- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Interne revizija
UVOD
Savremena interna revizija ( produžena ruka menadžmenta, oči i uši menadžmenta) kakvu danas poznajemo, počinje se razvijati tek krajem 19 stoljeća i to u SAD i Njemačkoj gdje veća preduzeća osnivaju vlastitu službu „odjel“ za internu reviziju. Uloga i značaj interne revizije postaje sve naglašenija nakon velike svjetske ekonomske krize (1929 – 1933 godine) kada potreba za efikasnim upravljanjem poslovanjem i razvojem poduzeća inicira ubrzani razvoj interne revizije.
Pored nezavisne eksterne revizije u industrijski razvijenim zemljama postoji interna (kućna) revizija, kao funkcija unutrašnjeg nadzora preduzeća. Svakom preduzeću je potreban odgovarajući stručni organ za ispitivanje cjelokupnog poslovnog procesa, ali ne na kraju nego u toku njegovog odvijanja. To je i razlog zašto je interna revizija nastala prije eksterne revizije.
U prvom dijelu rada objašnjeni je zadatak i djelokrug rada interne revizije, Zakonsko i organizaciono određenje interne revizije, i ciljevi i korisnici izvještaja inrerne revizije. Možemo još reći da svako preduzeće koje ima ili nema dobru internu kontrolu, tu kontrolu treba dopuniti odgovarajućom internom revizijom. Interna revizija ( eng. Internal Auditing ) je, uz reviziju finansijkih izvještaja veoma značajan segment cjelokupne revizijske profesije. Treba napomenuti da interna revizija nije naložena Zakonom, već je ušla u praksu kao realna potreba poslovodstva za stalnim prisustvom stručnog nadzora u preduzeću. U prvom djelu možemo uvidjeti kolika je značajnost interne revizije za svako preduzeće i da se ona nebih trebala olahko svaćati.
U drugom dijelu dato je objašnjenje kakave ocjene interne revizije mogu biti, tj. povoljna i nepovoljna otrića revizije, te vrste nepovoljnih otrića. Kroz objašenjenje vrsta nepovoljnih otkrića dati su i neki statistički podatci koji se odnose na preduzeća u SAD, a na kojima je urađena interna revizija i otriveni 5 najčešćih vrsta prevara kojima su se služila preduzeća u SAD –u. U drugom dijelu prikazana je procedura i postupak interne revizije u fazi proizvodnje. Kroz objašenjenje procedura i postupaka želi se dati prikaz revizijskog posla, i na koja pitanja revizor treba naći ogovor u postupku revizije proizvodnje.
I na kraju, u trećem dijelu rada je koncipiran da zaokruži cijelokupnu priču jednim praktičnim primjerom iz interne revizije preduzeća D.D. ” AGROKOMERC ” Velika Kladuša .
Metodološki rad je postavljen tako da u prvom i drugom dijelu se objašnjava specifičnosti vezane za internu reviziju, teoretske postavke i td. Prvi i drugi dio nam prvenstveno služi da bi smo se upoznali sa internom revizjom, a dok u trećem dijelu je dat konkretan primjer rada jedne interne revizije na preduzeću D.D. ” AGROKOMERC ” Velika Kladuša
Interna revizija je funkcija koja “ objetivno ispituje, procjenjuje i izvještava o adekvatnosti interne kontrole i doprinosi ispravnoj, ekonomičnoj i efikasnoj upotrebi resursa ”.
Najnovija definicija revizije je: „ Interna je revizija neovisna i nepristrana djelatnost ocjenjivanja i savjetovanja vođena filozofijom dodane vrijednosti i unaprjeđenja poslovanja organizacije. Ona pomaže organizaciji u ostvarivanju njezinih ciljeva, uvodeći sistematičan i discipliniran pristup procjeni i unaprjeđenju učinkovitosti upravljanja rizicima organizacije, kontroli i procesu upravljanja. Profesionalizam i predanost izvrsnosti podržani su poslovanjem unutar okvira profesionalne prakse „.
