LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
I Nemačkoj preti dužnička kriza?
Izvor: Tanjug
Berlin, Brisel -- Investitori strahuju od širenja dužničke krize i na stubove evrozone, Nemačku i Francusku, piše "Fajnenšel tajms".
A to dokazuje i cena osiguranja nemačkih obveznica od bankrota koja je prošle nedelje porasla do rekordnog nivoa.
Visina osiguranja duga od deset miliona dolara dostigla je 122.000 dolara godišnje, dok su prinosi nemačkih obveznica, koje važe za najbezbednije utočište kapitala, i dalje oko dva odsto.
Visina finansijske pomoći koju je Nemačka spremna da pruži slabijim članicama evrozone, predmet je sporova evropskih političara. Investitori smatraju da banke evrozone mogu da dobiju milijarde evra iz Evropskog fonda finansijske stabilnosti, a banke u jačim zemljama takođe mogu da računaju na dodatna sredstva od svojih vlada, piše britanski list.
Međunarodna rejting agencija "Fič" je, međutim, na zaprepašćenje tržišta u petak snizila rejting Španije. Kasnije istog dana druga agencija,"Mudis", je na listu za korekciju stavila rejting Belgije, prinuđenu da garantuje dugove banke "Deksia" (Dexia), i snizila rejting devet portugalskih banaka.
Kreditnu sposobnost slabijih zemalja evrozone potkopala je kriza, što sa svoje strane negativno utiče na banke regiona sa velilkim portfoliom suverenih obveznica. Poverenje u banke zavisi od uverenja da vlade imaju finansijske mogućnosti da ih podrže u vreme krize, piše "Volstrit džornel".
"Fič" je snizio dugoročne rejtinge emitenata Španije u stranoj i nacionalnoj valuti sa "AA+" na "AA-", uz "negativnu" prognozu dugoročnog rejtinga, pozivajući se na negativan uticaj evropske dužničke krize i rizike za ekonomiju zemlje, posebno budžete regionalnih vlada.
Prosecan tempo rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Španije "Fič" prognozira na ispod dva odsto sve do kraja 2015. godine.
Ova rejting agencija je snizila i dugoročan rejting Italije u stranoj i nacionalnoj valuti sa "AA-" na "A+", uz "negativnu prognozu". Korekcija rejtnga naniže ukazuje na intenziviranje dužničke krize u evrozoni, koja uz ozbiljne finansije i ekonomske potrese povećava rizike posedovanja italijanskih dužničkih obveznica.
Kako su i pretpostavljali analitičari "Fič", vrlo je teško doći do sveobuhvatnog poliičkog i tehničkog rešenje dužničkog problema. Sem toga za njegovo sprovođenje u život potrebno je vreme kao i za buđenje poverenja investitora.
Dok se takvo rešenje ne pronađe, dužnička kriza će krajnje negativno uticati na finansijsku stabilnost i perspektive ekonomskog rasta u regionu. Kao kruna svega, visoki nivo državnog duga i velike potrebe budžeta zajedno sa niskim tempom potencijalnog rasta, čine Italiju posebno osetljivom na takve vrste spoljnih potresa.
Agencija "Mudis" je 4. oktobra snizila rejting Italije za tri poena istovremeno, sa "Aa2" na "A2", a "Standard end Purs" je pogoršala procenu državnog duga Italije 20. septmbra.
Nemački kancelar Angela Merkel i predsednik Francuske Nikola Sarkozi su minulog vikenda požurili da izjave kako će do kraja meseca biti finalizovan paket mera za rešenje dužničke krize u EU, među kojima je i dokapitalizacija evropskih banaka, ali je ostala tajna kakve mere će biti realizovane.
Berlin i Pariz za sada nisu rešili pitanje da li će se za dokapitalizaciju banaka koristiti sredstva Evropskog fonda finansijske stabilnosti ili drugi izvori.
Evropske banke će morati da obezbede oko 148 milijardi evra u slučaju otpisa 60 odsto ulaganja u grčke dužničke hartije, 40 odsto u dužničke obaveze Portugalije i Irske i po 20 odsto italijanske i španske aktive, ukazuje u izveštaju analitičar "Morgan Chase" Kian Abuhusein.
Britanski premijer Dejvid Kamerun je pozvao evropske lidere da primene metod "velike bazuke" u rešavanju krize upozorivši da je EU ostalo tek nekoliko nedelja da spreči ekonomsku katastrofu.
U intervjuu "Fajnenšel tajmsu" on je pozvao Nemačku i Francusku da prevaziđu nesuglasice i do kraja godine usaglase pet koraka neophodnih za prevazilaženje neizvesnosti oko evrozone.
On predlaže da se povećaju visina i mogućnosti Evropskog fonda finansijske stabilnosti, sprovedu stres testovi evropskih banaka i usvoji plan za njihovu dokapitalizaciju, otkloni neizvesnost po pitanju budućnosti Grčke, i ojača uloga MMF u rešavanju krize.
