Istine i zablude o melanomu

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sunce značajno utiče na pojavu melanoma

Mondo 26.04.2010 10:08



Melanom, maligni tumor melanocita na koži u poslednje dve decenije beleži značajnu učestalost upozoravaju medicinski stručnjaci i ističu da na to znatno utiče preterano izlaganje suncu.

Jedna od osnovnih odlika melanoma, zbog koje ima "lošu reputaciju", je njegovo nepredvidivo ponašanje, jer se može javiti u okviru bezazlenog mladeža na koži koji podseća na bradavicu, keratozu, karcinom kože i slično, rekao je Tanjugu Željko Mijušković, dermatovenerolog u Klinici za kožne i polne bolesti Vojnomedicinske akademije u Beogradu.

On je istakao da u nekim slučajevima melanom napreduje samo lokalno, bez udaljenih matastaza, dok se kod drugih pacijenata mogu prvo otkriti udaljene metastaze, a da primarni tumor ostaje neotkriven.


Prema Mijuškovićevim rečima, prevencija melanoma predstavlja veoma važan segment na kome bi trebalo više insistirati, pri čemu na malignu alteraciju može upućivati krvarenje, krasta, crvenilo, bol, svrab...


On je naglasio da su brojna ispitivanja utvrdila da je jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma povremeno i intenzivno izlaganje UV zračenju, posebno ukoliko je praćeno opekotinama, dodavši da je izlaganje UV zracima najvažniji uzrok i u razvoju mladeža, običnih ili atipičnih.


Mijušković je pojasnio da mladeži (nevusi) mogu biti urođeni ili stečeni - stečeni počinju da se pojavljuju između šest i 12 meseci života i broj im se povećava sve do devete ili 14 godine života, s tim da najveću gustinu nevusi dostižu ranije u detinjstvu, u geografskim područjima s većim stepenom insolacije.


On je naveo da se u detinjstvu broj stečenih nevusa povećava sa uzrastom, veći je kod dečaka, kod dece sa slabom podnošljivošću sunčevog zračenja, sa prisustvom pega, težim opekotinama od sunca i boravku u toplim, sunčanim predelima ili na moru.


"Osobe crne rase imaju manje nevusa nego belci, na osnovu čega se može zaključiti da je rano izlaganje suncu veoma važan činilac u nastanku nevusa, kao i da je broj stečenih nevusa povezan sa ukupnim stepenom izlaganja suncu pre 12. godine života i dve ili više epizoda bolnih opekotina od sunca", kazao je Mijušković.


On je istakao da se svaka promena na koži može ukloniti, ekscidirati iz medicinskih ili kozmetičkih razloga, ali je uslov da intervenciju obavlja specijalizovana osoba za tu intervenciju - dermatohirurg, hirurg-plastičar, maksilofacijalni hirurg.

Iako su tipični mladeži braonkasta mesta u nivou kože mogu se pojaviti u raznim oblicima i biti različitih dimenzija i boje - boje kože, crvenkasti, crvenkasto-braonkasti, od svetle do tamno braon boje ili žućkasti, raznih oblika - od ovalnog do okruglastog i raznih veličina, od glave čiode do veličine 3-4 santimetara.

Mijušković preporučuje da se mladeži pregledaju što češće, pogotovo ako je neko u porodici imao melanom, a ono na šta treba obratiti pažnju jesu veliki mladeži, čiji je diametar veci od šest milimetara i koji su neobičnog izgleda - nesimetrični, različite boje i koji imaju neobične ivice.


Broj mladeža na telu može biti jasan pokazatelj brzine starenja tela, navodi se u jednoj studiji britanskih naučnika.




 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Mislim da sunčanje nije odgovorno za porast oboljevanja od melanoma. Ovaj tekst sam našao na internetu i sačuvao. Ne znam ime autora ali je tekst interesantan.

