Lekarski lobi protiv razdvajanja rada u državnoj i privatnoj praksi

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Lekarski lobi protiv razdvajanja rada u državnoj i privatnoj praksi

Pacijentima se govori da nema lekova, da je oprema pokvarena, ali popodne, u privatnoj ordinaciji – sve će biti urađeno


ortopedija-1.jpg

I pacijenti pred dilemom: da li da idu u državne zdravstvene ustanove ili kod privatnika? (Foto D. Jevremović)



Da li isti lekar može savesno u istom danu raditi u državnoj zdravstvenoj ustanovi i u privatnoj stomatološkoj ordinaciji koja ga je angažovala kao konsultanta? Ministar zdravlja dr Zoran Stanković je izneo svoje mišljenje da „ljudi koji imaju privatne ordinacije ne bi trebalo da rade u državnom sektoru”, jer kako je objasnio na takav način rada građani imaju mnogo primedaba. Takođe, njihovom odlukom da rade ili kao privatnici ili u državnom sektoru, otvorio bi se prostor da se zaposle mladi, nezaposleni lekari, smatra ministar Stanković. Koliko je ovo samo „lepa želja”, entuzijazam ministra ili nemoguća misija, teško je proceniti, jer su mišljenja o ovoj temi u zdravstvenim krugovima podeljena.
Kardiolog dr Višeslav Hadži Tanović nije imao dilemu pre 21 godine, kada je dao otkaz u bolnici na Bežanijskoj kosi i osnovao svoju samostalnu „Kliniku za srce”.
– Ima veliki broj lekara koji pre podne rade u državnoj ustanovi, a popodne u privatnoj, koja je ili registrovana na tuđe ime ili rade „na crno”. Ja sam od starta bio protiv takvog načina rada, zato što to ide na štetu pacijenta. Pacijenti se godinama prebacuju iz državnog sektora u privatni. Često im se govorilo da nema lekova, da je oprema pokvarena, ali popodne, u privatnoj ordinaciji – sve će biti urađeno. Ili, u državnoj ustanovi im se uradi ultrazvučni pregled i laboratorija, a po mišljenje pacijent dolazi popodne u privatnu ordinaciju. To predstavlja obmanu pacijenata, kršenje prava i to spada u kriminal. Zbog velike mogućnosti za korupciju, uvek sam bio za to da se razgraniči rad lekara u državnoj ustanovi od onog u privatnom sektoru. Ko misli da je bolje u privatnom sektoru, neka da otkaz i počne da radi samostalno – izričit je dr Hadži Tanović.
Upoznat je sa inicijativom ministra da se konačno u Srbiji uradi takvo razgraničenje, ali dr Hadži Tanović ne veruje da će se to dogoditi, jer postoji „veliki lekarski lobi, koji ima politički uticaj”.
– Koliko je jak taj lobi govori vam podatak da su sve reforme u zdravstvu propale. Privatni lekari žele čiste račune. Moćni lekari sa političkim uticajem diktiraju uslove koji se dešavaju u srpkom zdravstvu i odgovara im da se radi na dva mesta. U privatnom sektoru, pacijenti se obično opredeljuju za poznate lekare koji su od svog imena napravili brend. Onda, kada u državnom sektoru ne mogu da stignu do njih, pokušavaju da ih nađu u privatnim ordinacijama ili su spremni da plate i preskoče liste čekanja – dodaje dr Hadži Tanović.
Dr Branislav Kardašević, stomatolog iz Novog Sada i kopredsednik Udruženja privatnih lekara i stomatologa „Salus” smatra da je odluka da li će se raditi u privatnom ili državnom sektoru – evropska tekovina.
– Treba se odlučiti ili za rad u privatnoj ili za rad u državnoj službi. Da li bilo gde može da se nađe da jedan carinski službenik na istoj carinskoj ispostavi ima svoju transportnu firmu? Da li ćete naći sudiju koji prepodne radi u sudu, a da u istoj toj sudnici popodne bude advokat? – pita dr Kardašević.
On sam je otišao iz vojne bolnice u privatnike, njegova ordinacija danas ima 4.500 kartona.
– Ko ne zna da radi, ostaje u državnom zdravstvu i pristaje i na malu platu. Srbija je jedina evropska zemlja gde je primarna zaštita, znači domovi zdravlja i izabrani lekari u apsolutnom državnom vlasništvu. Zato je i izbor lekara farsa – kaže Kardašević.
On smatra da je sadašnja organizacija dopunskog rada otvorila mogućnost za visok koruptivan potencijal i sukob interesa.