Pod internom revizijom se porazumjeva ispitivanje zakonitosti, tačnosti, vjerodostojnosti i učinkovitosti poslovnih operacija i informacija, čiji je glavni cilj poboljšanje poslovanja i funcioniranje organa uprave i jačanje sistema internih kontrola.
Iz navedene definicije proizilazi da se interna revizija ne odnosi samo na zakonitost, transparentnostu trošenju budžetskih sredstava već ima i šire značenje, jer prati poslovanje i učinkovitost bužetskog korisnika i ocjenjuje nivo efikasnosti internih kontrola.
Da bi shvatili ulogu interne revizije istaći ćemo i to da menadžment treba kreirati jaku strukturu interne revizije kao osnovicu kontrole jedne organizacije, njene svrhe – zadatka, aktivnosti i resursa koje ona upotrebljava.
Interna revizija stvara oruđe menadžmentu za kontroliranje i analiziranje bitnih poslovnih i drugih fukcija tržišnog preduzeća i pribavljanje odgovora na pitanje: da li organizacioni dijelovi (jedinice) preduzeća izvršavaju svoje aktivnosti (proizvodne, prometne, računovodstvene, kontrolne i dr.) u skladu sa poslvnom politikom preduzeća i visokim standardima upravljanja.
S druge strane, menadžment i organi upravljanja su dužni osigurati adekvatne uvjete za rad internoj reviziji, a prije svega joj omogućiti da ima sveobuhvatan, slobodan i neograničen pristup:
Svrha revizijskog nadzora jeste savjetovanje menadžmenta u operativnom rješenju problema poslovnog djelovanja na racionalan način: “ DA KORIST BUDE VEĆA OD ŽRTVE “.
U tom kontekstu, revizijsko angažiranje se uključuje u više funkcija, počev od računovodstva i financija pa do obrade podataka i inžinjeringa, nudeći potpuno samostalno i nezavisno mišljenje poslovodstvu, dioničarima, i uptavljačima.
1.1. Zakonsko i institucionalno (organizaciono) određenje interne revizije
Prvi standardi interne revizije oblikovani su u SAD-u 1978. godine, a bili su revidirani 1998. i 2002. godine. Većina država, posebno one koje su na samim počecima organiziranja i razvoja ove profesije, usvaja upravo američke standarde kao vlastite.
Prema odrebama Zakona, revizija je definirana kao nezavisna služba, koja ispituje i ocjenjuje cjelokupno poslovanje preduzeća, organiziranost poslovnih funkcija, način donošenja poslovnih odluka…itd., da bi se na osnovu toga dala stručna ocjena (mišljenje) o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obaveza i rezultata poslovanja konkretnog preduzeća.
Definicija se odnosi na eksternu reviziju, ali ona upućuje i na sadržinu interne revizije kao produbljene kontrole poslovanja preduzeća.
Prema inozemnoj praksi, interna revizija se definira kao nezavisna funkcija i servis preduzeća na putu ispitivanja i vrednovanja poslovne aktivnosti. Cilj interne revizije je da svojim angažiranjem bude od pomoći poslovodstvu u efikasnom obavljanju poslovne aktivnosti i utvrđivanju odgovornosti za troškove i propuste. U tu svrhu, interna revzija predočava analize, procjene, preporuke i pruža savjete i informacije u vezi sa poslovanjem preduzećem .
Trebamo napomenuti na temelju savjeta i sugestija međunarodne skupine eksperata, Odbor za standarde interne revizije koji djeluje pri Institutu revizora izmjenio i preuredio standarde i smjernice.