Trend u poslednjih x godina je da se od početka proleća iz zimskog sna bude oni koji konstantno upozoravaju na veliku, katastrofalnu opasnost od sunčevih zraka, širom sveta se na sve strane trubi o opasnim UV zracima, ozonskim rupama... Nova naučna moda je nametnula neke besmislene običaje, čije se posledice manifestuju u vidu bolesti i poremećaja u ponašanju, kojima se bave doktori, stomatolozi, psihijatri, farmaceutske kompanije... Činjenica je da na mnogim poljima nauke i medicine istinu za istrazivača predstavlja ono što donosi novac, a ne ono o čemu se realno radi u istraživanju. Povrh svega tu je i činjenica da, ukoliko sebi žele da obezbede "legitimitet" i "kredibilitet", ti naučnici i istraživaci moraju samo da potvrđuju i eventualno, proširuju prethodno utabane puteve. Zbog toga su plaćena istraživanja, koja vode samo u jednom (unapred određenom) pravcu, veoma opasan naučni trend.
A sada da se vratimo na UV zrake. Danas se širom sveta u naseljenim mestima svakodnevno prati jačina UV zraka. Kao rezultat tog praćenja proizilaze saveti tipa, čim izađemo napolje i ugledamo svoju senku, odmah moramo da se zaštitimo na sve nam ponuđene načine. Zbog ovakvih i sličnih saveta upotreba naočara sa UV zaštitom je poprimila mere epidemije, a čak i za kratko izlaganje suncu premazujemo se debelim slojevima raznih krema koje imaju i pružaju "najjaču zaštitu". Kao što i gomila opšteprihvaćenih teorija ima greške u svojoj samoj osnovi, tako je slučaj i sa "štetnim" UV zracima. Sve je počelo paljenjem raje pričom o ozonskim rupama. Tako je u izveštajima iz Punta Arenasa (čileanski grad, najbliži antarktičkoj ozonskoj rupi) bilo govora o zdravstvenim problemima ljudi kao posledica ozonske rupe iako ne postoje nikakvi zvanični dokazi o tome (npr. zdravstveni kartoni navodno obolelih), čak je i merenje UV zraka pokazalo da je porast zračenja toliko mali da ne može imati nikakvog učinka na ljude. Usput su ubacivane i zastrašujuce priče poput one gde su ovce iz Čilea dobijale mrenu usled pojačanog UV zracenja, što nije imalo nikakvu potporu u naučnoj literaturi, a i pobijeno je u startu, jer se radilo o nekoj zaraznoj bolesti, ne sećam se tačno kojoj. Trend koji se takođe uočava je taj da se pojava ozonskih rupa smesti što dalje u prošlost, tj. da problem je postojao mnogo pre nego sto je uočen. Studija Evropskog foruma za nauku i okolinu iz 1988 godine detaljno osporava jednoglasan stav o gubitku ozona i tvrdi da su predviđanja naučne zajednice i medija sagrađeni na potpuno pogrešnim temeljima. Studija o zastupljenosti malignog melanoma u Norveškoj, objavljena u Britanskom časopisu za rak, pokazuje da je u periodu od 1957-1987 zastupljenost malignog melanoma porasla 350% za muškarce i 440 % za žene. Ali ono što je najbitnije, u tom periodu nije bilo nikakvih promena u ozonskom omotaču nad Norveškom, niti bilo kakve pojačane UV aktivnosti ili nečeg sličnog. Fobija od samog UV zračenja je bazirana i sagrađena na sledećem eksperimentu: naučnici su jakim UV zračenjem osvetljavali očno dno uspavanih životinja, što je za posledicu imalo oštećenje njihove retine(mrežnjače). E sada, sve iz eksperimenta je tačno ali je caka u tome sto su naučnici koristili samo jednu vrstu UV zraka (baktericidne UVC zrake), a na osnovu tog istraživanja američka agencija za zaštitu okoline(EPA) proglašava sve UV zrake štetnim, i počinje sa besomučnim forsiranjem te priče. UVC uopšte nije u porastu u sunčevoj svetlosti, ali ga zato u izobilju ima u solarijumima i halogenim lampama. Trebalo bi se ipak detaljnije i ozbiljnije pozabaviti istraživanjem pravih uzroka raka kože nego svu krivicu bacati na ozonski omotač i Sunce. Evo kratkog osvrta na potencijalne uzročnike melanoma( raka kože).
Za početak, u nastanku karcinoma ishrana i način života igraju mnogo veću ulogu (ali ne i glavnu) nego što se to trenutno priznaje. Veštačko svetlo je
jedan od mogućih uzročnika melanoma. Jedna opsežna studija koju je sprovela američka mornarica pokazala je da se melanomi najviše pojavljuju kod ljudi koji rade sve vreme u zatvorenom, nešto manje kod onih koji sve vreme rade na otvorenom, a najmanje kod ljudi koji rade i u zatvorenom i na otvorenom prostoru.
Melanomi se najčešće pojavljuju na delovima tela koji se retko izlažu sunčevoj svetlosti. Nekoliko naučnih studija je pokazalo da će fluorescentno svetlo pre izazvati melanom, nego sunčeva svetlost. Studija iz časopisa Lancet je pokazala, na uzorku od 1000 žena, da one koje rade u zatvorenom prostoru pod fluorescentnim svetlom imaju 2,1 puta veći rizik od pojave melanoma. Kod žena izloženih fluorescentnom svetlu 20 i više godina rizik je veci 2,6 puta. U grupi od oko 700 muškaraca nađeno je da oni sa 10 i više godina izloženosti fluorescentnom svetlu imaju 4,4 puta veći rizik od melanoma, a oni sa 20 i više godina 7,3 puta veći rizik. Još jedan od bitnih faktora za nastanak melanoma su "zaštitne" kreme. NIJEDNA komercijalna zaštitina krema nije dokazano sigurna. One blokiraju UVA i UVB zrake, ali ne i opasne, baktericidne UVC zrake. Hemikalije iz krema prodiru kroz kožu u krv, i tako povećavaju nivo toksina koje telo treba da neutralise. Rizik od melanoma se na taj način povećava jer se izazivaju mutacije kada ćelijski hromozomi reaguju sa hemikalijama i svetlom. S
ve komercijalne zaštitne kreme bitno skraćuju vreme potrebno za stvaranje vitamina D3 uz pomoc UVB zraka, povećavajuci na taj način rizik od osteoporoze. Daleko je više od slučajnosti činjenica da je porast pojave melanoma direktno proporcionalan porastu upotrebe zaštitnih krema. Preterano izlaganje u solarijumima (UV lampe) tkđ. povećava rizik od melanoma. Pijenje hlorisane vode i kupanje u njoj može izazvati maligni melanom. Sredstvo koje se koristi za hlorisanje je natrijum hipohlorid, a natrijum hipohlorid je dokazano mutagena supstanca (prema AMES testu i jos nekim testovima za mutagenost). Još treba spomenuti oralna kontraceptivna sredstva, kao i dopunske hormonske terapije(DHT). Nagli porast melanoma zabeležen je među ženama u Evropi, SAD, Australiji, pogotovo u državama gde se pilula najviše koristi. Studija rađena u Walnut Creek-u (Kalifornija) pokazala je da su sve žene sa razvijenim melanomom pre četrdesete koristile kontraceptivne pilule, koje takođe pogoduju stvaranju uslova za srčani udar jer delimično smanjuju telesne rezerve vitamina B6. Što se DHT tiče, kao i ćelije raka dojke, tako i ćelije melanoma poseduju receptore za estrogen, tako da su žene na DHT sklonije razvoju melanoma. Studija, koja je obuhvatila 52705 žena sa prosekom od 11 godina korišćenja DHT, pokazala je da se rizik od raka dojke povećava svake godine za 2,3%.
A sad da pređemo na drugu stranu priče o ’’Strašnom’’ Suncu.

