Kolaps Italije značio bi kraj evra

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Kolaps Italije značio bi kraj evra
[/h] Izvor: B92, Beta, Tanjug

Italijanski premijer Mario Monti naveo da su mu Angela Merkel i Nikola Sarkozi poručili da bi dužnički kolaps Italije bio i "kraj evra".

5036682874ecfdba8be09f392657734_640x360.jpg
Nemačka kancelarka i francuski predsednik su naveli i da bi "takva katastrofa zaustavila proces evropske integracije sa nepredvidljivim posledicama".
Monti kaže i da je Italija nedavno iskazala značajan napredak u oblasti finansijske konsolidacije i da se obavezala da će radi održanja te konsolidacije brzo sprovesti mere za pospešenje rasta.
Evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren kaže da ne može da zamisli kolaps evra i dodaje da je Italija bila i ostaće centralni deo jedinstvene evropske valute.

Ren je takođe naveo da ekonomske reforme koje predvodi novi premijer Italije Mario Monti "idu u dobrom smeru", ali da su dodatne akcije neophodne.

Italijanske ekonomske osnove su "solidne", rekao je komesar EU nakon što su troškovi zaduživanja Italije oštro porasli na današnjoj aukciji državnih obveznica, privremeno pogodivši evropske berze, na kojima vlada zabrinutost za sudbinu treće po veličini privrede evrozone.


[h=2]Krah Italije bi značio i raspad evrozone[/h] Ministar finansija Poljske Jacek Rostovski kaže da se ni po koju cenu ne sme dopustiti raspad evrozone i Evropske unije i pozvao Evropsku centralnu banku da se aktivnije posveti rešavanju problema dužničke krize.
12592589824ecfdba9296bc532799511_640x360.jpg
"Evropska centralna banka po statutu ima zadatak da održava stabilnost u celoj zoni evra. Ako se zona raspadne, teško da možemo da govorimo o stabilnosti", kazao je Rostovski.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Poljski ministar finansija demantovao je informacije iz kuloara vlade da bi premijer Donald Tusk želeo da Poljska za četiri godine, pri kraju drugog mandata vladajuće koalicije Građanske platforme i Poljske narodne stranke, udje u ERM2 sistem, tzv. čekaonicu za evro. "Takvih namera nema. Evrozona prvo mora da se popravi sama", rekao je Rostovski.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Rostovski, koji je u najnovijoj anketi proglašen za trećeg najboljeg ministra finansija u EU, priznao je da niko nije mogao da predvidi da zemlje evrozone neće biti u stanju da podignu efikasnu barijeru koja bi sprečila da se dužnička kriza iz Grčke proširi na osale zemlje.

"Nema ekonomskih modela koji bi mogli da predvide političke greške ljudi", rekao je Rostovski.

On je priznao da je naivno verovao da će pritisak SAD, Japana i Kine pomoći zemljama evrozone da reše problem i za tu barijeru obezbede dovoljno sredstava, a ne svega hiljadu milijardi evra.

"Još uvek može da se stvori takav fond za stabilizaciju sa dve do 30 hiljada milijardi evra, ali Evropska centralna banka mora da počne više da radi na njemu", kazao je Rostovski i dodao da bi nesposobnost Italije da otplaćuje dug značio i raspad evrozone.

"Raspala bi se evrozona i sama Unija, svako bi tražio spas na svoju ruku. To ni po koju cenu ne sme da se dopusti. Ali, angažman ECB ne sme da bude izgovor za neke da ne sprovode bolne reforme. Zato mora da sledi duboka integracija u okviru evrozone", rekao je Rostovski.


[h=2]Kriza veća pretnja od terorizma[/h] Evropljani ekonomsku krizu smatraju većom pretnjom po svoju sigurnost od terorizma ili organizovanog kriminala.
12521145674ecef6e5bd737874892490_orig.jpg
Na pitanje koji je najveći izazov za bezbednost građana EU u ovom trenutku, 34 odsto ispitanika je navelo ekonomsku i finansijsku krizu, 33 odsto smatra da je to terorizam, a 21 odsto je reklo da je to organizovani kriminal.

Ekonomija je još veća briga u zemljama evrozone koje su primile finansijsku pomoć ili se nalaze pod pritiskom tržišta, tako da 61 odsto Iraca smatra da kriza predstavlja najveći bezbednosni izazov u njihovoj zemlji, u Španiji je tog mišljenja 57 odsto ispitanika, u Grčkoj 56 odsto, u Italiji 44 odsto, a u Portugaliji 41 odsto.

S druge strane, u najvećim privredama evrozone, Nemačkoj i Francuskoj, samo 28 odnosno 15 odsto ispitanika smatra da je kriza pretnja po bezbednost, prema anketi čiju izradu je tražila Evropska komisija.

 
Natrag
Top