Lek protiv side iz jogurta?

Član
Učlanjen(a)
09.08.2009
Poruka
362
Lek protiv side iz jogurta?

Genetski izmenjene bakterije mlečne kiseline sadržane u jogurtu mogle bi biti osnova budućeg leka protiv side.
AIDS.jpg


U toku su istraživanja čiji je cilj da utvrde da li bi bakterije mlečne kiseline sadržane u jogurtu, inače vredna medicinska sirovina, mogle da budu osnova budućeg leka protiv side.
Profesor Bagarat Ramratnam i njegove kolege s medinskog fakulteta na Roud Ajlendu, u SAD, tako su genetski izmenili ove bakterije da one mogu da funkcionišu kao mini fabrike za proizvodnju cianovirina, belančevine koja može da spreči zarazu virusom AIDS.
"Taj protein povezuje se s virusom i sprečava da virus prodre u ćelije i inficira ih. Ideja je vrlo jednostavna - bakterije mlečne kiseline proizvode cinovirin i tako sprečavaju da virusi AIDS prodru u sluznicu vagine, što je i najčešći način prenosa zaraze", kaže Ramratnam.
To bi značilo da je to neka vrsta pasivne vakcinacije koja bolje funkcioniše od samog cinovirina.
"Proizvodnja proteina veoma je skupa. Osim toga, te proteine je nemoguće jednostavno progutati jer se oni mogu razgraditi u želudačnoj kiselini", objašnjava Ramratnam.
Lek protiv hepatitisa i drugih infekcija?
S bakterijama mlečne kiseline tih problema nema. One proizvode protein "besplatno" i u samom ljudskom telu. To znači da su verovatno stabilnije. Te dobre i korisne bakterije neće, svakako, biti korišćene u obliku jogurta za doručak nego će se, po svemu sudeći, aplicirati jednom nedeljno u obliku vaginalne kreme.
"Kada se žene obraću lekaru zbog gljivičnih oboljenja, on im često savetuje da piju jogurt jer očito neke od tih bakterija iz probavnog trakta dospevaju u vaginu. To još nije detaljno naučno dokazano, tako da nismo potpuno sigurni, ali je i to jedan od detalja koje ćemo testirati", dodaje Ramratnam.
Planirani su eksperimenti na majmunima koji bi trebalo da traju najmanje dve godine, pre nego što počne i razmišljanje o ogledima s ljudima ili o borbi protiv drugih bolesti.

"Pod pretpostavkom da postoji jedan protein koji te uzročnike napada, i pod uslovom da ga bakterije mlečne kiseline mogu proizvesti, sasvim je moguća primena u humanoj medicini. No, može se dogoditi da ih ti značajni proteini otruju", ocenjuje Ramratnam.

Ukoliko do toga ne dođe, onda bi kulture jogurta uz malo pomoći iz genetskih laboratorija značile iskorenjivanje hepatitisa, proliva i drugih infekcija koje se prenose preko sluznice.

U međuvremenu, jogurt postaje sve popularniji. Svaki Nemac, na primer, popije, u proseku 17 litara godišnje a sve je više ljubitelja jogurta i u SAD.
 
Natrag
Top