Kako će izgledati Zagreb 2050.: Za 40 godina pretvorit ćemo se u Chinatown
Izvor: jutarnji.hr
Prema viziji odabranog arhitekta, Zagreb će biti bastard između Hong Konga i Klagenfurta: uz historicizam, tornjevi Zahe Hadid i kineski oblici.
London, 2050. Kako bi se prehranili, Londončani marljivo rade u polju riže na potezu između Parlamenta i Westminsterske palače. Tamo im je i jedini izvor hrane. Bosi su i na sebi imaju samo krpice.
“Razglednice iz budućnosti”, izložba je koja se u Muzeju Londona može pogledati do 6. ožujka, a na kojoj su izložene fotomontaže koje pokazuju kako, uz pomoć znanstvenih istraživanja, ilustratori Robert Graves i Didier Madoc-Jones zamišljaju London za 40 godina.
Prenapučeni London
Iako su autori izjavili da im nije bila želja stvoriti drugima noćne more, ipak su ponudili viziju promjena koje bi se Londonu mogle desiti zbog klimatskih katastrofa: neboder Gherkin Normana Fostera, koji je danas simbol moći svjetske ekomonije, oronuo je. S vanjske strane visi rublje, s unutarnje je prenapučen. Nastanjuju ga izbjeglice odasvud. Za struju se koristi energija Temze. U proljeće, gradu prijete poplave. Zbog klimatskih promjena izmjenjuju se velike vrućine i, kratkoročno, velike hladnoće. Za kratko vrijeme London će postati nenastanjiv.
Dosadan grad
Zagreb. Kako će on izgledati 2050.? Koliko će ljudi u njemu živjeti? Vjerojatno više nego danas, budući da statističke prognoze govore u korist rasta gradova: upravo do 2050. godine čak bi 95 posto svjetskog stanovništva trebalo živjeti u urbanim sredinama. Hoće li Zagreb, koji je po jednom istraživanju proglašen najdosadnijim europskim gradom poslije Bruxellesa, zadržati tu neslavnu titulu ili će ljudi iz EU upravo ovdje dolaziti zbog provoda; hoće li postati novi Madrid? Hoće li se pojaviti jasna strategija grada koja ne postoji od kraja 19. stoljeća, a koja bi napokon riješila lošu prometnu infrastrukturu, prazninu oko Save, željeznicu... Zagreb 2050. u očima Saše Randića - arhitekta koji nam je predstavio svoju viziju budućnosti metropole - izgleda kao kombinacija Hong Konga i Klagenfurta. Uz historicističke građevine Donjeg grada, od kojih je dobar dio ostao netaknut, sagrađeno je nekoliko nebodera sličnih onima koje po svijetu gradi Zaha Hadid. Globalizacija nas nije zaobišla: velik dio Zagreba 2050. izgleda kao Chinatown. Kineski su oblici više simbol neminovnog integriranja Zagreba u globalne procese nego što su predviđanje stila.
City-car i city-bike
- Ilustracije su motivirane neizbježnom internacionalizacijom Zagreba, što iz današnje perspektive zvuči nevjerojatno jer zemlja još uvijek živi u spokojnoj izolaciji. Datum ulaska u EU većina doživljava kao Nostradamusova proročanstva: zna za njega, ali ne vjeruje da će se dogoditi. Kada stvarno uđemo u EU, promjene u društvu će se ubrzati pa će se promijeniti i etnička struktura stanovništva. Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa nataliteta u Europi u kojoj pak tri četvrtine prirasta stanovnika čine imigranti. Dok Angela Merkel konstatira da je multi-kulti koncept u Njemačkoj mrtav, kod nas će se multikulturalno društvo tek dogoditi. Kako je rast naše ekonomije gori od stope nataliteta, budući razvoj ovisit će direktno o stranim ulaganjima. Tako je uostalom već i danas - navodi Saša Randić.
Saša Randić, urednik hvaljenog portala pogledaj.to, koji predviđa trendove u arhitekturi i dizajnu, za Zagreb predviđa i nove trendove u modelu javnog prijevoza: city-car i city-bike sustave koji smanjuju postotak osobnih automobila. Riječ je o sustavu automobila i bicikala koje dijelite. Otključate ih magnetnom karticom ili pomoću iPhona, vozite se do odredišta te ih ostavite kad vam više ne trebaju.
