Član
- Učlanjen(a)
- 17.04.2009
- Poruka
- 4.299
Kasa bez dna

Izveštaj Državne revizorske institucije o reviziji završnog računa budžeta za prethodnu godinu konačno je, osim predstavnicima Skupštine, predstavljen i javnosti. Zaključak je da su budžetski korisnici "krajnje opušteno" koristili novac poreskih obveznika.
U Vladi Srbije poručuju da će svoj komentar dati tek kada izveštaj detaljno analiziraju.
Privatne firme
Revizori su otkrili da su, za mnoge usluge, ne samo angažovane privatne firme bez prethodno raspisane javne nabavke, već nije kontrolisano ni da li su cene tih usluga iznad tržišnih. U brojnim slučajevima nema čak ni dokaza da su obavljene.
- Recimo, Ministarstvo rada i socijalne politike prikazalo je rashode za usluge prevođenja sačinjenog sa jednom beogradskom firmom u iznosu od 5,7 miliona dinara - navode revizori. - Ugovor je zaključen na iznos od 3,1 milion dinara, a firmi je isplaćeno čak 54,5 odsto više novca.
Revizori konstatuju da nisu videli nikakav novi ugovor kojim bi se pravdala isplata veća za 1,7 miliona dinara od dogovorenog iznosa. Ovo ministarstvo ima još sedam ugovora sa raznim informatičkim preduzećima po kojima je isplaćen novac za usluge za koje nema traga da su izvršene. Slično je i sa plaćanjem organizacije brojnih okruglih stolova. Novac je dat avansno, ali ne postoji trag o izvršenom poslu.
Od kontrolisanih 18 budžetskih korisnika, čak 10 koristilo je prošle godine usluge spoljnih saradnika za poslove za koje inače platu primaju zaposleni u ministarstvu.
- Po zakonu se ne mogu zaključivati ugovori o delu za obavljanje poslova predviđenih sistematizacijom - konstatuju revizori.
Mada bi laik pomislio da su ministarstva angažovala spoljne saradnike ponajviše za stručne poslove, revizija pokazuje da su angažmani uglavnom bili za administrativne i fizičke radnike.
Recimo, u Ministarstvu spoljnih poslova od analiziranih ugovora o delu čak 43 odsto odnosi na poslove vozača, a 29 odsto na računovođe.
Kafanski trošak
Ministarstva su u prošloj godini u proseku trošila po tri miliona dinara za razne ugostiteljske usluge. Izuzetak je Ministarstvo prosvete, koje je potrošilo oko šest miliona.
Ono što je svima zajedničko jeste da se ne vidi na koje su poslovne događaje trošena sredstva, kao i koliko su zaposleni, mimo "poslovnih događaja", koristili ugostiteljske usluge.
Za poklone koji su kupovani ne postoje validni dokazi. Na primer, Ministarstvo prosvete nabavilo je poklone vredne 137.000 dinara i platilo profakturama, a do dana revizije nisu dostavljeni računi i dokazi da su predmeti koji su nabavljeni i preuzeti.
Ministarstvo trgovine i usluga od jednog beogradskog ateljea kupilo je 18 fotografija na platnu i 50 fotomonografija. Vrednost ugovora je tri miliona dinara. Predmeti su isporučeni, delom i podeljeni gostima koje je primao ministar trgovine. Revizori konstatuju da je navedenu uplatu ministarstvo izvršilo kao "stručnu uslugu", jer nije ni imalo pravo da nabavlja književna i umetnička dela.
Troškovi učešća državnih organa na raznim međunarodnim manifestacijama nisu u potpunosti "papirološki" pokriveni. Revizori primećuju da je Ministarstvo trgovine sa PKS sklopilo ugovor o pripremi nacionalne izložbe "Srbija u Krasnodaru". Na bazi tog ugovora ministarstvo je avansno uplatilo PKS deset miliona dinara.
- Kada se izložba završila, PKS je dostavila izveštaj u kome su naznačene obaveze ministarstva manje od uplaćenog iznosa za oko 300.000 dinara - konstatuju revizori.
Pored toga, PKS u svom izveštaju navodi da je došlo do prekoračenja troškova za 5,7 miliona dinara što je, takođe, uplaćeno. Revizori konstatuju da nisu dobili izveštaj u vezi sa tim prekoračenjem.
Ministarstvo kulture je, opet, sufinansiralo proizvodnju igranog filma "Neka ostane među nama" Rajka Grlića. Učešće ministarstva u filmu je, prema ugovoru, bilo 8,5 odsto. Sav novac, oko osam miliona dinara, uplaćen je krajem prošle godine producentima ovog filma, a nema izveštaja o snimanju.
Ko će biti kažnjen?
Predrag Jovanović, direktor Republičke uprave za javne nabavke, izjavio je u subotu da ostaje da se vidi kako će biti kažnjeni odgovorni za propuste u trošenju novca iz državnog budžeta za prošlu godinu, koje je iznela Državna revizorska institucija.
Jovanović smatra da je realizacija javnih nabavki bila do sada najmanje kontrolisana oblast, jer nadležnost Republičke uprave za javne nabavke prestaje izborom najbolje ponude.