Tako danas postoje izmjenjeni standardi za profesionalno obavljanje interne revizije ( Standards for the Professional Practice of Internal Auditing ) koji su podijeljeni u tri skupine:
UVOD
Savremena interna revizija ( produžena ruka menadžmenta, oči i uši menadžmenta) kakvu danas poznajemo, počinje se razvijati tek krajem 19 stoljeća i to u SAD i Njemačkoj gdje veća preduzeća osnivaju vlastitu službu „odjel“ za internu reviziju. Uloga i značaj interne revizije postaje sve naglašenija nakon velike svjetske ekonomske krize (1929 – 1933 godine) kada potreba za efikasnim upravljanjem poslovanjem i razvojem poduzeća inicira ubrzani razvoj interne revizije.
Pored nezavisne eksterne revizije u industrijski razvijenim zemljama postoji interna (kućna) revizija, kao funkcija unutrašnjeg nadzora preduzeća. Svakom preduzeću je potreban odgovarajući stručni organ za ispitivanje cjelokupnog poslovnog procesa, ali ne na kraju nego u toku njegovog odvijanja. To je i razlog zašto je interna revizija nastala prije eksterne revizije.
U prvom dijelu rada objašnjeni je zadatak i djelokrug rada interne revizije, Zakonsko i organizaciono određenje interne revizije, i ciljevi i korisnici izvještaja inrerne revizije. Možemo još reći da svako preduzeće koje ima ili nema dobru internu kontrolu, tu kontrolu treba dopuniti odgovarajućom internom revizijom. Interna revizija ( eng. Internal Auditing ) je, uz reviziju finansijkih izvještaja veoma značajan segment cjelokupne revizijske profesije. Treba napomenuti da interna revizija nije naložena Zakonom, već je ušla u praksu kao realna potreba poslovodstva za stalnim prisustvom stručnog nadzora u preduzeću. U prvom djelu možemo uvidjeti kolika je značajnost interne revizije za svako preduzeće i da se ona nebih trebala olahko svaćati.
U drugom dijelu dato je objašnjenje kakave ocjene interne revizije mogu biti, tj. povoljna i nepovoljna otrića revizije, te vrste nepovoljnih otrića. Kroz objašenjenje vrsta nepovoljnih otkrića dati su i neki statistički podatci koji se odnose na preduzeća u SAD, a na kojima je urađena interna revizija i otriveni 5 najčešćih vrsta prevara kojima su se služila preduzeća u SAD –u. U drugom dijelu prikazana je procedura i postupak interne revizije u fazi proizvodnje. Kroz objašenjenje procedura i postupaka želi se dati prikaz revizijskog posla, i na koja pitanja revizor treba naći ogovor u postupku revizije proizvodnje.
I na kraju, u trećem dijelu rada je koncipiran da zaokruži cijelokupnu priču jednim praktičnim primjerom iz interne revizije preduzeća D.D. ” AGROKOMERC ” Velika Kladuša .
Metodološki rad je postavljen tako da u prvom i drugom dijelu se objašnjava specifičnosti vezane za internu reviziju, teoretske postavke i td. Prvi i drugi dio nam prvenstveno služi da bi smo se upoznali sa internom revizjom, a dok u trećem dijelu je dat konkretan primjer rada jedne interne revizije na preduzeću D.D. ” AGROKOMERC ” Velika Kladuša
1. ZADACI I DJELOKRUG RADA INTERNE REVIZIJE Interna revizija je funkcija koja “ objetivno ispituje, procjenjuje i izvještava o adekvatnosti interne kontrole i doprinosi ispravnoj, ekonomičnoj i efikasnoj upotrebi resursa ”.
Najnovija definicija revizije je: „ Interna je revizija neovisna i nepristrana djelatnost ocjenjivanja i savjetovanja vođena filozofijom dodane vrijednosti i unaprjeđenja poslovanja organizacije. Ona pomaže organizaciji u ostvarivanju njezinih ciljeva, uvodeći sistematičan i discipliniran pristup procjeni i unaprjeđenju učinkovitosti upravljanja rizicima organizacije, kontroli i procesu upravljanja. Profesionalizam i predanost izvrsnosti podržani su poslovanjem unutar okvira profesionalne prakse „.
