Iz kog laguma viri Voban?

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Iz kog laguma viri Voban?

Dnevnik 07.02.2010 10:46




Petrovaradinska tvrđava stolećima privlači pažnju, kako ljudi koji je okružuju, tako i posetilaca iz daleka. Osnovne podatke o njoj u Novom Sadu i okolini znaju i deca.

Sve ostale priče: naučne, zvanične, nezvanične, mitske, kafanske, decenijama stvaraju kakofoniju u kojoj se često potkradu greške, a čestim ponavljanjem ulaze u zvaničnu verziju. Jedna od njih je i priča o projektantu.
Kada se govori o izgradnji Petrovaradinske tvrđave uvek se pominje Sebastijan Voban (1633 - 1707), francuski vojni inženjer koji se predstavlja kao “idejni tvorac”, “projektant” ili osoba po čijim planovima je sagrađena tvrđava, ali je “nikada nije posetio”.
Koautor internet portala njnjnj.petrovaradinskatvrdjava.rs Nenad Šeguljev za “Dnevnik” kaže da da je informacija po kojoj Voban nikad nije video Đavu tačna.
- Naravno da Voban nikada nije video Petrovaradin! Ne postoji šansa ni da bi mogao biti projektant ili “idejni tvorac”, pošto Austrija ne bi dozvolila da joj jedan Francuz projektuje tvrđavu u isto vreme dok ona ratuje s Francuskom, koja, između ostalog, savetnike ima u otomanskoj vojsci - kaže Šeguljev. - Voban, dakle, nema nikakve veze sa Petrovaradinom osim što je tokom svoje karijere, između ostalog, usavršio i izgradnju tvrđava, pa su njegove sisteme koristili mnogi drugi vojni inže-njeri širom sveta.
Na uštrb promoterima Vobana kao proojektanta Đave ide i njegova izreka: “Tvrđave se ne podižu po planovima i sistemima, već po zdravom ljudskom razmu i iskustvu”.
Šeguljev kaže da je Petrovaradinska tvrđava delo isključivo austrijskih vojnih inženjera, jer – oni su je projektovali! Prvi plan za izgradnju Petro-varadinske tvrđave uradio je Matijas Kajzerfeld u maju 1692. godine, a kamen temeljac postavio je princ Kroj u oktobru iste godine.
- U literaturi koja obrađuje Petrovaradinsku tvrđavu veoma bitne ličnosti za njenu istoriju pominju se samo po prezimenu ili, u srećnijem slučaju, po činu ili tituli. Tako da smo u situaciji da ne znamo ništa o “čuvenim” prezimenima Kroj, Marsili, Vamberg - objašnjava Šeguljev.
Petrovaradinska tvrđa-va je građena u periodu od 1692. do 1780. godine što ne znači da je njena gradnja bila duga 88 godina. Tvrđava je građena u više faza, a na tempo njene izgradnje je uticao broj raspoložive radne snage, nedostatak građevinskog materijala i finansija, ali i pomeranje austrijsko - turske granice, kada su se austrijski vojni inženjeri potpuno posvetili izgradnji Beogradske tvrđave.
Još jedna velika zabluda o Petrovaradinskoj tvrđavi, kaže Šeguljev, je često navođen podatak da je od nje jedino veća tvrđava Verden. Prema rečima našeg sagovornika, zabluda je u nespojivosti. Jednostavno nije moguće da jednu artiljerijsku tvrđavu kakva je naša, poredimo s gradskom tvrđavom kakva je Verden.
Jedna od najvećih misterija Petrovaradinske tvrđa-ve je njen sistem podzemnih hodnika. Postoji informacija da je podzemlje građeno na četiri sprata u dužini od 16 kilometara i da se jedini duži sistem podzem-lja nalazi u Antverpenu.
- U toj priči nekako je izostala činjenica da su sistemi, takođe austrijskih tvrđava, u današnjoj Repub-lici Češkoj duži. Malo je poznato kod nas da je podzemlje Terezina dugačko 30 kilometara, a tvrđave Josefov čak 45 kilometara - objašnjava Šeguljev.
Nedostatak informacija o podzemlju Petro-varadinske tvrđave, njene “najveće atrakcije”, stvorilo je sliku o neistra-ženom, nepristupačnom i misterioznom mestu gde se ljudi gube, traže skrivena blaga, dospevaju čak do Futoga ili preko granice... I to nije tačno. Ali je plodno tle za pretpostavke samozvanih naučnika ili istraživača po vokaciji, koje, u nedostatku boljeg, polako postaju „istorijske činjenice“.


Petar Klaić
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top