Pojavom fotobiologije postalo je jasno da je ljudsko telo u potpunosti adaptirano na celokupan spektar sunčeve svetlosti, a veštačka krivljenja tog spektra (maliluminacija) imaju biološki učinak analogan pothranjenosti (malnutriciji). U našem telu postoje određeni neurohemijski kanali koji idu od retine oka pa do hipofize i epifize, glavnih žlezda našeg endokrinog sistema koje kontrolišu i oslobađaju hormone kojima se reguliše telesni mehanizam i razvoj, kao i rad svih organa u našem telu uključujući i mozak. Dakle, sunčeva svetlost je jako bitan faktor u našem životu, ali kad se stavi prst na čelo, čovek se zapita - ko može da zaradi promovišući sunčevu svetlost?
1973.godine u Sarasoti, Florida, u jednoj osnovnoj školi u 5 učionica je instalirano svetlo širokog spektra (naravno, sa zaštitom od radijacije). Sledećih godinu dana detaljno su praćeni razvoj i rad dece iz tih 5 učionica i razvoj i rad dece iz drugih 5 učionica gde je bilo obično osvetljenje (sve je snimano kamerama). Uočeno je da su se hiperaktivna deca, sa poteškoćama u učenju, iz učionica sa svetlom širokog spektra, mnogo brže smirila i naučila čitati, dok su deca iz učionica sa običnim svetlom ostala na istom nivou hiperaktivnosti i sposobnosti da uče. Izostanci zbog bolesti su se bitno smanjili u grupi dece izloženoj svetlu širokog spektra, a takođe, deca iz tih učionica su imala za trećinu manje kvarnih zuba od dece iz ovih drugih učionica. Dosta pre ovog experimenta, je potvrđeno da laboratorijski miševi koji svoje budno stanje provode pod svetlom širokog spektra uopšte nemaju kvarne zube. O čemu se tu radi? Svaka hranljiva supstanca i lek imaju specificnu talasnu dužinu apsorpcije. Ako neka talasna dužina nedostaje u veštačkom izvoru svetlosti kojem je neka osoba izložena, onda se hranljiva ili neka druga korist iz supstance ili leka neće moći iskoristiti pravilno ili iskoristiti uopšte. UV zraci deluju kao nutrijent i kao pomoćni činilac (nešto što trebamo da bi se telesni procesi ostvarili) u korišćenju ostalih nutrijenata. Svetlo širokog spektra ispravlja nedostatak vitamina D3 (koji se smatra prohormonom) kod dece i omogućuje potpuniju apsorpciju kalcijuma. A kada nema vitamina D da iskoristi kalcijum iz ishrane, onda se kalcijum izvlači iz kostiju, što kasnije vodi ka osteoporozi. Crni i tamnoputi ljudi, ukoliko se ne izlažu dovoljno sunčevoj svetlosti, imaju povećan rizik od povišenog krvnog pritiska. Razlog je to što je ljudima sa većom kolicinom pigmenta u koži potrebna 6 puta veća količina UVB zraka da proizvede istu količinu vitamina D3 koju imaju ljudi svetle puti.

Još jedan eksperiment sa miševima je pokazao da miševi sa tumorom žive dva puta duže pod svetlom sirokog spektra, u odnosu na standardno svetlo.Pacovi izloženi svetlu širokog spektra imali su značajno smanjenje razvića tumora. Otac pacov, izložen svetlu širokog spektra, je pokoran i koristan kada mu se okote mladi. Kada se isti par pacova premesti pod obično svetlo pre rođenja novog nakota, otac pacov se mora skloniti jer ispoljava agresivnost i kanibalizam prema mladima.
U leto 1959. godine dr. Džejn Rajt (Jane Wright), koja je upravljala istraživanjima raka u Bellevue Memorial Medical Center u Njujorku, je uradila eksperiment sa 15 pacijenata koji su bili poodmaklim stadijumima tumora. Eksperiment se sastojao u sledećem: neposredno pred leto, savetovala je pacijente da tog leta maksimalno koliko mogu provode vreme napolju, ali bez naočara, i za vid i za sunce. Na jesen su dobijeni sledeći rezultati - u 14 od 15 slučajeva tumori nisu porasli, u 9 slučajeva stanje se vidno popravilo. Onaj jedan, kome se stanje pogoršalo, je nosio naočare.
Ćelije u retini oka se neće ni deliti, ni regenerisati bez prisustva male količine UV svetla. Svetlo širokog spektra dokazano smanjuje rizik od retinalne degeneracije, glavnog uzroka slepila kod starijih osoba. Retinalno krvarenje, najteža faza retinalne degeneracije, može biti posledica dugotrajnog uzimanja aspirina. A kada smo već kod aspirina, da spomenemo mnogo kvalitetnije i korisnije prirodne alternative- 2 pilule preparata kore od bele vrbe (od 400 mg) imaju dejstvo kao 100 mg aspirina, s tim što nema iritacije želuca i pojave slepila. Identičan učinak ima i sok od crvenog grejpa, 2-3 čaše. Za razliku od aspirina, flavonoidi iz soka crvenog grejpa ostaju delotvorni kada poraste nivo adrenalina. Vracamo se iz digresije... istraživanje koje je sproveo dr.Reuven Sandyk je pokazalo da dugotrajno izbegavanje sunčeve svetlosti povećava rizik od multiple skleroze(MS) i Parkinsonove bolesti, usled smanjenog lučenja melantonina iz epifize. Melantonin je podržavatelj spavanja, antioksidant koji uništava kancerogene hidroksilne radikale (nije SRS u pitanju), takođe usporava starenje. In vitro, melantonin može da zaustavi rast ćelija raka dojke, jer prolazi kroz sve barijere pri ulasku u ćeliju. Ipak mora se napomenuti da ljudi mlađi od 50 godina, osim u hitnim slučajevima, nikako ne bi trebalo da koriste dopunske preparate melantonina. Što se MS tiče, istraživanje pomenutog doktora je pokazalo da se MS širi po pravcu sever-jug, što se više udaljavate od ekvatora, to je češća pojava MS. Pacijenti sa MS imaju izrazito nizak nivo melantonina, a epifiza im je kalcifikovana i otvrdnuta. Dr.Sandyk je, u okviru svog tretmana, na pacijente sa MS i parkinsonovom bolešću primenjivao ekstremno slabo polje naizmenične struje, što stimuliše sekreciju melantonina, a poboljšanja su uočavana već posle 2 minuta. Magnetno polje koje koristi je na 2-7Hz, a to je fiziološka frekvencija koju koriste neurotransmiteri u mozgu. Melantonin tkđ, ima sposobnost da okupira područja estrogenskih receptora i tako sprečava da ćelije, pod uticajem obilne količine estrogena iz pilula ili DHT, postanu kancerogene. Opadanje nivoa melantonina u našim telima, usled izbegavanja dnevnog izlaganja suncu, je jedan od razloga neprestanog porasta karcinoma u 20.veku. Potpuno izbegavanje sunčeve svetlosti može dosta povećati rizik od srčanog udara. Dejvid Grajms(David Grimes), engleski lekar kaže da su srčani udari najčešći u delovima sveta koji imaju klimu sličnu severozapadu V.Britanije, tj. najmanje sunca. Dr.Grajms je pratio uzroke mnogih slučajeva koronarnih srčanih bolesti do mikroba chlamydia pneumoniae i slabog imuniteta, zbog preniskog nivoa vitamina D, kod onih koji izbegavaju sunčevo svetlo. Sunčeva svetlost bitno utiče na to da li će se skvalen (koji je prekursor/preteča vitamina D i holesterola) pretvoriti u vitamin D (pod uticajem sunčeve svetlosti) ili u holesterol(u odsustvu sunčeve svetlosti). Dr.Grajms takođe povezuje respiratorne infekcije i hronični bronhitis sa slabim imunitetom usled nedostatka sunca, a to celo stanje se pogoršava pušenjem (u južnoj Evropi stopa pušenja je daleko veća, ali su respiratorne infekcije i hronicni bronhitis ređi). Kronova bolest (regionalni enteritis) je takođe uobičajena za oblačni severozapad Engleske, a mnogo manje je prisutna u sunčanoj južnoj Evropi. Ako se uzme u obzir pretpostavka zvanične medicine da je kronova bolest bakterijska (najverovatnije izazvana od strane Mycobacterium Paratuberculosis), onda i ne čudi što je manje zastupljena u sunčanim regijama.
Sve u svemu, kad se sve sabere i oduzme, lepo je rek’o naš narod: ko se sunca krije bolje da ga nije.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sprečite pojavu melanoma: Mladeži ne vole ni prolećno sunce

