PREDSJEDNIK UDRUGE PROIZVOĐAČA IVAN PUTNIK POZDRAVLJA NAJAVE SLOBODANA PETROVIĆA, DIREKTORA AD IMLEKA
JOGURT S KUKUZOVCA Dalmatinci će moći za Srbe izmusti 50.000 litara mlijeka
Izvor: Slobodna Dalmacija 27.11.2010. | 10:21
Najavu Slobodana Petrovića, generalnog direktora industrije za proizvodnju mlijeka i sira AD Imlek iz Beograda, izrečenu u četvrtak na gospodarskom forumu srbijanskih i hrvatskih gospodarstvenika u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, da će u mljekari koju namjeravaju izgraditi na Kukuzovcu u početku prerađivati 50 tisuća litara mlijeka dnevno, u Udruzi proizvođača mlijeka Dalmacije smatraju realnom.
Petrović je na forumu izjavio na će na Kukuzovcu uložiti između 7 i 8 milijuna eura te da će u mljekari dnevno prerađivati 100 tisuća litara mlijeka dnevno. U početku će se raditi s pola kapaciteta jer, kaže Petrović, prije rada projektiranim kapacitetom treba osposobiti farme u okruženju kako bi imali dovoljno sirovine.
- Kada bi se obuhvatili svi proizvođači u Dalmaciji, možda bi mogli dnevno skupiti između 40 i 50 tisuća litara mlijeka. U dvije farme kod Zadra proizvede se oko 20 tisuća litara mlijeka dnevno, a još toliko proizvedu mali farmeri, ponajviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Samo na sinjskom području dnevno se proizvede 4-5 tisuća litara mlijeka. Od malih najveći su s po 40-ak muznih krava u laktaciji Bilandžić iz Sinja i Bodrožić iz Ciste Provo. Ja imam 30 krava, a svi ostali manje - kaže Ivan Putnik, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije.
Statistika je svojedobno bilježila da je u štalama seoskih domaćinstava na području bivše općine Sinj, u zemaljskom uzgoju, bilo oko 12 tisuća muznih krava ili dvije trećine govedarskog fonda Dalmacije.
Na stotine tadašnjih proizvođača mlijeko su prodavale splitskoj Mljekari, današnjemu Milsu. U otkupu mlijeka rekordna je bila 1978. godina, kada je iz cetinskog kraja u Split dotekla rijeka od 5,5 milijuna litara mlijeka.
Uništen stočni fond
Takve proizvodnje u Cetinskoj krajini više nema. Ratne okolnosti uništile su stočni fond na okupiranom području, a agrarna politika na ostalom području. Danas se u pripoljskim naseljima Glavice, Brnaze, Turjaci, Košute, Otok... broj domaćinstava koja drže po jednu kravu može nabrojiti na prste jedne ruke.
Pojedinci pokušavaju, a oni najpoduzetniji i najuporniji s nevjerojatnim količinama uloženog truda uspijevaju formirati mini farme od 5, 10 ili 20 muznih krava.
Direktor Petrović dobro je kazao da treba osposobiti farme u okruženju buduće mljekare, samo treba još pronaći formulu kako to učiniti.
Ivan Putnik zna djelomični odgovor:
- Treba početi obrađivati zemlju u Sinjskom polju. Mi stočari nemamo zemlje. Svi se nadamo da ćemo dobiti u zakup dio državnog zemljišta. U isto vrijeme najveći dio parcela u Sinjskom polju leži, na njima raste korov jer se ne obrađuju. Te su parcele u privatnom vlasništvu. Država mora pronaći formulu da se ta zemlja počne obrađivati, prisilom ili poticajem - kaže Putnik dodajući da bi u tom slučaju mljekara na Kukuzovcu imala trajno osiguran izvor sirovine.
TONI PAŠTAR
Foto: Nikola Vilić / Cropix
JOGURT S KUKUZOVCA Dalmatinci će moći za Srbe izmusti 50.000 litara mlijeka
Izvor: Slobodna Dalmacija 27.11.2010. | 10:21
Najavu Slobodana Petrovića, generalnog direktora industrije za proizvodnju mlijeka i sira AD Imlek iz Beograda, izrečenu u četvrtak na gospodarskom forumu srbijanskih i hrvatskih gospodarstvenika u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, da će u mljekari koju namjeravaju izgraditi na Kukuzovcu u početku prerađivati 50 tisuća litara mlijeka dnevno, u Udruzi proizvođača mlijeka Dalmacije smatraju realnom.
Petrović je na forumu izjavio na će na Kukuzovcu uložiti između 7 i 8 milijuna eura te da će u mljekari dnevno prerađivati 100 tisuća litara mlijeka dnevno. U početku će se raditi s pola kapaciteta jer, kaže Petrović, prije rada projektiranim kapacitetom treba osposobiti farme u okruženju kako bi imali dovoljno sirovine.
- Kada bi se obuhvatili svi proizvođači u Dalmaciji, možda bi mogli dnevno skupiti između 40 i 50 tisuća litara mlijeka. U dvije farme kod Zadra proizvede se oko 20 tisuća litara mlijeka dnevno, a još toliko proizvedu mali farmeri, ponajviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Samo na sinjskom području dnevno se proizvede 4-5 tisuća litara mlijeka. Od malih najveći su s po 40-ak muznih krava u laktaciji Bilandžić iz Sinja i Bodrožić iz Ciste Provo. Ja imam 30 krava, a svi ostali manje - kaže Ivan Putnik, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije.
Statistika je svojedobno bilježila da je u štalama seoskih domaćinstava na području bivše općine Sinj, u zemaljskom uzgoju, bilo oko 12 tisuća muznih krava ili dvije trećine govedarskog fonda Dalmacije.
Na stotine tadašnjih proizvođača mlijeko su prodavale splitskoj Mljekari, današnjemu Milsu. U otkupu mlijeka rekordna je bila 1978. godina, kada je iz cetinskog kraja u Split dotekla rijeka od 5,5 milijuna litara mlijeka.
Uništen stočni fond
Takve proizvodnje u Cetinskoj krajini više nema. Ratne okolnosti uništile su stočni fond na okupiranom području, a agrarna politika na ostalom području. Danas se u pripoljskim naseljima Glavice, Brnaze, Turjaci, Košute, Otok... broj domaćinstava koja drže po jednu kravu može nabrojiti na prste jedne ruke.
Pojedinci pokušavaju, a oni najpoduzetniji i najuporniji s nevjerojatnim količinama uloženog truda uspijevaju formirati mini farme od 5, 10 ili 20 muznih krava.
Direktor Petrović dobro je kazao da treba osposobiti farme u okruženju buduće mljekare, samo treba još pronaći formulu kako to učiniti.
Ivan Putnik zna djelomični odgovor:
- Treba početi obrađivati zemlju u Sinjskom polju. Mi stočari nemamo zemlje. Svi se nadamo da ćemo dobiti u zakup dio državnog zemljišta. U isto vrijeme najveći dio parcela u Sinjskom polju leži, na njima raste korov jer se ne obrađuju. Te su parcele u privatnom vlasništvu. Država mora pronaći formulu da se ta zemlja počne obrađivati, prisilom ili poticajem - kaže Putnik dodajući da bi u tom slučaju mljekara na Kukuzovcu imala trajno osiguran izvor sirovine.
TONI PAŠTAR
Foto: Nikola Vilić / Cropix