Infektivna mononukleoza

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Infektivna mononukleoza

PLIVA zdravlje



Poznata i kao 'žljezdana groznica', Mononucleosis infectiosa. Epstein-Barrov virus (EBV), široko rasprostranjeni virus iz grupe humanih B-specifičnih limfotropnih herpesvirusa, uzrokuje akutnu infekciju limfatičnog i retikuloendotelnog sustava, označenu kao infekcijska mononukleoza (IMN).


U dečjoj dobi infekcija uzrokovana EBV-om obično je nespecifična ili asimptomatska, a u mladeži (adolescenti, pubertetlije) i u odraslih javlja se sa simptomima infekcijske mononukleoze ili “žljezdane groznice” (temperatura, povećani limfni čvorovi, upala ždrijela).

Epidemiologija

Inficirane osobe povremeno izlučuju i prenose virus na druge osobe izravnim ili neizravnim (preko ruku) kontaktom, pretežito slinom. Zbog veoma izražene osjetljivosti virusa na vanjske čimbenike, s posljedičnim gubitkom infektivnosti izvan ljudskog organizma, za prijenos virusa potrebit je blizak i neposredan kontakt, najčešće ljubljenje ("bolest poljupca"). Iako se virus nalazi i u epitelnim stanicama vrata maternice, u sjemenoj tekućini i u obriscima uretre i u urinu, do danas nema jasnih dokaza prijenosa EBV-a spolnim putem ili mokraćom. Prijenos virusa transfuzijom krvi i transplantacijom koštane moždine bilježi se kao rijetka pojava.

Klinička slika

Inkubacija (vrijeme od kontakta s virusom do pojave simptoma bolesti) traje od dva do šest tjedana. Ovisno o dobi bolest se može očitovati različito teškim kliničkim oblicima, od sasvim laganih, klinički neprepoznatljivih (supkliničkih) u dobi malog djeteta do teških oblika s visokom temperaturom u mladeži i u odraslih osoba.
U dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi u većine inficiranih, čak i više od 90%, bolest prolazi klinički nezamjetljivo ili tek s blagim simptomima, što se pripisuje nezrelosti imunosnog odgovora i niskoj infekcijskoj dozi kojom se djeca obično zaraze neizravno putem kapljica sline na igračkama. Infekcijska mononukleoza je moguća, iako posve rijetka, pojava i u odraslih, čak i u osoba starijih od šezdeset godina, a izražena je produženim trajanjem vrućice i dugotrajnim (kroničnim) umorom. Ukupno se bolest najčešće očituje oblikom infekcijske mononukleoze, katkad samo bezbolnim povećanjem jednog ili skupine limfnih čvorova na vratu bez povišene temperature, a tek rijetko kliničkim oblikom obilježenim produženim (tjednima) trajanjem visoke temperature praćene iscrpljenošću i općom slabošću.

Umor, nevoljkost i glavobolja
često prethode pojavi glavnih simptoma kao što su povišena temperatura, upala ždrijela i povećani vratni limfni čvorovi.


Ovakva uobičajena klinička slika infekcijske mononukleoze češća je u bolesnika u dobi od 15 do 24 godine i očituje se povišenom temperaturom u trajanju od 1 do 3 tjedna, naslagama na tonzilama (angina), generaliziranim povećanjem limfnih čvorova (limfne "žlijezde") i povećanjem jetre i slezene.


Povećanje limfnih čvorova
najizrazitije je na vratu i uz stražnji rub prsnoključnosisastog mišića (m. sternocleidomastoideus). Limfni čvorovi obično su manje bolni i obostrano povećani, često s izraženim okolnim otokom. Također, iako manje često i manje izražajno, nalaze se povećani limfni čvorovi i u pazuhu i preponama.


Osip je česta pojava
u bolesnika koji su uzimali antibiotike, osobito u onih koji su uzimali amoksicilin i ampicilin. Pojava osipa je posljedica privremene i prolazne hiperalergijske reakcije, a ne posljedica stvarne alergije na primijenjene antibiotike.