Sprečite pojavu melanoma: Mladeži ne vole ni prolećno sunce

ŽENA i dr Nina Avakumović, dermatolog,Foto: SHUTTERSTOCK, 08. 05. 2010. 07:00

Melanom je najzloćudniji oblik raka kože koji je, iako se ne javlja često, odgovoran za 80 odsto smrtnih slučajeva. Zbog toga stručnjaci savetuju da se mladeži posmatraju, a svaku promenu treba prijaviti dermatologu. Povodom Evropskog dana borbe protiv melanoma, dermatolozi Doma zdravlja „Dr Ristić“ 10. maja će besplatno pregledati 80 pacijenata.

7172_shutterstock_49969717-sunce_hf.jpg


Većina mladeža je bezopasna, ali pratite one koji su neobičnog oblika i boje. Svaku promenu prijavite lekaru

Broj obolelih od ovog oblika raka kože raste u proseku od 5 do 10 odsto godišnje. Najčešće se javlja u periodu od 20. do 60. godine. Žene češće obolevaju od muškaraca. U Srbiji godišnje oko 500 osoba oboli od malignog melanoma, a otkrivanje u početnom stadijumu vodi sigurnom izlečenju.
Melanom brzo metastazira i zato je važno da se na vreme otkrije i ukloni. U 30 do 60 odsto slučajeva nastaje iz već postojećeg mladeža tipičnog ili neobičnog oblika, ali može da se pojavi i na mestima na koži gde mladeža nije bilo.
Pojačanom riziku izloženi su oni koji su u ranom detinjstvu imali opekotine od sunca, osobe koje često pocrvene na suncu, osobe svetlih očiju, plave, crvene kose i blede puti sa pegicama. Posebnu opasnost predstavlja intenzivno izlaganje sunčevim zracima, naročito u detinjstvu − efekat zračenja godinama se zbraja i nikada se ne poništava.

ŠTA POKREĆE ZLOĆUDNE PROMENE

Većina mladeža je sasvim bezopasna. Naučnici smatraju da se jedan od 100.000 pretvara u melanom.
Nastanak melanoma se ne može predvideti jer se pretpostavlja da na to utiče veći broj faktora od kojih su mnogi nepoznati. Ali se zna:
1. Verovatnoća pojave melanoma je veća ukoliko ga je imao neko u krvnom srodstvu (prvo i drugo koleno).
2. Takođe je veća ukoliko je osoba već imala melanom, ali i drugi tumor kože.
3. Ekscesna izlaganja kože sunčevim zracima, ona koje dovode do pojave opekotina, u ranom detinjstvu su daleko veći faktor rizika od postepenog, prolongiranog izlaganja suncu.


Savet dermatologa:
Posebno pažnju treba obratiti na asimetrične mladeže, one sa više boja ili nepravilnih, reckavih ivica, mladeže veće od šest milimetra u prečniku, one koji krvare, bole ili svrbe. Ukoliko primetite bilo kakav neobičan ili novi mladež, obavezno se obratite dermatologu.
Urođeni ili stečeni, mladeži stalno moraju da budu pod kontrolom lekara, naročito tokom letnjeg perioda, kada je ultra-violentno zračenje jače, pa se samim tim povećava i mogućnost nastanka melanoma.


ISPITAJTE SUMNJIVE PROMENE

Normalan mladež ima pravilan oblik: okrugao, ovalan ili duguljast. Njegove ivice su ravne, čistih obrisa, ujednačene boje, najčešće svetlosmeđe. Ako primetite da se neki od vaših mladeža povećava, da je u prečniku veći od šest milimetara ili da menja boju, obavezno posetite dermatologa. Treba posumnjati na mladeže koji imaju nepravilne i izreckane ivice, koji su tamni, skoro crni, ili imaju crvenkastu, tamnokestenjastu boju.


