I Beč želi tajne bankarske podatke

Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
I Beč želi tajne bankarske podatke


Švajcarska je dosad bila za Nemce najomiljenija bankarska oaza, u tamošnje banke sklonili su 175 milijardi evra.


nemacka-banka-foto-AFP.jpg




Raste pritisak na Švajcarsku: posle Nemačke i Austrija je pokazala interesovanje za ukradene bankarske podatke koji ukazuju na poreske begunce.

„Ukoliko Berlin zaista kupi sporni disk, Austrija se nada da će od Nemačke dobiti saglasnost da zaviri u onaj deo koji se odnosi na austrijske građane, one koji su sakrili novac u Švajcarskoj“, izveštava bečki dnevnik „Prese“.
Do sličnih saznanja došao je i drugi austrijski list – „Standard“.
„Ukoliko se na disku pojave činjenice koje govore o poreskim beguncima iz Austrije, veoma smo zainteresovani da dobijemo te podatke“, prenosi „Standard“ zvanični stav austrijskog ministarstva finansija.

Takva, nemačko-austrijska saradnja u „lovu“ na poreske grešnike nije neki novitet. Kada su, pre dve godine, Nemci prvi put kupili disk s ukradenim bankarskim podacima iz Lihtenštajna, utvrđeno je da se među poreskim beguncima nalazi i 170 austrijskih državljana. Nemačka je odmah prepustila Austriji njene grešnike koji su završili na optuženičkoj klupi.

Bez obzira na to da li će Beč učestvovati u kupovini spornog diska ili će samo koristiti ukradene podatke u sudskim procesima, Austrija ima sasvim lagodnu zakonsku poziciju, tvrdi „Standard“ pozivajući se na procene pravnika. Prema slovu zakona, u Austriji nisu nezakoniti ni kupovina ni korišćenje ukradenih podataka.

I dok se u Nemačkoj iščekuje zvanična vest da je sporni „poreski disk“ kupljen, umnožavaju se sumnje i nagađanja o pravoj pozadini cele priče. Tako, na primer, list „Frankfurter algemajne“ piše da je sve, zapravo, „vešt manevar“ ministra finansija Volfgang Šojblea. Sumnja se, naime, da je namerno stvorena „pregrejana“ situacija u kojoj će poreski begunci – uplašeni pričom o disku s ukradenim bankarskim podacima – masovno početi da priznaju „greh“ i plaćaju zaostale obaveze. Ovakvo očekivanje utemeljeno je na činjenici da u Nemačkoj postoji institucija samoprijavljivanja, što znači da poreski obveznik može da se sam prijavi vlastima zbog utaje poreza. U tom slučaju oslobođen je krivične i prekršajne odgovornosti – obavezan je samo da plati poreze s kamatom i novčanu kaznu. Pre toga potrebno je pojedinca samo dobro uplašiti, što se sada upravo i događa.

Zanimljivo je i tumačenje da je „igra“ sa spornim diskom zapravo deo šireg nemačkog lova na „nesolidne“ Nemce koji su novac sklonili od poreznika u inostranstvo. Nedeljnik „Cajt“ barata s podatkom da su Nemci „parkirali“ u inostranim bankama čak 485 milijardi evra, od čega je najveći deo neoporezovan.

Najomiljenija bankarska oaza za Nemce bila je dosad Švajcarska, u čijim bankama je završilo 175 milijardi evra, a slede Luksemburg (85 milijardi evra) i Austrija (70 milijardi evra). Pojedini nemački mediji procenjuju da je Berlin, u želji da vrati deo ovog odbeglog kapitala, lansirao najnoviju „igru nerava“ sa poreskim beguncima i da je, zbog toga, glavni udar bio usmeren na glavnu evropsku bankarsku „tvrđavu“ – Švajcarsku.


Izvor: Politika/Ž.Rakić
 
Natrag
Top