Kako nastaju akcionarska društva?

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Kako nastaju akcionarska društva?
[/h] Izvor: B92

Procenjuje se da su prva akcionarska društva nastala još u 17. veku.

1951747324f1acfd7ae20c338473747_orig.jpg
U tržišnim ekonomijama akcionarska društva nastaju zato što određeni preduzetnički poduhvat zahteva izvore finansiranja koji prevazilaze sopstvena sredstva vlasnika i mogućnosti kreditiranja.
Ove kompanije koje se inicijalno nalaze u vlasništvu jednog čoveka ili nekolicine ljudi emituju akcije koje kupuje široki sloj investitora (pojedinačnih i institucionalnih), dok kompanija postaje „javna“ odnosno njenim akcijama se otpočinje trgovati na berzi.

Epitet „javna“ znači da će kompanija ubuduće biti maksimalno transparentna odnosno da će sve javne informacije po pitanju poslovanja biti dostupne. U planskim privredama, koje su sprovele proces tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, akcionarska društva nastaju transformacijom postojećih državnih i društvenih preduzeća. Više o tome u sledećoj epizodi Male škole akcionarstva.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Prava nesaglasnih akcionara

[h=1]Prava nesaglasnih akcionara
[/h] Izvor: B92

Statutom akcionarskog društva predviđeno je da akcionari imaju pravo na nesaglasnost.

1297905664f3a5517a997c084363114_orig.jpg
Akcionar koji se ne slaže sa odlukom akcionarskog društva može da traži od društva da otkupi njegove akcije.
Ako društvo stiče, odnosno raspolaže imovinom čija nabavna, prodajna ili tržišna vrednost u momentu donošenja odluke o tome predstavlja 30 odsto ili više od knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja, smatra se da društvo stiče, odnosno raspolaže imovinom velike vrednosti.

Pod sticanjem, odnosno raspolaganjem imovinom velike vrednosti smatra se sticanje, odnosno raspolaganje imovinom na bilo koji način, uključujući naročito kupovinu, prodaju, zakup, razmenu, uspostavljanje založnog prava i hipoteke, zaključenje ugovora o kreditu i zajmu, davanje jemstva i garancija, i preduzimanje bilo koje druge radnje kojom nastaje obaveza za društvo. Jednim sticanjem će se smatrati i više povezanih sticanja izvršenih u periodu od godinu dana.

Sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrednosti može se sprovesti ako ga predhodno ili naknadno odobri Skupština Društva. Skupština Odluku o odobrenju sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrednosti, donosi tročetvrtinskom većinom prisutnih akcionara.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Upravljanje akcionarskim društvom

[h=1]Upravljanje akcionarskim društvom
[/h] Izvor: B92


Novi Zakonu o privrednim društvima počeo je da se primenjuje od 1. februara.

16050255284f35f12669616383647062_640x383.jpg
Prema novom Zakonu o privrednim društvima Statut akcionarskog društva postaje akt kojim se utvrđuje način upravljanja privrednim društvom. Kupovinom odrđenog broja akcija, čiji je minimum tačno propisan, akcionari sa određenim brojem akcija stiču pravo da učestvuju u radu Skupštine akcionara.
Jednim akcionarskim društvom se može upravljati na dva načina: postoji Jednodomno i Dvodomno upravljanje.

Jednodomno upravljanje – Zakon propisuje uslove i ograničenja za obavljanje dužnosti direktora. Direktora imenuje Skupština. U Javnom akcionarskom društvu predlog kandidata za direktora mogu dati Komisija za imenovanje i akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda sednice skupštine. Mandat direktora ne može biti duži od 4 godine. Ako društvo ima manje od 3 direktora, svaki je izvršni, dok Javno akcionarsko društvo mora imati neizvršne direktore čiji broj mora biti veći od broja izvršnih direktora. Direktori mogu imenovati jednog od izvršnih direktora ovlašćenih za zastupanje društva za generalnog direktora društva. Javno akcionarsko društvo ima najmanje jednog neizvršnog direktora koji je istovremeno i nezavisan od društva (nezavisni direktor). Ako društvo ima odbor direktora, direktori biraju jednog od direktora za predsednika odbora. U Javnom akcionarskom društvu Predsednik odbora direktora mora biti jedan od neizvršnih direktora. Odbor direktora Javnog akcionarskog društva mora na prvoj sednici doneti Poslovnik o radu Odbora direktora. Zakon definiše i odgovornost direktora.

Dvodomno upravljanje - Društvo sa dvodomnom organizacijom upravljanja ima jednog ili više izvršnih direktora i Nadzorni odbor. Ako društvo ima tri ili više izvršnih direktora, oni čine Izvršni odbor. Javno akcionarsko društvo ima najmanje tri izvršna direktora. Nadzorni odbor može imenovati jednog od izvršnih direktora ovlašćenih za zastupanje društva za Generalnog direktora društva, a u Javnim društvima mora imenovati Generalnog direktora. Generalni direktor koordinira rad izvršnih direktora i organizuje poslovanje društva. Izvršni odbor u vođenju poslova društva postupa samostalno. Ako ne postoji saglasnost izvršnih direktora po određenom pitanju, Generalni direktor može sazvati sednicu Izvršnog odbora. Na uslove i ograničenja za članstvo u nadzornom odboru shodno se primenjuju odredbe koje se odnose na uslove koje mora da ispunjava direktor, uz dodatni uslov da ovo lice ne sme biti zaposleno u društvu. Nadzorni odbor ima najmanje tri člana.

Članove nadzornog odbora imenuje skupština i oni imaju ograničen mandat, a mogu biti i ponovo birani i kooptirani. Javno akcionarsko društvo ima najmanje jednog člana nadzornog odbora koji je nezavisan od društva.

 
Natrag
Top