BOLJA ZAŠTITA ZA SVETLE OSOBE

Osobe koje imaju genetsku predispoziciju za nastanak malignog melanoma, kao i one koje su u detinjstvu više puta izgorele na suncu ne bi trebalo da se izlažu jakim sunčevim zracima, niti da idu u solarijum. Veliku mogućnost da obole od ovog zloćudnog tumora imaju osobe sa svetlom puti i one koje imaju dosta pega i mladeža na koži. Žene su podložnije ovoj bolesti i kod njih se melanom najčešće javlja na nogama. Kod muškaraca se kancerogene promene uglavnom javljaju na leđima.

OPASNO I PROLEĆNO SUNCE

Od sunca se treba štititi od aprila do septembra, sa najvećom pažnjom pri prvim izlaganjima suncu, kada koža još nema svoju zaštitu. U periodu od 11 do 16 sati treba se sklanjati u hladovinu i nositi zatvorenije majice, šešire i naočare. Prvi kontakt sa suncem mora da bude kratak, maksimalno deset, petnaest minuta. Sprečavanje raka kože počinje od rođenja. Česte opekotine od sunca u detinjstvu i mladosti povećavaju šanse za kasniji razvoj melanoma i do 50 puta.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nije melanom svaka pigmentna promena

Dnevni avaz 19.05.2010 16:40



Najteža maligna pigmentna promena kože - melanom već svojim imenom ukazuje koliko je zloćudna. Neke druge promene, sasvim dobroćudne, benigne, mogu na prvi pogled dosta ličiti melanomu.

Dobroćudne promjene kože koje sliče na melanom najčešće su piogeni granulom, pigmentna seboroična veruka i hemangiom - benigni tumor krvnih sudova.

Prethodna trauma


Piogeni granulom je smeđe-crvena ili crvena promjena koja brzo naraste, za samo dvadesetak dana, do veličine zrna graška. Najčešće nastaje nakon prethodne ubodne traume. Sama trauma može i da ne bude zapažena.


Piogeni granulom na dodir, ali i spontano obilno krvari. Najčešće se pojavljuje na licu, šakama, podlakticama i potkoljenicama, mjestima koja su inače pristupačna povređivanju.


Tumor je toliko sklon krvarenju da u toku noći, usljed trenja o posteljinu, dolazi do krvarenja bez prisustva bolova. Važna karakteristika ovog tumora jeste da je za kožu vezan peteljkom, za razliku od melanoma koji je vezan za kožu širokom bazom. Piogeni granulom odstranjuje se dijatermijom.


Pigmentna seboroična veruka nikada se ne javlja prije tridesete godine života. Može se javiti na bilo kojem dijelu tijela, ali ipak češće na pregibima tijela, kao što su pazuha, prepone i ispod dojki kod žena, ali se javlja i na koži lica, pa i na očnom kapku.


Mekana je, elastična, a površina je veoma često tamne boje. Širokom bazom vezana je za kožu. Mnogi ljekari, pa čak i dermatolozi, teško je razlikuju od melanoma.


Važno je znati da seboroična veruka sporo raste. Za razliku od melanoma koji za mjesec naraste do veličine zrna graška, seboroična veruka naraste do veličine graška tek za nekoliko godina.


Za razliku od melanoma koji u 85 posto slučajeva nastaje iz madeža, seboroična veruka nastaje na koži koja prethodno nije imala nikakve promjene. Onda se pojavi prvo crvena mrlja, čija se boja mijenja u žućkastu, pa u tamnu i dalje polagano raste.


Tumor krvnih sudova


Hemangiom je dobroćudni tumor krvnih sudova. Crveno-smeđe je boje, mekane konzistencije, sporo raste i rijetko spontano krvari. Krvari nakon povređivanja. Može se javiti u svakom dobnom uzrastu, čak se neke bebe rađaju s ovom benignom novotvorevinom.


Melanom najčešće nastaje iz pigmentnog madeža. Brzo raste. Mekane je konzistencije. Spontano, a naročito na dodir, lako krvari. Brzo metastazira putem krvnih i limfnih sudova u unutrašnje organe, ali i u kožu.


Danas se tačno zna gen odgovoran za nastanak melanoma. Pa i pored toga, madeže treba čuvati od vanjske traume i izlaganja suncu, jer su to važni vanjski faktori koji, uz promjene gena, dovode do nastanka melanoma.


Šta možete sami


Međutim, ako se dobro proanalizira način nastanka, rast i izgled promjene, možete i sami, bar dijelom, razlikovati najzloćudniji tumor kože od dobroćudnih benignih promjena. Tako ćete donekle smiriti i sebe i svoju okolinu, ali svakako se morate obratiti dermatologu.





 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]EU odobrila lek za melanom
[/h] Izvor: Tanjug


Evropska komisija za lekove odobrila je primenu preparata "zelboraf" (vemurafenib) za lečenje odraslih pacijenata, obolelih od melanoma, objavila je kompanija Roš.

15293653864f43674170732675405169_orig.jpg
"Zelboraf" je prvi i jedini lek zasnovan na konceptu personalizovane terapije koji daje rezultate u lečenju metastatskog melanoma kod pacijenata sa dokazanom BRAF V600 mutacijom.

Lek je odobren u EU kao prva linija terapije najagresivnije forme raka kože - BRAF V 600 mutiranog neresektabilnog ili metastatskog melanoma.

Evropskom odobrenju je prethodilo (2011 godine) američko odobrenje (FDA) za primenu ovog leka i odgovarajućeg dijagnostičkog testa. Takođe, lek je registrovan i u Brazilu, Izraelu, Kanadi, Novom Zelandu i Švajcarskoj.