Pod internom revizijom se porazumjeva ispitivanje zakonitosti, tačnosti, vjerodostojnosti i učinkovitosti poslovnih operacija i informacija, čiji je glavni cilj poboljšanje poslovanja i funcioniranje organa uprave i jačanje sistema internih kontrola.
Iz navedene definicije proizilazi da se interna revizija ne odnosi samo na zakonitost, transparentnostu trošenju budžetskih sredstava već ima i šire značenje, jer prati poslovanje i učinkovitost bužetskog korisnika i ocjenjuje nivo efikasnosti internih kontrola.
Da bi shvatili ulogu interne revizije istaći ćemo i to da menadžment treba kreirati jaku strukturu interne revizije kao osnovicu kontrole jedne organizacije, njene svrhe – zadatka, aktivnosti i resursa koje ona upotrebljava.
Interna revizija stvara oruđe menadžmentu za kontroliranje i analiziranje bitnih poslovnih i drugih fukcija tržišnog preduzeća i pribavljanje odgovora na pitanje: da li organizacioni dijelovi (jedinice) preduzeća izvršavaju svoje aktivnosti (proizvodne, prometne, računovodstvene, kontrolne i dr.) u skladu sa poslvnom politikom preduzeća i visokim standardima upravljanja.
S druge strane, menadžment i organi upravljanja su dužni osigurati adekvatne uvjete za rad internoj reviziji, a prije svega joj omogućiti da ima sveobuhvatan, slobodan i neograničen pristup:
- dokumentaciji,
- osoblju,
- funkcijama, i
- imovini preduzeća;
Svrha revizijskog nadzora jeste savjetovanje menadžmenta u operativnom rješenju problema poslovnog djelovanja na racionalan način: “ DA KORIST BUDE VEĆA OD ŽRTVE “.
U tom kontekstu, revizijsko angažiranje se uključuje u više funkcija, počev od računovodstva i financija pa do obrade podataka i inžinjeringa, nudeći potpuno samostalno i nezavisno mišljenje poslovodstvu, dioničarima, i uptavljačima.
1.1. Zakonsko i institucionalno (organizaciono) određenje interne revizije
Prvi standardi interne revizije oblikovani su u SAD-u 1978. godine, a bili su revidirani 1998. i 2002. godine. Većina država, posebno one koje su na samim počecima organiziranja i razvoja ove profesije, usvaja upravo američke standarde kao vlastite.
Prema odrebama Zakona, revizija je definirana kao nezavisna služba, koja ispituje i ocjenjuje cjelokupno poslovanje preduzeća, organiziranost poslovnih funkcija, način donošenja poslovnih odluka…itd., da bi se na osnovu toga dala stručna ocjena (mišljenje) o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obaveza i rezultata poslovanja konkretnog preduzeća.
Definicija se odnosi na eksternu reviziju, ali ona upućuje i na sadržinu interne revizije kao produbljene kontrole poslovanja preduzeća.
Prema inozemnoj praksi, interna revizija se definira kao nezavisna funkcija i servis preduzeća na putu ispitivanja i vrednovanja poslovne aktivnosti. Cilj interne revizije je da svojim angažiranjem bude od pomoći poslovodstvu u efikasnom obavljanju poslovne aktivnosti i utvrđivanju odgovornosti za troškove i propuste. U tu svrhu, interna revzija predočava analize, procjene, preporuke i pruža savjete i informacije u vezi sa poslovanjem preduzećem .
Trebamo napomenuti na temelju savjeta i sugestija međunarodne skupine eksperata, Odbor za standarde interne revizije koji djeluje pri Institutu revizora izmjenio i preuredio standarde i smjernice.
Tako danas postoje izmjenjeni standardi za profesionalno obavljanje interne revizije ( Standards for the Professional Practice of Internal Auditing ) koji su podijeljeni u tri skupine:
- Standardi obilježja interne revizije ( Attribute Standards )
- Standardi obavljanja interne revizije ( Performance Standards )
- Standardi primjene ( Implementation Standards )