak
- Sredstva za kijavicu i temperaturu - Sužavaju krvne sudove u nosu i oštećuju sluzokožu nosa. Lekovi za snižavanje temperature mogu izazvati mučninu i povraćanje