Izvor: Tanjug
Berlin, Brisel -- Investitori strahuju od širenja dužničke krize i na stubove evrozone, Nemačku i Francusku, piše "Fajnenšel tajms".
A to dokazuje i cena osiguranja nemačkih obveznica od bankrota koja je prošle nedelje porasla do rekordnog nivoa.
Visina osiguranja duga od deset miliona dolara dostigla je 122.000 dolara godišnje, dok su prinosi nemačkih obveznica, koje važe za najbezbednije utočište kapitala, i dalje oko dva odsto.
Visina finansijske pomoći koju je Nemačka spremna da pruži slabijim članicama evrozone, predmet je sporova evropskih političara. Investitori smatraju da banke evrozone mogu da dobiju milijarde evra iz Evropskog fonda finansijske stabilnosti, a banke u jačim zemljama takođe mogu da računaju na dodatna sredstva od svojih vlada, piše britanski list.
Međunarodna rejting agencija "Fič" je, međutim, na zaprepašćenje tržišta u petak snizila rejting Španije. Kasnije istog dana druga agencija,"Mudis", je na listu za korekciju stavila rejting Belgije, prinuđenu da garantuje dugove banke "Deksia" (Dexia), i snizila rejting devet portugalskih banaka.
Kreditnu sposobnost slabijih zemalja evrozone potkopala je kriza, što sa svoje strane negativno utiče na banke regiona sa velilkim portfoliom suverenih obveznica. Poverenje u banke zavisi od uverenja da vlade imaju finansijske mogućnosti da ih podrže u vreme krize, piše "Volstrit džornel".
"Fič" je snizio dugoročne rejtinge emitenata Španije u stranoj i nacionalnoj valuti sa "AA+" na "AA-", uz "negativnu" prognozu dugoročnog rejtinga, pozivajući se na negativan uticaj evropske dužničke krize i rizike za ekonomiju zemlje, posebno budžete regionalnih vlada.
Prosecan tempo rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Španije "Fič" prognozira na ispod dva odsto sve do kraja 2015. godine.
Ova rejting agencija je snizila i dugoročan rejting Italije u stranoj i nacionalnoj valuti sa "AA-" na "A+", uz "negativnu prognozu". Korekcija rejtnga naniže ukazuje na intenziviranje dužničke krize u evrozoni, koja uz ozbiljne finansije i ekonomske potrese povećava rizike posedovanja italijanskih dužničkih obveznica.
Kako su i pretpostavljali analitičari "Fič", vrlo je teško doći do sveobuhvatnog poliičkog i tehničkog rešenje dužničkog problema. Sem toga za njegovo sprovođenje u život potrebno je vreme kao i za buđenje poverenja investitora.
Dok se takvo rešenje ne pronađe, dužnička kriza će krajnje negativno uticati na finansijsku stabilnost i perspektive ekonomskog rasta u regionu. Kao kruna svega, visoki nivo državnog duga i velike potrebe budžeta zajedno sa niskim tempom potencijalnog rasta, čine Italiju posebno osetljivom na takve vrste spoljnih potresa.
Agencija "Mudis" je 4. oktobra snizila rejting Italije za tri poena istovremeno, sa "Aa2" na "A2", a "Standard end Purs" je pogoršala procenu državnog duga Italije 20. septmbra.
Nemački kancelar Angela Merkel i predsednik Francuske Nikola Sarkozi su minulog vikenda požurili da izjave kako će do kraja meseca biti finalizovan paket mera za rešenje dužničke krize u EU, među kojima je i dokapitalizacija evropskih banaka, ali je ostala tajna kakve mere će biti realizovane.
Berlin i Pariz za sada nisu rešili pitanje da li će se za dokapitalizaciju banaka koristiti sredstva Evropskog fonda finansijske stabilnosti ili drugi izvori.
Evropske banke će morati da obezbede oko 148 milijardi evra u slučaju otpisa 60 odsto ulaganja u grčke dužničke hartije, 40 odsto u dužničke obaveze Portugalije i Irske i po 20 odsto italijanske i španske aktive, ukazuje u izveštaju analitičar "Morgan Chase" Kian Abuhusein.
Britanski premijer Dejvid Kamerun je pozvao evropske lidere da primene metod "velike bazuke" u rešavanju krize upozorivši da je EU ostalo tek nekoliko nedelja da spreči ekonomsku katastrofu.
U intervjuu "Fajnenšel tajmsu" on je pozvao Nemačku i Francusku da prevaziđu nesuglasice i do kraja godine usaglase pet koraka neophodnih za prevazilaženje neizvesnosti oko evrozone.
On predlaže da se povećaju visina i mogućnosti Evropskog fonda finansijske stabilnosti, sprovedu stres testovi evropskih banaka i usvoji plan za njihovu dokapitalizaciju, otkloni neizvesnost po pitanju budućnosti Grčke, i ojača uloga MMF u rešavanju krize.