Kada se melanom dijagnostikuje na vreme može se govoriti o potpuno izlečivoj bolesti. Međutim, ukoliko se proširi na ostale delove tela bolest postaje agresivna i smrtonosna.

Protein BRAF je ključni faktor uključen u kontrolni put normalnog razmnozavanja ćelije. BRAF mutacija može dovesti do nekontrolisanog razmnožavanja ćelija i javlja se kod 50 odsto pacijenata sa melanomom.

Dijagnostikovanje BRAF mutacije omogućava lekaru da precizno odredi kod kojih pacijenata lek treba primeniti, odnosno kod kojih pacijenata će lek biti efikasan, navedeno je u saopštenju Roša.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Retinol smanjuje rizik za melanom
[/h] Izvor: Tanjug


Američki naučnici su objavili da osobe koje unose dodatni vitamin A1 (retinol) imaju manji rizik obolevanja od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

8434988624f576ec445a01878359938_orig.jpg

Retinola ima u jajima; Foto: star5112 / Flickr.com

Istraživači u studiji koju je objavio "Journal of Investigative Dermatology" upozoravaju i da je unos prevelikih količina vitamina A povezan sa pojavom opasnih propratnih efekata.

Rezultati američkih stručnjaka se temelje na podacima koji prikupljani tokom 5 godina od gotovo 70.000 ispitanika, prenosi portal Pliva. U proseku je uzimanje dodatnog vitamina A1 bilo povezano s 40 odsto manjim rizikom za pojavu melanoma, zaštitni učinak tog vitamina je bio izraženiji kod žena.

Vitamin A1, koji je prisutan u namirnicama kao što su jaja, mleko i džigerica, utiče na diferencijaciju i rast ćelija. Prema postojećim preporukama u SAD, odrasle osobe bi dnevno trebale da unesu između 700 i 900 mikrograma vitamina A.

 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Melanom - sumnjiva svaka tamna mrlja





Kako smanjiti rizik od melanoma? Svi ljudi koji imaju preko 50 mladeža spadaju u rizičnu grupu i moraju jednom godišnje da se pregledaju kod dermatologa. Pregled je bezbolan


Pregled kod dermatologa je bezbolan


Zbog sve većeg porasta broja melanoma i drugih vrsta malignita kože, dermatolozi i hirurzi plastičari, a u nekim zemljama i njihova udruženja, redovno podsećaju na važnost kontrolnih pregleda i redovnu zaštitu kože od sunca. Ako se promene uoče na vreme, može da se spreči širenje melanoma, od kojeg godišnje u svetu umre oko 37.000 ljudi!

Najviše sumnjivih promena primeti se za vreme letnjih meseci, jer se na otkrivenoj koži lakše vidi svaka nova mrlja ili promena na postojećem mladežu. Međutim, često se dešava da naizgled bezazlena mrlja na koži raste i menja se godinama, ne svrbi i ne boli, i tek kada prokrvari, pacijent se javi lekaru. Tada je verovatnoća da se tumor već "rasejao" znatno veća.

Prema rečima dr Lidije Kandolf Sekulović, dermatologa iz Klinike za kožne i posle bolesti Vojnomedicinske akademije, čak 70 odsto melanoma nastaje kao nova promena:

- Sumnjiva je svaka tamna mrlja koja se menja tokom vremena, ima nepravilne ivice, više boja ili počinje da se izdiže iznad nivoa okolne kože, čak i kada ne pecka, ne svrbi i ne boli.

Dr Kandolf Sekulović kaže da se još ne znaju svi faktori koji "pretvaraju" mladež u melanom. Rizične grupe su svakako pacijenti sa svetlom kožom, svetlim očima i tenom, riđe kose i oni koji su u familiji imali nekog sa melanomom.

- Svi koji imaju preko 50 mladeža spadaju u rizičnu grupu i moraju jednom godišnje da se pregledaju kod dermatologa. Sumnjive mladeže dermatolog posmatra posebnom lupom ili dermoskopom. Pregled je potpuno bezbolan i kratko traje, a daje vrlo pouzdane pokazatelje. Uključuje i digitalnu tehniku fotografije, koja omogućuje kompjutersku obradu slike. Dobijena slika čuva se u računaru kako bi na sledećem pregledu mogla da se uporedi sa novom slikom i tako utvrdi da li je bilo promena.

Oni koji su imali opekotine u detinjstvu imaju veći rizik za nastanak raka kože i melanom u odraslom dobu, objašnjava naša sagovornica. Međutim, bezopasni mladež i opasni melanom nisu uopšte srodni. Boja im je često jedina zajednička karakteristika. Ćelije melanoma, imaju izmenjen DNK i razmnožavaju se neprirodno u svakom delu kože.

Dr Milica Rajović, hirurg plastičar iz Klinike za plastičnu hirurgiju i opekotine na VMA, kaže da to ne znači da će svaki mladež da se pretvori u zloćudni tumor:

- Većina mladeža je sasvim bezopasna. Ukoliko na telu postoji mladež koji se stalno povređuje vešom, kaišem, treba ga operativno ukloniti - savetuje dr Rajović.

Velika je zabluda, kaže ona, što mnogi misle da mladeže ne treba dirati. Jer, ako se melanom ukloni dok je još samo mala mrlja na koži, može da se spreči njegovo širenje dublje u kožu, a time i rasejavanje u krv ili limfne čvorove. Tek nakon patohistološkog nalaza može sa sigurnošću da se kaže da li je promena bila zloćudna ili nije.


IVICE, BOJA, VELIČINA


Pre odlaska kod lekara mladeži mogu da se ispitaju i jednostavnim samopregledom:

SIMETRIČNOST MLADEŽA

Bezopasan mladež je pravilnog oblika: okrugao, ovalan ili duguljast. Najlakše se utvrđuje da li je mladež simetričan kad se razvuče koža. Ako po sredini može da se povuče zamišljena linija koja deli mladež da dva dela koja nisu jednaka potrebno je mišljenje specijaliste.

IVICE MLADEŽA


Ako su ravne, uredne i čistih obrisa, sve je u redu. Ako su ivice nepravilne, nareckane ili nejednake boje, potražite mišljenje lekara specijaliste.