Vrijeme i arhitektura
Na ilustracijama je isti tramvaj kakav je i danas, no za 40 godina željeznica će se promijeniti. Sudeći po tempu kojim ZET modernizira svoj vozni park, kaže Randić, ne mogu se očekivati novi tramvaji niti za 40 godina. Kod željeznice predviđa napredak jer energetska i ekološka kriza uvjetuje sve značajniju ulogu željezničkog prijevoza.
Randić predviđa da zbog pozitivnog rješavanja prometne infrastrukture neće više biti toliko ljudi na cesti.
- Sadašnja prometna mreža Zagreba je nerazvijena pa stvara dojam grada puno veće gustoće, što će se u budućnosti promijeniti, pa Zagreb, iako će po svoj prilici imati više stanovnika, neće izgledati toliko zgusnuto. Ipak, arhitektura je u odnosu na pojave koje danas radikalno mijenjaju sliku društva izrazito spora - pojašnjava Randić.
- Facebook je osmišljen prije pet-šest godina, a mi još i danas u uredu imamo projekte koje smo u to vrijeme započeli, a da još uvijek nisu sagrađeni - navodi Randić.
Pogrešne prognoze
Da arhitektura ima drugu vremensku dimenziju najbolje se vidi na povijesnim fotografijama iz dvadesetih i tridesetih godina, recimo Le Corbusierovih kuća koje i danas izgledaju suvremeno, a automobili iz tog doba uz njih izgledaju staro.
Osim toga, nastavlja Randić, formalna predviđanja znaju biti kolosalno pogrešna.
Kada se pojavio telefon, primjerice, jedna od spekulacija bila je da će telefon ugroziti koncertne dvorane, jer će svi moći slušati koncerte preko telefonske slušalice.
- Iako je arhitekt Rem Koolhaas jedan od najbriljantnijih umova današnjice i najvažnija osoba suvremene arhitekture upravo radi sposobnosti sintetičkog razmišljanja, njegovu tezu da je Dubai grad 21. stoljeća prilično je brutalno demantirala financijska kriza - zaključio je Randić.
Izvor: jutarnji.hr
Prema viziji odabranog arhitekta, Zagreb će biti bastard između Hong Konga i Klagenfurta: uz historicizam, tornjevi Zahe Hadid i kineski oblici.
London, 2050. Kako bi se prehranili, Londončani marljivo rade u polju riže na potezu između Parlamenta i Westminsterske palače. Tamo im je i jedini izvor hrane. Bosi su i na sebi imaju samo krpice.
“Razglednice iz budućnosti”, izložba je koja se u Muzeju Londona može pogledati do 6. ožujka, a na kojoj su izložene fotomontaže koje pokazuju kako, uz pomoć znanstvenih istraživanja, ilustratori Robert Graves i Didier Madoc-Jones zamišljaju London za 40 godina.
Prenapučeni London
Iako su autori izjavili da im nije bila želja stvoriti drugima noćne more, ipak su ponudili viziju promjena koje bi se Londonu mogle desiti zbog klimatskih katastrofa: neboder Gherkin Normana Fostera, koji je danas simbol moći svjetske ekomonije, oronuo je. S vanjske strane visi rublje, s unutarnje je prenapučen. Nastanjuju ga izbjeglice odasvud. Za struju se koristi energija Temze. U proljeće, gradu prijete poplave. Zbog klimatskih promjena izmjenjuju se velike vrućine i, kratkoročno, velike hladnoće. Za kratko vrijeme London će postati nenastanjiv.
