Klijent pobedio banku na sudu

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Klijent pobedio banku na sudu[/h] Izvor: Blic


Beograd -- U Srbiji je doneta prva presuda u kojoj je građanin na sudu uspeo da pobedi banku.

12344133444f704cce15c6b774830281_orig.jpg


Klijent KBC banke nedavno je izdejstvovao odluku protiv te finansijske institucije zbog podizanja fiksne marže na stambeni kredit.
Ovo je prvi slučaj da je sud ocenio da banka nije smela da promeni fiksnu kamatu na stambeni kredit uz obrazloženje da je to u skladu sa njenom poslovnim politikom, kažu u Udruženju bankarskih klijenata Efektiva.
Klijentu koji je želeo da ostane anoniman, KBC banka je u oktobru 2010. godine podigla maržu sa jedan na 3,5 odsto.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Rata zbog kursa veća za 10.000 dinara
Od sredine 2008. godine devizni kurs je oslabio za oko 35 dinara, a za toliko je uvećan svaki evro u rati dužnika. Praktično, neko ko je u leto 2008. godine uzeo stambeni kredit sa ratom od 300 evra po kursu od 76 dinara plaćao je ratu od 22.800 dinara, a danas plaća 33.300 dinara ili 9.500 dinara više.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U ugovoru sa bankom pritom je jasno stajalo da je kamata za ovaj stambeni kredit u švajcarcima definisana kao zbir fiksne marže i šestomesečnog libora. U jednom članu, međutim, stajalo je i da banka ima pravo da menja stopu u skladu sa promenom svojih poslovnih akata.

U sporu koji je trajao godinu dana, sud je međutim, doneo presudu kojom je poniptio tu odredbu ugovora. Banci je praktično poručio da je prekršila Zakon o obligacionim odnosima i da će klijentu morati da vrati novac koji je platio iznad prvobitno ugovorene marže.

U zavisnosti od banke i visine kredita, to je u proseku između 1.000 i 5.000 evra, a što bi uz plaćanje veće marže, s vremenom bilo mnogo više.

KBC banka sada ima pravo da uloži žalbu na prvostepenu presudu. u suprotnom će oštećenom klijentu morati da vrati novac koji mu je uzela kroz podignutu maržu. Iz ove banke, međutim, nismo dobili odgovor koje će korake preuzeti.

U Srbiji, inače, ima oko 35.000 stambenih kredita u švajcarcima kod kojih su banke jednostrano podizale kamatnu stopu.



[h=2]Duplo ništavna odredba KBC banke[/h] Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja bankarskih klijenata Efektiva, kaže da je ova odredba KBC banke ništavna po dva osnova.

"Prvi je neodredivost ugovorne obaveze, što praktično znači da banka nije smela jednostrano i samo na osnovu svoje volje, bez preciznih kriterijuma, da menja visinu početne marže. Prosto, banka je u ovom slučaju podigla maržu sa jedan na 3,5 odsto, a mogla je da podigne i na 5.000 posto. To je isto kao kad biste u prodavnici pazarili robu za 2.000 dinara, zatim otišli kući i sve to potrošili, a da vas posle mesec dana prodavac traži da doplatite 1.000 dinara jer je rukovodstvo prodavnice donelo odluku o poskupljenju", pojašnjava Gavrilović.

Drugi osnov je kršenje načela dobrih poslovnih običaja, ravnopravnosti stranaka, savesnosti i poštenja, što je nastalo kao posledica iskorišćavanja ekonomski slabije strane, odnosno klijenta banke.

2802057554f70594c05f5a137561807_orig.jpg
Oba osnova proističu iz Zakona o obligacionim odnosima, na kome su pomenuta tužba i presuda bazirane. Banke jesu ugovarale mogućnost promene kamate u skladu sa poslovnom politikom i klijenti je jesu potpisivali, ali to ne znači da je takvo ugovaranje i bilo po zakonu.

Viceguverner Narodne banke Srbije Mira Erić Jović više puta je isticala da je Zakonom o obligacionim odnosima zabranjeno sklapati ugovore koji sadrže obavezu klijenta koja nije određena, odnosno da nije dozvoljeno da se banka poziva na svoju poslovnu politiku ili promenjene tržišne uslove kako bi podigla kamate.

[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]U Srbiji više od 85.000 stambenih kredita
Na kraju prošle godine broj stambenih kredita u bankama u Srbiji dostigao je 85.676, pri čemu je 59.084 bilo indeksirano u evrima, a 22.709 u švajcarskim francima, pokazali su podaci Udruženja banaka Srbije. Prosečan iznos stambenog kredita u evrima bio je 33.000 evra, a u švajcarskim francima čak 47.000 evra.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Da mnoge banke nisu radile onako kako je trebalo, potvrđuje i novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je stupio na snagu 5. decembra prošle godine. Tada su sve banke morale fiksni deo kamate da vrate na nivo koji je važio prilikom podizanja kredita. Termin „promena kamate na osnovu poslovne politike“ otišao je u istoriju.

Međutim, banke ne miruju i ponovo treba biti oprezan. U borbi da dugoročno očuvaju svoju zaradu sada klijentima nude mogućnost prelaska s fiksne na varijabilnu kamatnu stopu za ranije uzete stambene kredite, koja, kada se pogleda računica, trenutno jeste povoljnija.

Dva osnovna rizika kod svakog zaduživanja su: kamatni (kod kredita s promenljivom kamatnom stopom) i valutni (svako eventualno slabljenje domaće valute u odnosu na evro ili franak povećava ratu u dinarima).

U Srbiji, iako su oni retki, ima slučajeva da banke u svojim ugovorima nisu imale član koji im dozvoljava da menjaju kamate u skladu sa poslovnom politikom. U Sosijete ženeral banci kažu da su imali samo kredite sa fiksnom nepromenjivom kamatom i zajmove sa promenjivom stopom. Ovde se promena isključivo odnosila na kretanje euribora i libora, ne i na maržu.

 
Natrag
Top