BOJA MLADEŽA

Mladeži ima jednu ili dve boje, dok melanomi imaju više od tri boje, nejednako su obojeni, "šareni" i nepravilni. Boja i mladeža i melanoma varira od svetlobraon do tamnobraon i crrne, uz nijanse i plave i sive boje.

VELIČINA MLADEŽA

Ako je prečnik mladeža veći od šest milimetara, potrebno je obratiti se lekaru specijalisti. Međutim, sama veličina mladeža ne ukazuje na opasnost ukoliko nije praćena nekim drugim promenama: bojom ili nepravilnim ivicama.

PROMENE MLADEŽA

Promene mladeža u smislu rasta i menjanja, pojava polja hiperpigmentacije i depigmentacije, zapaljenja, vlaženja, krvarenja nisu dobar prognostički znak i jedan su od velikih razloga za odlazak na specijalistički pregled.









Izvor: Novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Zablude o mladežima i melanomu

Odavno je poznato da se sa mladežima ne treba igrati. Jednom godišnje posetite dermatologa u svom gradu kako biste bili sigurni da su sva vaša „jedinstvena obeležja“ dobroćudna

xkiGtb4.jpg


Ipak, i dalje nas određeni mitovi vode u greške koje mogu biti ozbiljne pa i kobne. Gde najčešće grešimo i šta sve ne znamo o mladežima i melanomu?

Zabluda broj jedan – Samo ljudi bele rase mogu imati melanom

Potpuna zabluda. Podaci pokazuju da afro-amerikanci dobijaju melanom na regijama koje nisu izložene Suncu: sluzokoža genitalija i usta, nokti ili stopala. Kod osoba bele rase melanom se u 90% slučajeva javlja na delovima tela izloženim sunčevoj svetlosti a kod tamnoputih u svega 30%.

Zabluda broj dva – Mladeži koji imaju dlake ne mogu biti karcinomi

Napredak dijagnostike melanoma ukazuje da je ovo pravilo postalo zabluda. Kada mladež sa dlakama postane melanom dlake postoje i dalje. Tek kasnije, kako maligne ćelije napreduju uništava se koren dlake i one nestaju. To znači da samo kod napredovalih melanoma nećemo naći dlaku ali da u stadijumu u kome možemo operativno izlečiti ovaj karcinom dlaka još uvek postoji.

Zabluda broj tri – Svaki melanom ispunjava ABCD pravilo (asimetrija, nepravilna ivica, promena boje, veličina veća od 6mm) pa je lako bez lekara primetiti loš mladež

U pitanju je delimična zabluda jer pravilo važi samo za određeni tip mladeža. Melanomi koji su nodularni – okruglasti ne ispunjavaju ovo pravilo a najagresivniji su. Pacijenti ih često previde jer ne ispunjavaju ni jedan od kriterijuma koji se najčešće pominju u medijima. Njihova karakteristika je iznenadan i brz rast. Ovo nije jedini primer. Melanom ne mora imati ni malo pigmenta i tada se naziva amelanotični a manifestuje se nejasnim crvenilom na koži.

Zabluda broj četiri – Ne boli, znači dobar je

Velika zabluda. Iako je melanom jedan od najagresivnijih karcinoma on raste bez ikakvih simptoma. Kada prokrvari ili počne da boli najčešće je već kasno jer krvarenje označava poodmakli stadijum melanoma.

Zabluda broj pet – Uklanjanje mladeža laserom je najbezbednije

Ogromna zabluda! Laseri su mistifikovani, plasiraju se informacije da ne oštećuju kožu, da intervencije ne bole i da se ne stvara ožiljak nakon intervencije, što su sve potpuno pogrešne i netačne informacije. Uz sve ispred navedeno, laser uvek izgori i ispari ceo mladež tako da se on ne može poslati na patohistološku analizu. Koliko god mladež delovao zdravo, jedino patohistološka analiza može da verifikuje da je on i zaista zdrav.

Nodularni amelanotični mladeži izgledaju kao bradavičasti čvorić boje kože, bez uobičajenih kriterijuma za melanom. Patolog je jedini lekar koji ga može pouzdano dijagnostifikovati na osnovu pregleda ćelija u uzorku uklonjenog mladeža. Dermoskopija mladeža bez pigmenta može biti nedovoljna da razlikuje zdrav od bolesnog mladeža. Energija laserskog zraka može stimulisati ćelije mladeža da postanu maligne, kao što ih svaka druga iritacija može izmeniti.

Zabluda broj šest – Ogrebao sam mladež, mogao bih da dobijem rak

Zabluda. Mladež kao i svaki drugi deo naše kože može da se povredi i da zaraste bez posledica.

Zabluda broj sedam – Kiselina uspešno skida sve ćelije mladeža

Strašna zabluda. Zastrašujuća procedura kojom nestručna lica “tope” mladeže kiselinom i time dovode u opasnost živote ljudi koji veruju da je to “prirodna metoda” i da je samim tim potpuno bezbedna. Posledice se vide nakon nekog vremena kada se pojave metastaze na unutrašnjim organima.

Zabluda broj osam – Korišćenje solarijuma nije štetnije od sunčevog zračenja

Potpuno netačno. Sunčevo zračenje sadrži UVA i UVB zračenje a solarijumi i do 97% UVA zračenja. UVB zračenje nas opominje da gorimo tako što dovodi do crvenila kože. Isto tako dovodi do zadebljanja kože kako bi ona postala manje propusna za UVA zračenje. U solarijumu nemamo osećaj da gorimo a zraci prodiru duboko u kožu i dovode do preranog starenja kao i izmena u ćelijskoj strukturi kože. Više puta je dokazano je da je UVA zračenje kancerogeno.

