Kineziterapija akutne faze hemiplegije

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Kineziterapija akutne faze hemiplegije






1.0 Sažetak
Moždani udar je po u čestalosti i važnosti na prvom mjestu me đu neurološkim bolestima odraslih , a na trećem mjestu po smrtnosti odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti Invalidnost je kod preživjelih i do 50 %. Bolest pogađ a svestarosne skupine , a među njima zna čajan brojje radno sposobnogstanovništva. Obzirom na navedene činjenice , veliki značaj se pridaje osposobljavanju , tj. rehabilitaciji ovih bolesnika , naročito u akutnoj fazi. Rehabilitacijom ne možemo potpuno eliminisati posljedice moždanog udara , ali ih možemo svesti na minimum. Cilj rehabilitacije je , ne samo otklanjanje nedostataka u motorici , ve ć i psihičkih , kognitivnih , socijalnih i profesionalnih nedostataka. Ranimpočetkom tretmana , spre čavamo nastanak patoloških šema , što nam omogućava uspješniju reedukaciju motoričkih funkcija. Uspjeh rehabilitacije zavisi i od drugih faktora na koje ne možemo uticati , kao: starosna dob, stepen oštećenja , lokalizacija oštećenja i drugo , ali ranim tretmanomkomplikacije svodimo na najmanju moguću mjeru i povećavamo pacijentu šansu za što bolji oporavak , samostalniji i kvalitetniji život.



2.0 Uvod
Hemiplegija predstavlja oduzetost jedne polovine tijela , nastale oštećenjem suprotne hemisfere mozga. Najčešći uzrok nastanka je moždani udar. Posljedice nisu samo funkcionalne , već i estetske, psihičke , kognitivne , socijalne i druge. Program rehabilitacije je individualan i prilagođava se svakom pacijentu ponaosobu skladu sa njegovimpotencijalom Značaj ranog tretmana je na prevenciji: pneumonija , vaskularnih komplikacija ( tromboza) , dekubitusa , a naročito kontraktura. Sveobuhvatnim tretmanom i angažovanjem svih članova tima , počevši od samog nastanka moždanog udara na neurološkim odjeljenjima , pa do krajnjeg osposobljavanja u rehabilitacionim ustanovama garantuje se uspješan oporavak.



3.0 Hemiplegija
Hemiplegija je stanje potpuncg gubitka neurromišićnih funkcija ispoljenih na jednoj strani tijela , izazvano oštećenjemsuprotne strane mozga. Ako se radi o djelimičnom slabljenju funkcija tada se radi o hemiparezi.
Najčeš ći etiološki činioci koji dovode do oštećenja mozga su:
4- cerebrovaskularna oboljenja (najčešće arterioskleroza) 4 traume
I- infekcije ( encefalit isi i encefalo mijelitisi) i- tumori (primami i s ekundarni) Mozak je visoko diferencirano tkivo, složene građ e i izuzetno osjetljivo na nedostatak krvi , odnosno kiseonika i glukoze. Potreba za krvlju je velika , mo zak koristi 15 % srčanog volumena i 20 % kiseonika potrebnog za cijelo tijelo. Vaskularizovan je preko dva sistema: +- piednjeg - karotidnog 4- zadnjeg - vertebro-bazilarnog Glavnu anastomozu između dva sistema predstavlja Willisov šestougao na bazi mozga.



