Kako oporezovati bogate?

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Kako oporezovati bogate?










Izvor:
B92.net







Stručnjaci predlažu podizanje neoporezivog cenzusa zarada na 15.000, čime bi bili zaštićeni najsiromašniji.Bogati da plate najviše, ova poruka srpskog premijera Ivice Dačića, preuzeta iz rečnika francuskog predsednika Olanda, nagoveštava da bi i u Srbiji najavljene izmene poreskih propisa mogle krenuti u tom smeru. Uz veći porez na dobit, kako je najavljeno, očekuje se i izmena poreza na dohodak građana, a mnogi veruju da bi progresivnije poreske stope mogle pogoditi upravo bogatije, ali i srednji sloj.


1153322322502e3e7dccf9c297074293_orig.jpg



Međutim, o izmenama ovog zakona, u resornom Ministarstvu finansija ne žele da pričaju, jer, kako kažu, radne grupe za izmene zakona tek počinju posao. I dok je već nagovešteno da će PDV ići sa 18 na 20 odsto, porez na dobit sa 10 na 15 odsto, a i akcize će biti povećane, izmene poreza na dohodak su u potpunoj magli i bez naznaka u kom smeru bi išle.

Inače, porez na dohodak obuhvata zarade, godišnji porez na dohodak građana, ali i kamate, dividende, nepokretnosti, autorska prava… Dok većina stručnjaka očekuje izmene upravo kod oporezivanja zarada, ima onih koji misle da bi izmene mogle biti pravo iznenađenje i upravo u oblastima u kojima se niko ne nada.

Dok iščekujemo predlog Vlade, stručnjaci imaju svoje, uglavnom vezane za zarade. Ovaj porez kod nas se naplaćuje po jednoj stopi (12 odsto), uz neoporezivi iznos od 7.300 dinara, što nas svrstava među istočnoevropske zemlje koje primenjuju tzv. flat tax. Primese sintetičkog poreza daje mu godišnji porez na dohodak građana, koji se naplaćuje sa progresivnim stopama - 10 i 15 odsto.

Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, veruje da je zabluda da se porezi mogu koristiti kao sredstvo socijalne politike, kao i da se drakonskim oporezivanjem bogatih mogu ostvariti bitno veći prihodi.

"Imućni ljudi ostvaruju prvenstveno prihode od kapitala, a ne od rada. Danas, u vreme globalizacije, svako ko pokuša da drakonski oporezuje kapital rizikuje da se on odseli negde drugde“, objašnjava Altiparmakov za NIN. Osvrćući se na iskustva drugih zemalja, podseća da su skandinavske zemlje prve, još 90-ih godina, uvele dualni porez, odnosno razdvojili su prihode od rada i kapitala. Dobar deo evropskih zemalja, poput Nemačke, Grčke, Italije, Španije sa izuzetkom Francuske imaju neku vrstu dualnosti. I Severna Amerika ima niže stope na prihod od kapitalne dobiti i dividendi nego na rad.

"Francuska je maltene poslednji bastion gde se prihodi od rada i kapitala tretiraju isto. Verujem da će se i Olandova zamisao da se prihodi veći od milion evra, a to je 25 prosečnih plata u Francuskoj, oporezuju sa čak 75 odsto, kasnije menjati, jer će rezultat takvog poreza biti da se sportisti, naučnici i ostali, koji toliko zarađuju, presele u recimo obližnji Monako. Porez ne sme biti kazna, niti se kroji za promile najbogatijih, već treba da obezbedi stabilnost prihoda“, tvrdi Altiparmakov.

Njegov predlog za izmene poreza na dohodak u Srbiji, predviđa veću progresivnost, ali ne i uvođenje više stopa. Naime, on se zalaže za to da se sadašnji neoporezivi cenzus poreza na zarade poveća sa 7.300 dinara na 15.000-20.000 dinara. Time bi radnici, koji su na minimalcu gotovo bili oslobođeni poreza na zarade, oni koji primaju prosečne plate porez bi plaćali na otprilike polovinu zarade, dok bi najveći teret podneli oni sa natprosečnim platama. Istovremeno predlaže i da se poreska stopa podigne sa 12 na 15 odsto, čime bi se izjednačila sa budućom stopom poreza na dobit.

"Ako bi neoporezivi cenzus bio podignut na 16.500 dinara, a stopa na 15 odsto, reforma bi bila prihodno neutralna, ali bi obezbedila veću progresivnost i zaštitu onih koji najmanje zarađuju“, objašnjava Altiparmakov, napominjući da bi trebalo izmeniti i godišnji porez na dohodak građana tako da on oporezuje i kapital, a ne samo rad (to je izbačeno 2004. godine) ali sa jednom stopom od 10 odsto.





 
Natrag
Top