Kompletna kreditna istorija u izveštaju

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Kompletna kreditna istorija u izveštaju

kamatica1.jpg



Kreditni biro u Srbiji vodi pozitivne kao i negativne podatke koji se brišu iz baze podataka u roku od tri godine, počev od dana izmirenja obaveze klijenta prema banci, odnosno raskida ugovora o korišćenju usluge. To bi značilo da ako ste imali kašnjenje u plaćanju kredita duže od 60 dana u kontinuitetu, bićete evidentirani kao neuredan platiša u naredne tri godine i nećete biti u mogućnosti da se ponovo kreditno zadužite u nekoj finansijskoj instituciji.
Izveštaj Kreditnog biroa zahteva svaka poslovna banka pri stupanju u poslovne odnose sa novim klijentom i pri odobravanju bilo kog kreditnog proizvoda. Mogućnost da dobije podatke iz izveštaja Kreditnog biroa ima poslovna banka, ali samo na osnovu potpisane saglasnosti od strane klijenta, i sam klijent. Klijent svoj izveštaj može zahtevati preko poslovne banke ili u sedištu Kreditnog biroa u Udruženju banaka Srbije.
U izveštaju Kreditnog biroa, koji koriste banke pri pružanju usluga klijentima, nalaze se svi podaci o korišćenju finansijskih usluga lica i preduzeća. Ukoliko imate bilo koju vrstu neizmirenih obaveza prema jednoj banci (minus po tekućem računu, neizmirene obaveze po kreditnoj kartici, neotplaćen kredit i sl.), druga banka u kojoj ste podneli zahtev za dobijanje finansijske usluge će to videti u ovom izveštaju. U njemu se nalaze i podaci o broju otvorenih tekućih računa, broju platnih kartica koje koristite i sl.
Podatke o građanima banke dostavljaju Kreditnom birou na osnovu sporazuma potpisanog sa Udruženjem banaka Srbije. Banke mogu koristiti izveštaj Kreditnog biroa samo uz pismenu saglasnost onoga na koga se ti podaci odnose. Podaci su potpuno zaštićeni, tretmanom poslovne tajne.

Kašnjenja u otplati i posledice

U svetu su ovakve institucije različito uređene i uglavnom imaju tretman nacionalnih institucija, slično kao i kod nas. Razlike među kreditnim biroima različitih zemalja su uglavnom vezane za period u kome se evidentira kašnjenje klijenta u izmirenju dugovanja. Tako kod pojedinih zemalja kašnjenje od samo 5 dana može dovesti do toga da u evidenciji kreditnog biroa klijentu bude pripisana neurednost u plaćanju. Drugu bitnu razliku predstavlja vreme u kome neurednost u plaćanju ostaje evidentirana u izveštaju. U razvijenim zemljama poput Velike Britanije, Nemačke, Francuske, podaci o kašnjenjima u plaćanju klijenata se čuvaju između 2 i 7 godina, a u SAD čak nema brisanja podataka. To znači da kašnjenje u izmirenju obaveza koje klijent napravi sa 20 godina, ostaje ubeleženo u izveštaju do kraja njegovog života. U ovim izveštajima se često nalazi i mnogo veći broj podataka nego što je to kod nas slučaj (izmirenje poreskih obaveza, zakup nekretnina, računi za komunalne usluge, kablovske i internet veze, telefon i sl.). Razlike postoje i kada su u pitanju odobravanja kreditnih zaduženja klijentima sa evidentiranim kašnjenjima. Najčešće kod zemalja koje su rigoroznije po pitanju dužine evidentiranja neurednosti u plaćanju postoji relaksirana procedura naknadnog odobravanja kredita. Tako, na primer klijentu se može odobriti kredit iako ima evidentirano kašnjenje, ako ono nije bilo veće od 3 mesečne rate.
Praksa naših banaka je da ne odobravaju kredite klijentima kod kojih postoji evidentirano kašnjenje u plaćanju. To bi značilo da ukoliko više od 60 dana kasnite sa otplatom dugovanja, narednih 36 meseci nećete moći kreditno da se zadužite. Međutim, ovo nije opšte pravilo. Naime, ukoliko je na vašem izveštaju evidentirana materijalno beznačajna neurednost u plaćanju (najčešće do 1.000 dinara), pojedine poslovne banke su spremne da uz dodatnu dokumentaciju izađu u susret. Ovde je najčešće reč o klijentima koji su greškom dospeli u docnju, bilo zbog uplata na pogrešne račune ili zbog manjih grešaka u visini otplate. Ipak, imajte u vidu da poslovne banke imaju diskreciono pravo da odluče da li će vam u ovakvim slučajevima odobriti novo kreditno zaduženje, te se ne treba rukovoditi ovom praksom kao pravilom u poslovanju sa bankama.