3.1 Anatomija CNS-s
0- Veliki mozak (dve hemisfere, siva i bijela masa, projekciona, asocijativna i komisuralna vlakna)
4- Corpus callosum- najveća komisura, 200 miliona vlakana, lijeva i desna hemisfera rade sinhrono, comisura anterior (lijevi i desni temp. režanj), comisura fornicis (lijevi i desni hipokampus)
1- Kora mozga (siva masa, girusi i sulkusi, površina 2200 cm2 ,debljina od 1,5 do 5 mm, Brodman - 52 polja)
i- Sjedište svih svjesnih psihičkih procesa - opažanja, piepoznavanja, praksije, fazije, mišljenja, planiranja, izvođenjavoljnih radnji i- Kora je ekran naše svijesti


Ekstrapiiamidni sistem (skup jezgara i njihovih veza
izvan piramidnog sistema) i Corpus striatum(nucleus caudatus iputamen tj.
neostriatum i paleostriatum odnosno globus pallidus), nucleus amigdale, thalamus, ncl ruber, hypotalamicus, sbst. nigra, retikularna formacija i cerebellum i- odgovoran za integraciju automatskemotorne aktivnosti, nasleđ ene i nau čene, kontrolu mišićnog tonusa i posturalnog položaja, vegetativne funkcije i- Limbičkisistem(starijidio mozga, medijalni ibazalni dio hemisfera)
4- Povezan sa unutrašnjim organima (v isceralni mo zak), integriše nagonske aktivnosti, emocionalne reakcije i doživljaje vezane za njih 1 Moždano stablo (centriza disanje, srcani rad, krvotok,
regulacija budnosti i spavanja, gutanje, povra ćanje) 4- Mezencefalon, pons, produžena moždina i- Jedra KN, putevi motorni i senzitivni, RF, vitalni centri,
asocijativni putevi (TLM), i- Male lezije velika oštećenja
Mali mozak- cerebellum
Srednji dio m.mozga-stajanje i hod i tonus
Intermedijarni dio i lateralni- koordinacija ekstremiteta, posturalni tonus
Kič mena moždina-medulla spinalis(snještena u koštanom kič menom kanalu, obavijena tvrdom i mekom moždanom ovojnicom)
i- Sastoji se od sive mase (leptir), prednji (motorni), zadnji
(senzitivni) i bo čni rogovi (vegetativni) i- Bijela masa - putevi, prednji(tractus corticospinalis anterior, reticulospinalis, tectospinalis,vestibulospinalis), zadnji (Go ll i Burdach) i bo čni snopovi (tractus corticospinalis lateralis i tractus spinothalamicus) Slika 3.
3.2. Cerebrovaskularne bolesti
podrazumjevaju sve poremećaje u kojima je dio mozga prolazno ili trajno oštećen ishemijom ili krvarenjem i/ ili patološkim procesom u jednoj ili više moždanih arterija. Po učestalosti i važnosti su na prvom mjestu me đu neurološkimbolestima odraslih.

3.2.1 Sindromi pojedinih moždanih arterija A. carotis interna
i- hemiplegija ,hemianestezija, hemianopsija, opadanje krvnog pritiska u a. centralis retine , odsustvo pulsiranja na vratu A. cerebri anterior
4- paraliza noge, poremećaj sfinkteia , pozitivan refleks hvatanja , sisanja , demencija , apraksija lijeve ruke A. cerebri media
faciobrahijahi tip hemiplegije , hemianestezija, hemianopsija A. cerebriposterior
4- homonimna hemianopsija sa očuvanimcentrahim vidom, lijevo: aleksija , optička agnozija .
A. chorioidea anterior
hemiplegija ,hemianestezija , hemianopsija , sindrom talamusa , midrijaza , troma rekacija zjenica na svjetlost A. cerebelli inf.post.
4 vrtoglavica ,povraćanje , smanjena osjetljivostna boli temperaturu na suprotonojstranitijela , paraliza mekog nepca , farinksa i larinksa , Hornerov sindrom , nystagmus , ataksija iste strane tijela A. vertebralis
veoma jaka vrtoglavica, povraćanje , nystagmus , ipsilateralna ataksija i hipotonija , bol i distezija lica , disocirana anestezija , paraliza ispsilateralne glasne žice , dizartrija i disfagija , hipestezija farinksa , ispilateralna mioza i vazodilatacija

 
Poslednja izmena:
Natrag
Top