Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ksenija Zečević

ksenija_zecevic_01.jpg


Ksenija Zečević (Zadar, 16. februar 1956. - Beograd, 21. novembar 2006.) je bila poznata srpska pijanistkinja, poznata po komponovanju filmske i dramske muzike. Rođena je u Zadru od majke Italijanke i oca Crnogorca. Svoju muzičku karijeru provela je u Beogradu.


Život i rad


Ksenijina majka poreklom je iz italijanske porodice Gergeta Borgezi koja se generacijama opsesivno bavila muzikom, a pošto joj je otac poreklom Crnogorac, umela je sa smeškom da konstatuje da je srećom od oca nasledila samo jak glas, a od majke muzikalnost. Deda po majci, ubijen u logoru Dahau kao italijanski antifašista, imao je običaj da okupi decu terajući ih da u četiri glasa pevaju horske deonice iz Verdijevih opera. Ksenija je kasnije sebe obično definisala kao nekog ko je promašio celo stoleće, i ko pripada Verdijevoj i Pučinijevoj kulturi sa kraja 19. veka, te da "nikad nije opštila sa Turcima", kao oni koji su dopustili potpuni upliv islamskog melosa i razaranje kulturnog koda srpskog naroda. - Dok ne ostvarim apsolutno pročišćenje u odnosu na sveje pretke, na one koji su u ime neke predivne energije gubili živote u gasnim komorama, ja ne mogu da živim. Tek kada to iščistim, mogu da počnem da stvaram za sebe - govorila je žena koja je ljudsku vrstu gotovo rasistički delila na stvaraoce i reproduktivce, gnušajući se ovih drugih i nazivajući ih "stočnim fondom". Iako svesna da se većina ljudi plaši da svoj život živi intenzivno i sa strašću, uspevala je da do kraja živi kao potpuni individualac, ne obazirući se na okolinu koja ju je obavezno etiketirala kao u najmanju ruku "kontroverznu" i dosledno gajeći kult Dinare i tih krševitih krajeva koji su sasvim posebnom energijom napajali njenu čudesnu muziku. - Samo hoću još malo vremena da završim svoj amanet narodu - znala je da kaže umetnica koja je u 21. godini stekla diplomu magistra na odseku za klavir, i diplomca na odseku za kompoziciju FMU - Meni je životna obaveza da napišem operu koja će srpski narod odvesti u svet i pokazati aristokratiju srpskog duha. Nemorlano je i neetički otići sa ovog sveta a da ne ostvarim balet, rekvijem, operu, dela koja sam zamislila i zacrtala.


Muzika za filmove


  • 1980 - Dani od snova
  • 1982 - Daleko nebo
  • 1983 - Timočka buna
  • 1988 - Neka čudna zemlja
  • 1989 - Atoski vrtovi - preobraženje
  • 1993 - Bolje od bekstva
  • 1997 - Ptice koje ne polete.
Izvor: Vikipedija



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Muzički primeri








 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top