Dr Radosavljević: Zabrana rada kod privatnika je diskriminacija
Direktorka Lekarske komore Srbije dr Tatjana Radosavljević kaže da se lekari ne mogu razdvajati prema tome da li će da rade u privatnoj ili državnoj ustanovi.
– Ljudi na koje se vode privatne ordinacije ne moraju biti zaposleni u državnom sektoru. Što se tiče prava doktora iz državnog sektora da kao konsultanti rade u privatnim ordinacijama, ono ne može da se ospori. Zakon o radu dozvoljava lekaru koji je zaposlen u državnoj ustanovi da u dopunskom radu radi kod privatnika. Međutim, činjenica je da u Srbiji mora u ovoj oblasti da se napravi sistem, da ti lekari svoj dopunski rad, do trećine radnog vremena, prijavljuju poreskoj upravi, da budu plaćeni preko računa i da se državi plaćaju svi porezi. Bila bi diskriminacija kada bi se takav rad zabranio – smatra dr Radosavljević.


Uključiti privatnike u zdravstveno osiguranje
Savez sindikata lekara i farmaceuta Srbije juče je zatražio da se jasno definiše rad u privatnim ordinacijama i da se u sistemu potpuno odvoji privatni od državnog sektora. U saopštenju ovaj sindikat navodi da je neophodno uključiti privatnike u sistem zajedničkog finansiranja, s tim da se prethodno definišu cenovnici usluga, koje Republički zavod za zdravstveno osiguranje može da plati. Tako bi svaki osiguranik mogao sam da odluči gde i kod koga želi da se leči.


RZZO odlučuje o dopunskom radu lekara
Lekari i svi ostali zdravstveni radnici, koji rade puno radno vreme, mogu obavljati dopunski rad iz svoje struke u ukupnom vremenu koje ne može biti duže od jedne trećine punog radnog vremena. Neophodan im je ugovor o dopunskom radu sa direktorom zdravstvene ustanove, odnosno osnivačem privatne prakse. Međutim, više ne postoji ograničenje u broju zaključenih ugovora. Zdravstvena ustanova ili privatna praksa, lekaru koji obavi uslugu iz dopunskog rada, to neće platiti na ruke, nego sa prvom narednom isplatom plate, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pružanja zdravstvene usluge.
Ovo su samo neki od predloga budućeg organizovanja dopunskog rada iz Pravilnika o načinu, postupku i uslovima za obavljanje dopunskog rada koji je 11. aprila potpisao ministar zdravlja Zoran Stanković. Pravilnik je poslat zdravstvenim ustanovama na razmatranje, a sadrži predloge kako da se dopunski rad organizuje na bolji način nego do sada. Tako, procenu da li zdravstvena ustanova uopšte može da pruža dopunske usluge, posebno one koje plaća Republički zavod za zdravstveno osiguranje, donosiće nadležni instituti za javno zdravlje i filijale RZZO. U pravilniku je definisano kada i kako se dopunski rad može pružati za lečenje koje inače plaća RZZO. Zdravstvena ustanova, navodi se, to može učiniti samo van redovnog radnog vremena i to tako da time ne remeti ostvarivanje prava zdravstvenih osiguranika.


Politika
 
Natrag
Top