Izvor: Večernje novosti

Izveštaj Državne revizorske institucije o reviziji završnog računa budžeta za prethodnu godinu konačno je, osim predstavnicima Skupštine, predstavljen i javnosti. Zaključak je da su budžetski korisnici "krajnje opušteno" koristili novac poreskih obveznika.
U Vladi Srbije poručuju da će svoj komentar dati tek kada izveštaj detaljno analiziraju.
Privatne firme
Revizori su otkrili da su, za mnoge usluge, ne samo angažovane privatne firme bez prethodno raspisane javne nabavke, već nije kontrolisano ni da li su cene tih usluga iznad tržišnih. U brojnim slučajevima nema čak ni dokaza da su obavljene.
- Recimo, Ministarstvo rada i socijalne politike prikazalo je rashode za usluge prevođenja sačinjenog sa jednom beogradskom firmom u iznosu od 5,7 miliona dinara - navode revizori. - Ugovor je zaključen na iznos od 3,1 milion dinara, a firmi je isplaćeno čak 54,5 odsto više novca.
Revizori konstatuju da nisu videli nikakav novi ugovor kojim bi se pravdala isplata veća za 1,7 miliona dinara od dogovorenog iznosa. Ovo ministarstvo ima još sedam ugovora sa raznim informatičkim preduzećima po kojima je isplaćen novac za usluge za koje nema traga da su izvršene. Slično je i sa plaćanjem organizacije brojnih okruglih stolova. Novac je dat avansno, ali ne postoji trag o izvršenom poslu.
Od kontrolisanih 18 budžetskih korisnika, čak 10 koristilo je prošle godine usluge spoljnih saradnika za poslove za koje inače platu primaju zaposleni u ministarstvu.
- Po zakonu se ne mogu zaključivati ugovori o delu za obavljanje poslova predviđenih sistematizacijom - konstatuju revizori.
Mada bi laik pomislio da su ministarstva angažovala spoljne saradnike ponajviše za stručne poslove, revizija pokazuje da su angažmani uglavnom bili za administrativne i fizičke radnike.
Recimo, u Ministarstvu spoljnih poslova od analiziranih ugovora o delu čak 43 odsto odnosi na poslove vozača, a 29 odsto na računovođe.
Kafanski trošak
Ministarstva su u prošloj godini u proseku trošila po tri miliona dinara za razne ugostiteljske usluge. Izuzetak je Ministarstvo prosvete, koje je potrošilo oko šest miliona.
Ono što je svima zajedničko jeste da se ne vidi na koje su poslovne događaje trošena sredstva, kao i koliko su zaposleni, mimo "poslovnih događaja", koristili ugostiteljske usluge.
Za poklone koji su kupovani ne postoje validni dokazi. Na primer, Ministarstvo prosvete nabavilo je poklone vredne 137.000 dinara i platilo profakturama, a do dana revizije nisu dostavljeni računi i dokazi da su predmeti koji su nabavljeni i preuzeti.
Ministarstvo trgovine i usluga od jednog beogradskog ateljea kupilo je 18 fotografija na platnu i 50 fotomonografija. Vrednost ugovora je tri miliona dinara. Predmeti su isporučeni, delom i podeljeni gostima koje je primao ministar trgovine. Revizori konstatuju da je navedenu uplatu ministarstvo izvršilo kao "stručnu uslugu", jer nije ni imalo pravo da nabavlja književna i umetnička dela.
Troškovi učešća državnih organa na raznim međunarodnim manifestacijama nisu u potpunosti "papirološki" pokriveni. Revizori primećuju da je Ministarstvo trgovine sa PKS sklopilo ugovor o pripremi nacionalne izložbe "Srbija u Krasnodaru". Na bazi tog ugovora ministarstvo je avansno uplatilo PKS deset miliona dinara.
- Kada se izložba završila, PKS je dostavila izveštaj u kome su naznačene obaveze ministarstva manje od uplaćenog iznosa za oko 300.000 dinara - konstatuju revizori.
Pored toga, PKS u svom izveštaju navodi da je došlo do prekoračenja troškova za 5,7 miliona dinara što je, takođe, uplaćeno. Revizori konstatuju da nisu dobili izveštaj u vezi sa tim prekoračenjem.
Ministarstvo kulture je, opet, sufinansiralo proizvodnju igranog filma "Neka ostane među nama" Rajka Grlića. Učešće ministarstva u filmu je, prema ugovoru, bilo 8,5 odsto. Sav novac, oko osam miliona dinara, uplaćen je krajem prošle godine producentima ovog filma, a nema izveštaja o snimanju.
Ko će biti kažnjen?
Predrag Jovanović, direktor Republičke uprave za javne nabavke, izjavio je u subotu da ostaje da se vidi kako će biti kažnjeni odgovorni za propuste u trošenju novca iz državnog budžeta za prošlu godinu, koje je iznela Državna revizorska institucija.
Jovanović smatra da je realizacija javnih nabavki bila do sada najmanje kontrolisana oblast, jer nadležnost Republičke uprave za javne nabavke prestaje izborom najbolje ponude.
Izvor: Večernje novosti