Zabluda broj devet – Ne treba dirati mladež da ne bi nastao rak kože

Ovo je najopasniji način razmišljanja. Hirurška intervencija uklanjanja mladeža ne može dovesti do lošeg ishoda. Uklanjanjem ćelija mladeža na tom mestu nikada više ne možete imati rak koji nastaje od tih ćelija. Jedini lek do sada pronađen za rani melanom jeste upravo hirurško uklanjanje ćelija mladeža. Samo na taj način ne mogu nastati metastaze.

Ne diranjem mladeža koji se promenio omogućavamo kancerogenim ćelijama da prođu kroz celu dubinu kože i odu u unutrašnje organe dajući metastaze melanoma za koje za sada ne postoji lek.

(Piše: dr Svetlana Đurišić, Dermatim)
/ vestinet /
Izvor: Večernje novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Melanom - nade ima samo uz novu terapiju

U Srbiji godišnje od melanoma oboli oko 650 osoba, od kojih je polovina mlađa od 60 godina

214b8m1.jpg


ZAHVALjUJUĆI Programu ranog pristupa leku 50 pacijenata iz Srbije obolelih od metastatskog oblika melanoma primalo je novu terapiju za lečenje ove bolesti i kod velikog broja njih došlo je do poboljšanja stanja, odnosno produžetka života.

Nažalost, ovo za sada daje samo nadu ostalim obolelim, jer za razliku od zemalja u regionu u Srbiji novu imuno i ciljanu terapiju BRAF inhibitorima još nije moguće dobiti o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja. Ona po pacijentu košta od 4.000 do 10.000 dolara mesečno.

Udruženje pacijenata obolelih od melanoma i stručna javnost na prvoj konferenciji Istočnoevropske koalicije za melanom koja okuplja predstavnike udruženja pacijenata i struke, koja je održana u Zemunu od 21. do 23. oktobra, upozorili su da se kod nas ova vrsta metastaza leči hemioterapijom, koja ne produžava život, već samo ima ulogu palijativnog zbrinjavanja obolelog.

- Značaj uvođenja nove terapije je od ogromnog značaja jer je broj obolelih od melanoma u porastu u celoj Evropi, pa i u našoj zemlji - kaže profesorka dr Lidija Kandolf - Sekulović, dermatolog VMA i nacionalni koordinator kampanje "Euromelanoma". - Ciljna terapija BRAF inhibitorima deluje na blokadu signalnog puta u samoj ćeliji melanoma koji dovodi do nekontrolisanog rasta i deobe ćelija melanoma, pa je neophodno da se istovremeno blokira i takozvani MEk gen. Sa druge strane imunoterapija podstiče odbranu organizma od melanoma i blokira mehanizme kojima ćelije tumora, u ovom slučaju melanoma, urušavaju imunološki odgovor domaćina.

Sa ovim lekovima, kako navodi profesorka Kandolf - Sekulović, ponovo se uspostavlja efikasan imunološki odgovor na melanom i omogućava smanjenje i nestajanje tumora.

- Ovi medikamenti dovode do dobrzog "odgovora" organizma kod više od 40 odsto obolelih, zbog čega neki pacijenti žive duže od pet godina, o čemu svedoče najnoviji podaci sa kongresa Američke asocijacije za kliničku onkologiju i Evropskog društva za medikalnu onkologiju - kaže naša sagovornica.

Podaci iz sveta pokazuju da je imunološka terapija za samo pet godina napravila ozbiljna pomake u lečenju, jer je višestruko efikasnija od klasičnih citostatika, a manje toksična. Praktično, zbog svojih svojstava u pospešivanju imunog odgovora organizma na napade tumorskih ćelija, imunoterapija predstavlja revoluciju u terapiji karcinoma. Prema Global HealthCare imunoterapija se 2015. godine našla na prvom mestu TOP 10 lekova koji obećavaju da će spasti živote. S obzirom na to da su mehanizam dejstva i efekti terapije izuzetno obećavajući, trenutno se ispituje za veći broj kancerskih tipova koji uključuju karcinom pluća, bešike, bubrega itd. Na taj način karcinomi, pa i melanom, u razvijenim zemljama postaje sve više hronična, a ne smrtonosna bolest. Primera radi, imunološka terapija je pomogla i bivšem američkom predsedniku Džimiju Karteru da pobedi rak u 91. godini i tako produži sebi život.

Ipak, novi terapijski postupci imaju izvesna ograničenja. Naime, oni sa teškom slabošću srca, lezijom jetre ili pacijenti u veoma lošem opštem stanju nisu kandidati da je prime, kao ni oni oboleli koji nemaju mutaciju u BRAF genu, pa BRAF inhibitori nisu efikasni i čak mogu da pogoršaju stanje.

- Ciljana terapija BRAF inhibitorima i imunoterapija su dve vrste terapije, koje se uvek odvojeno primenjuju, a trenutno su u toku studije kombinovanja ova dva postupka, zajedno ili sekvencijalno, što bi moglo da poveća njihovu efikasnost - objašnjava prof. Kandolf - Sekulović. - Najveća pažnja usmerena je da se ispita bezbednost i pravi način kombinovanja u strogo kontrolisanim uslovima u okviru kliničkih studija.

Kada počne da se primenjuje, pacijent ovu terapiju prima dokle god ima efekta. Zatim, primenjuje se lek iz druge grupe, i kada on izgubi efikasnost može da se nastavi ponovo sa lekom iz prve grupe.

U Srbiji godišnje od melanoma oboli oko 650 osoba, od kojih je polovina mlađa od 60 godina, dok su preventivni pregledi na rak kože pokazali da su na 1.000 pregledanih, kod svake pete osobe uočene sumnjive promene, zbog kojih su upućeni na lečenje i dalje praćenje kod dermatovenerologa.

HEMIOTERAPIJA BEZ EFEKTA

LEČENjE metastaziranog melanoma hemioterapijom u proseku produžava život obolelom na svega osam meseci, dok novi terapijski protokoli iz klase imunoterapijskih lekova deluju da pacijent funkcioniše u opšte dobrom stanju duže od tri godine - kaže prof. Lidija Kandolf - Sekulović.

(Novosti)
 
Natrag
Top