Dosadan grad
Zagreb. Kako će on izgledati 2050.? Koliko će ljudi u njemu živjeti? Vjerojatno više nego danas, budući da statističke prognoze govore u korist rasta gradova: upravo do 2050. godine čak bi 95 posto svjetskog stanovništva trebalo živjeti u urbanim sredinama. Hoće li Zagreb, koji je po jednom istraživanju proglašen najdosadnijim europskim gradom poslije Bruxellesa, zadržati tu neslavnu titulu ili će ljudi iz EU upravo ovdje dolaziti zbog provoda; hoće li postati novi Madrid? Hoće li se pojaviti jasna strategija grada koja ne postoji od kraja 19. stoljeća, a koja bi napokon riješila lošu prometnu infrastrukturu, prazninu oko Save, željeznicu... Zagreb 2050. u očima Saše Randića - arhitekta koji nam je predstavio svoju viziju budućnosti metropole - izgleda kao kombinacija Hong Konga i Klagenfurta. Uz historicističke građevine Donjeg grada, od kojih je dobar dio ostao netaknut, sagrađeno je nekoliko nebodera sličnih onima koje po svijetu gradi Zaha Hadid. Globalizacija nas nije zaobišla: velik dio Zagreba 2050. izgleda kao Chinatown. Kineski su oblici više simbol neminovnog integriranja Zagreba u globalne procese nego što su predviđanje stila.
City-car i city-bike
- Ilustracije su motivirane neizbježnom internacionalizacijom Zagreba, što iz današnje perspektive zvuči nevjerojatno jer zemlja još uvijek živi u spokojnoj izolaciji. Datum ulaska u EU većina doživljava kao Nostradamusova proročanstva: zna za njega, ali ne vjeruje da će se dogoditi. Kada stvarno uđemo u EU, promjene u društvu će se ubrzati pa će se promijeniti i etnička struktura stanovništva. Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa nataliteta u Europi u kojoj pak tri četvrtine prirasta stanovnika čine imigranti. Dok Angela Merkel konstatira da je multi-kulti koncept u Njemačkoj mrtav, kod nas će se multikulturalno društvo tek dogoditi. Kako je rast naše ekonomije gori od stope nataliteta, budući razvoj ovisit će direktno o stranim ulaganjima. Tako je uostalom već i danas - navodi Saša Randić.
Saša Randić, urednik hvaljenog portala pogledaj.to, koji predviđa trendove u arhitekturi i dizajnu, za Zagreb predviđa i nove trendove u modelu javnog prijevoza: city-car i city-bike sustave koji smanjuju postotak osobnih automobila. Riječ je o sustavu automobila i bicikala koje dijelite. Otključate ih magnetnom karticom ili pomoću iPhona, vozite se do odredišta te ih ostavite kad vam više ne trebaju.
Vrijeme i arhitektura
Na ilustracijama je isti tramvaj kakav je i danas, no za 40 godina željeznica će se promijeniti. Sudeći po tempu kojim ZET modernizira svoj vozni park, kaže Randić, ne mogu se očekivati novi tramvaji niti za 40 godina. Kod željeznice predviđa napredak jer energetska i ekološka kriza uvjetuje sve značajniju ulogu željezničkog prijevoza.
Randić predviđa da zbog pozitivnog rješavanja prometne infrastrukture neće više biti toliko ljudi na cesti.
- Sadašnja prometna mreža Zagreba je nerazvijena pa stvara dojam grada puno veće gustoće, što će se u budućnosti promijeniti, pa Zagreb, iako će po svoj prilici imati više stanovnika, neće izgledati toliko zgusnuto. Ipak, arhitektura je u odnosu na pojave koje danas radikalno mijenjaju sliku društva izrazito spora - pojašnjava Randić.
- Facebook je osmišljen prije pet-šest godina, a mi još i danas u uredu imamo projekte koje smo u to vrijeme započeli, a da još uvijek nisu sagrađeni - navodi Randić.
Pogrešne prognoze
Da arhitektura ima drugu vremensku dimenziju najbolje se vidi na povijesnim fotografijama iz dvadesetih i tridesetih godina, recimo Le Corbusierovih kuća koje i danas izgledaju suvremeno, a automobili iz tog doba uz njih izgledaju staro.
Osim toga, nastavlja Randić, formalna predviđanja znaju biti kolosalno pogrešna.
Kada se pojavio telefon, primjerice, jedna od spekulacija bila je da će telefon ugroziti koncertne dvorane, jer će svi moći slušati koncerte preko telefonske slušalice.
- Iako je arhitekt Rem Koolhaas jedan od najbriljantnijih umova današnjice i najvažnija osoba suvremene arhitekture upravo radi sposobnosti sintetičkog razmišljanja, njegovu tezu da je Dubai grad 21. stoljeća prilično je brutalno demantirala financijska kriza - zaključio je Randić.