Finansijska odgovornost i greške u izveštajima

Česti su slučajevi da klijenti pojedinih poslovnih banaka imaju problema sa odobravanjem kreditnih zaduženja u drugim finansijskim institucijama zbog svoje finansijske neodgovornosti ili grešaka u izveštajima. Kreditni dug od samo nekoliko desetina ili stotina dinara, iako minimalan i nebitan za klijenta, ostaje zabeležen u evidenciji kreditnog biroa, ukoliko klijent duže od 60 dana od dana dospeća nije isti izmirio. Zbog takvog dugovanja, poslovne banke mogu ograničeno odobravati ili čak i ne odobravati kredite potencijalnom klijentu. Jedini način da se ovakve situacije izbegnu je potpuna finansijska odgovornost klijenta, koja podrazumeva proveru izmirenosti svojih obaveza prema poslovnoj banci jednom mesečno.
Drugi čest problem kod Izveštaja Kreditnog biroa su greške u izveštajima o kreditnoj sposobnosti građana i preduzeća. Ovakvi problemi se javljaju kao posledica greške poslovnih banaka u izveštavanju Kreditnog biroa o promenama u kreditnoj istoriji svojih klijenata. Rešenje ovog problema uglavnom mora da inicira sam subjekt, čiji kreditni izveštaj ne prikazuje realno stanje. U ovom slučaju potrebno je obratiti se poslovnoj banci kod koje postoji evidentirana neurednost u plaćanju. Korekcije ovih grešaka se uglavnom obavljaju u roku od pet do deset radnih dana.
Ukoliko imate problema sa poslovnom bankom oko korigovanja pogrešno dostavljenih informacija o vašoj kreditnoj zaduženosti, možete se obratiti Centru za zaštitu korisnika Narodne banke Srbije.
Novim Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga su definisane mere koje bi mogle donekle preduprediti navedene probleme sa izveštajima. Poslovne banke će biti u obavezi da redovno izveštavaju klijente o dospelim neizmirenim obavezama, što bi trebalo da s jedne strane smanji finansijsku neodgovornost klijenata poslovnih banaka u izmirivanju obaveza, a s druge strane, greške poslovnih banaka u izveštavanju Kreditnog biroa o kašnjenjima klijenata.

Koristi za klijente i banke

Iako se čini da se ponekad ovakvim tretmanom ugrožava privatnost klijenata, što su temeljniji izveštaji kreditnih biroa, to je rizik finansijskih institucija manji, a samim tim i cene njihovih usluga, prvenstveno kamata, padaju.
Klijenti koji redovno izmiruju svoje finansijske obaveze na ovaj način dobijaju prednost u odnosu na neredovne platiše, kako kroz povoljniji tretman u odobravanju kredita, tako i kroz uslove pod kojima se krediti odobravaju.
Srbija još uvek ima relativno visoke kamatne stope na kreditne proizvode poslovnih banaka, ali u poređenju sa periodom kada institucija Kreditnog biroa kod nas nije postojala, kamatne stope su niže za oko 20%, što dovoljno govori o važnosti ove institucije za korisnike kreditnih proizvoda.

Nema kredita za neuredne platiše

Da biste stupili u kreditni odnos sa bilo kojom poslovnom bankom u Srbiji, neophodno je da popunite Saglasnost za pribavljanje podataka iz Kreditnog biroa i platite naknadu za isto. Na ovaj način poslovna banka dobija podatke o vašoj kreditnoj istoriji i urednosti u otplati u ranijim godinama. Banke u Srbiji tako smanjuju rizik od kreditiranja klijenata koji su neuredne platiše i preventivno deluju na mogućnost pojavljivanja ponovnih neurednih otplata kredita.Kreditni biro je institucija koja raspolaže bazom podataka o kreditnoj istoriji građana Srbije. Baza podataka kreditnog biroa se formira na osnovu pojedinačnih baza podataka članica kreditnog biroa, a to su poslovne banke, lizing društva i ostale važne finansijske institucije. Korišćenje baze podataka od strane komercijalnih finansijskih institucija umanjuje rizike na finansijskom tržištu i unapređuje uslove poslovanja, kako u korist finansijskih institucija, tako i u korist korisnika kreditnih proizvoda.U većini zemalja sveta postoje institucije kreditnog biroa koji su osnovani od strane države ili uz njenu podršku, a na inicijativu učesnika na finansijskom tržištu. Poslednjih godina je aktuelno i otvaranje privatnih kompanija koje obavljaju poslove utvrđivanja kreditnog zaduženja fizičkih i pravnih lica.Institucija Kreditnog biroa je uvedena kako bi se stvorila transparentnost podataka o bonitetu korisnika finansijskih usluga, kako fizičkih, tako i pravnih lica. Postojanje ove institucije daje dodatnu sigurnost finansijskim institucijama koje koriste njene podatke i samim tim smanjuje cenu njihovih usluga (kamata, provizija, naknada).


kamatica.com
 
Član
Učlanjen(a)
06.06.2011
Poruka
2
Kod mene se pojavio problem. Pre nego sto sam ugasila kreditnu karticu,banka je pustila na kreditni biro da sam kasnila sa uplatom. A to su verovatno uradili jer sam trazila zaduzenje po kreditnoj kartici i dozvoljenom minusu i jer sam resila da odem iz njihove banke. I tako su mi napravili problem. Imam kredit za refinansiranje koji sam dobila u poslednjem momentu,al vise ne mogu dobiti kes kredit zbog kreditnog biroa. Ja sam ugasila karticu i oni me ubedjuju da to nema veze dal sam kasnila sa ratom,jer navodno to se ne gleda. Mada mi banka u kojoj sam htela da podignem kes kredit,samo iz tog razloga nije odobrila. Dal neko zna postoji li banka koja i u nekim malim slucajevima odobri tako nesto? Doduse kad mi ova banka nije odobrila,ta kartica jos nije bila ugasena. Molim vas pomagajte ako ista znate.. :)
 
Natrag
Top