U većine bolesnika nastupa potpuno izlječenje, a u rijetkih mogu nastati komplikacije kao opstrukcija ždrijela i dušnika, hemolitička anemija, trombocitopenija, meningoencefalitis, ruptura slezene, teški hepatitis, miokarditis, upala pluća, kronični umor. EBV-infekcija ostavlja trajni imunitet, a povrat simptoma bolesti samo je iznimna pojava.

Bolest se najčešće očituje oblikom infekcijske mononukleoze, katkad samo bezbolnim povećanjem jednog ili skupine limfnih čvorova na vratu bez povišene temperature, a tek rijetko kliničkim oblikom obilježenim produženim trajanjem visoke temperature praćene iscrpljenošću i općom slabošću.

Dijagnostika

Dijagnoza infekcijske mononukleoze temelji se na pojavnosti kliničkih simptoma i znakova (vrućica, povećani limfni čvorovi, angina, povećana slezena) i rezultatima laboratorijskih pretraga (povećan broj leukocita, atipični limfociti, patološke vrijednosti aminotrasferaza), a za potvrdu dijagnoze izvode se serološke pretrage (nespecifična heterofilna i specifična EBV-protutijela).

Lečenje

Liječenje se sastoji u snižavanju visoke temperature i mirovanju. U bolesnika sa simptomima opstrukcije dišnog sustava, nastale zbog otoka sluznice ždrijela i tonzila, primjenjuju se kortikosteroidi. Također, preporuča se primjena kortikosteroida i u bolesnika sa značajnom trombocitopenijom i hemolitičkom anemijom.

Prevencija
U prevenciji nastanka i širenja EBV-infekcije primjenjuju se opće higijenske mjere. Do danas nije proizvedeno djelotvorno cjepivo. Izolacija bolesnika nije zahtjevna.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Mononukleoza akutna virusna bolest

Mononukleoza akutna virusna bolest

B92 29.01.2010 10:43



Mononukleoza je akutna virusna bolest koja tragove ostavlja mesecima, najčešće u obliku hroničnog umora i osećaja iscrpljenosti

Simptomi su u početku slični gripu, prati je visoka temperatura i do 39 stepeni, jaka angina, povećani limfni čvorovi koji mogu narasti i do veličine jajeta, što može izgledati prilično zastrašujuće i opasno. Nisu toliko bolni, koliko su upadljivi. Pod uticajem virusa povećane su slezina i jetra.

. Mononukleozu, nije moguće sprečiti vakcinom, a ni tek tako prepoznati.

- Prvo - zato što vakcina ne postoji, a drugo - zato što postoje prikrivene kliconoše, ljudi koji imaju virus prisutan u slini, ali nije aktiviran i nemaju simptome bolesti. Ne možemo znati da li je neko bolestan od mononukleoze. Dovoljno je da popijemo za njim u kafiću iz nedovoljno dobro oprane čaše i zarazimo se, ali na kraju sa mnogo težim posledicama – objašnjava dr. Vladimir Draženović, specijalista virusolog.

Virus imamo (skoro) svi

Bolest se prenosi polnim putem, poljupcem, pljuvačkom ili suzama, i zato se popularno naziva "bolešću poljupca".

Aktiviranju Epstajn-Bar virusa koji uzrokuje mononukleozu pogoduju i stresne situacije. To mogu biti pretreniranost, psihički stresovi, preterano sunčanje ili korišćenje solarijuma – sve su to veliki šokovi za organizam koji mogu isprovocirati bolest.

Ovaj virus je prisutan u latentnom stanju u skoro svakom organizmu i nije ga moguće iskoreniti. S navedenim težim manifestacijama može se pojaviti jednom u životu. Posle toga stvara se imunitet, ali nije isključeno ponavljanje infekcije, premda s mnogo blažim simptomima.

