LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Ina krila izvore vredne 23 mlrd.$?
[/h] Izvor: Večernji list
Zagreb -- Pre tačno 10 godina Ina je u Siriji otkrila gas, a tamošnje naftne i gasne rezerve, kao i ugovor na 25 godina, postali su najvredniji deo imovine kompanije.
Zbog trenutnih sukoba u toj zemlji i hrvatske spoljne politike prema sirijskom režimu Ina bi mogla ostati bez tih vrednih polja, piše Večernji list.
Postoje i ozbiljne naznake da su upravo sirijska polja bila osnovni razlog ulaska MOL-a u Inu, kao i da je Hrvatska bila teško oštećena prilikom privatizacije 2003. godine.
Naime, državni tužilac Mladen Bajić raspolaže saznanjima da je neko prećutao informaciju o bogatom otkriću, a pustio ju tek nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 akciju Ine, čime je državna naftna kompanija prodata ispod stvarne cene. Vrednost Ininih rezervi u Siriji tada je bila procenjena na 23 milijarde dolara, a četvrtina cele Ine prodata je MOL-u za 505 miliona dolara.
Geolog Stanko Kadija u to vreme se nalazio na Ininim bušotinama u Siriji, gde je radio kao Inin nadzornik za geologiju.
"Sirija je odabrana kao broj 1 za istraživanje. Tamošnje područje u kojem smo nameravali da tražimo naftu proglašeno je potpuno neperspektivnim. Zbog toga je ulaz na taj prostor bio izuzetno jeftin, jeftiniji od alternativa. Da tamo nema ničega poručivale su nam i same kompanije koje su tamo već radile. Međutim, naša su saznanja bila potpuno drugačija", kaže on.
"Mi smo verovali da onde nečega ima. Naša samouverenost, stručnost i iskustvo bili su veliki plus. Danas možemo reći da smo bili sami protiv svih, i kod kuće i napolju, ali smo pobedili", objašnjava Kadija.
Kadija kaže da je komercijalno otkriće u Siriji objavljeno krajem 2004. godine, dakle nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 akciju Ine.
[/h] Izvor: Večernji list
Zagreb -- Pre tačno 10 godina Ina je u Siriji otkrila gas, a tamošnje naftne i gasne rezerve, kao i ugovor na 25 godina, postali su najvredniji deo imovine kompanije.
Postoje i ozbiljne naznake da su upravo sirijska polja bila osnovni razlog ulaska MOL-a u Inu, kao i da je Hrvatska bila teško oštećena prilikom privatizacije 2003. godine.
Naime, državni tužilac Mladen Bajić raspolaže saznanjima da je neko prećutao informaciju o bogatom otkriću, a pustio ju tek nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 akciju Ine, čime je državna naftna kompanija prodata ispod stvarne cene. Vrednost Ininih rezervi u Siriji tada je bila procenjena na 23 milijarde dolara, a četvrtina cele Ine prodata je MOL-u za 505 miliona dolara.
Geolog Stanko Kadija u to vreme se nalazio na Ininim bušotinama u Siriji, gde je radio kao Inin nadzornik za geologiju.
"Sirija je odabrana kao broj 1 za istraživanje. Tamošnje područje u kojem smo nameravali da tražimo naftu proglašeno je potpuno neperspektivnim. Zbog toga je ulaz na taj prostor bio izuzetno jeftin, jeftiniji od alternativa. Da tamo nema ničega poručivale su nam i same kompanije koje su tamo već radile. Međutim, naša su saznanja bila potpuno drugačija", kaže on.
"Mi smo verovali da onde nečega ima. Naša samouverenost, stručnost i iskustvo bili su veliki plus. Danas možemo reći da smo bili sami protiv svih, i kod kuće i napolju, ali smo pobedili", objašnjava Kadija.
Kadija kaže da je komercijalno otkriće u Siriji objavljeno krajem 2004. godine, dakle nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 akciju Ine.