- Tim virusom se možemo zaraziti rano u detinjstvu, no kod male dece nema simptoma bolesti. Deca je lakše podnose jer njihov imunološki sistem na pojedine podražaje reaguje drugačije od sistema odraslih osoba. S težim simptomima bolest se javlja tek kod starijih od 15 godina – kaže dr. Draženović, dodajući da, iako je virusnog porekla i ima simptome slične gripu (temperaturu i upalu grla), mononukleoza se najčešće javlja sporadično, vrlo retko u epidemijskom obliku. Do određene epidemijske forme uglavnom dolazi u okruženjima gde mladi žive na okupu, gde je društveni život intenzivniji, kao što su studentski i đački domovi, internati, kampovi.

Lečenje odmaranjem

Poput svih virusa iz grupe herpesa i virus mononukleoze najčešće se javlja tokom proleća i jeseni. No, u biološkom smislu virus gripa i virus mononukleoze potpuno su različiti. Različiti su prema načinu na koji se razmnožavaju, prema veličini, prema afinitetu za pojedine ćelije. Virus mononukleoze voli ćelije krvne loze, širi se krvotokom, a virus gripa voli ćelije gornjeg respiratornog epitela.

- Aktivirani virus mononukleoze dovodi do nedostatka snage i velikog zamora tokom fizičkih napora. Iscrpljuje organizam jer ovde je reč o bolesti limfnog sistema i bele krvne loze. Osoba se neprestano loše oseća, i takvo stanje, ako se organizmu ne dopusti da se potpuno oporavi, može potrajati mesecima – kaže dr. Draženović.

Upravo zbog toga što se virus nalazi u krvotoku, fizička aktivnost samo produbljuje bolesno stanje jer se aktivnošću provocira širenje krvnih sudova, što virusu koji cirkuliše u limfocitima omogućuje da se još bolje i dalje širi krvotokom.

Terapije protiv mononukleoze nema. Kao i kod gripa, lečenje je simptomatsko. Deluje se na najdominantnije simptome bolesti. Umor se rešava odmorom, visoka temperatura snižava se antipireticima, angina se leči antibioticima. Ipak, u 99 posto slučajeva bolest prolazi s mirovanjem.

Moguće komplikacije

Mononukleoza može izazvati komplikacije na slezini koja je bitno povećana tokom bolesti. One se javljaju u slučaju provokacije, napetosti izazvane naglim kašljem ili naglim trzajem, slezina se tada može oštetiti i raskrvariti, može čak doći do njene rupture s najgorim posledicama. Moguće je i da se pojavi pneumonija s opasnim ishodom, no u zadnjih tridesetak godina smrtan slučaj od spomenutog tipa posledica mononukleoze nije zabeležen. Zbog svega toga, međutim, osobe koje boluju od mononukleoze moraju se odmarati i izbegavati izlaganje većim fizičkim naporima. Mononukleoza ne ostavlja trajne posledice na jetri, premda je ona povećana tokom bolesti. Ne radi se, dakle, o promenama koje bi dovele do nekih komplikacija.

Mononukleoza se može pokazati kao teža bolest samo kod ljudi koji već boluju od teških malignih bolesti. Komplikacije u takvim slučajevima mogu, kao i kod gripa, dovesti do fatalnog ishoda.

O mononukleozi još uvek se ne zna dovoljno i ne preduzimaju se posebni napori da se za nju pronađe vakcina ili lek. Razlog je u tome što ona nije masovna bolest poput gripa, nema tešku kliničku sliku i retko dovodi do ozbiljnijih komplikacija. Farmaceutska industrija smatra da ona ne igra ulogu u globalnom mortalitetu i zato ne čine ništa da pronađu vakcinu ili lek koji bi bolesnicima ubrzao tok oporavka. Ipak, osobu koja od nje boluje, mononukleoza ograničava u svakodnevnim delatnostima i tera je na višemesečno mirovanje.

Terapije protiv mononukleoze nema, lečenje je simptomatsko uz obavezno mirovanje
 
Natrag
Top