08.11.2010. | 19:08 HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU TRAŽI RJEŠENJE ZA PREZADUŽENE dalmatinske HOTELSKE TVRTKE KOJE NITKO NEĆE
Hotele može spasiti jedino otpis dugova
Izvor: Slobodna Dalmacija
Samo zahvaljujući avansima agencija za turističke dolaske u idućem ljetu gotovo 500 stalno zaposlenih u pet hotelsko-turističkih poduzeća u Dalmaciji koji su još uvijek u pretežito državnom vlasništvu dobivat će plaću idućih mjeseci.
Hotel Minerva u Podgori. Do njega lijevo manji hotel Aurora. Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
No, zbog dugova od oko pola milijarde kuna koji im onemogućavaju normalno poslovanje, država kao njihov vlasnik do daljnjega ih neće prodavati. Tako je, naime, odlučeno na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju koji “ima u planu angažirati savjetnika koji bi izradio plan restrukturiranja i uvjeta za njihovo uspješno poslovanje i dokapitalizaciju”.
Milijunske omče
Podsjetimo, radi se o dalmatinskim hotelskim kućama “Hoteli Podgora”, “Hoteli Živogošće”, hotelu “Medena”, “Hotelu Modra špilja” u Komiži, te HTP-u “Korčula”, čije su vrijednosti temeljnog kapitala mahom izjednačene s visinom njihova duga, pa ih takve država praktično ne može ni prodati ni darovati. Dugovi su nastali nakon zbrinjavanja prognanika i izbjeglica kada su se hotelijeri zaduživali za obnovu, a država im za kredite davala jamstva. Više od 12 godina gomilaju se tako kamate i zatezne kamate na kredite koji su se tako mahom – udvostručili.
Iako su cijene za koje HFP proteklih godina pokušava naći kupca za neke od njih dosegnule tek 5 do 20 posto njihove nominalne vrijednosti, breme stotina milijuna kuna duga koji imaju, omča je u koju se nitko ozbiljan ne želi uvući, pa čak osam natječaja HFP-a za prodaju nije dalo rezultate. Tako Korčulani duguju 111 milijuna kuna, hotelijeri Živogošća 132 milijuna kuna, Podgore 133 milijuna kuna, “Modre špilje” 51 milijun kuna, a “Medene” 70 milijuna kuna. Zbog toga nitko od njih nije kreditno sposoban.
– Dosadašnji model privatizacije očigledno se mora mijenjati, jer nitko ne želi kupovati hotele s dugovima za ratne štete. Još prije desetak godina tadašnjoj smo vladi nudili model kojim bi se trećina tog duga hotelima otpisala, trećina reprogramirala, a trećina ostavila novom vlasniku. No, to je odbijeno i sada je stanje puno lošije, a problema s plaćama moglo bi biti već u prosincu – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.
Spas u ‘modelu C’
Izlaz iz slijepe ulice u kojoj se nalaze, hotelijeri vide u “modelu C” koji je Vlada predložila za restrukturiranje, a to bi u ovom slučaju značilo pretvaranje duga za koji je jamčila država u udio države u vlasništvu, kako bi tvrtke “prodisale” i postale kreditno sposobne. – Naš prijedlog je da država pretvori svoje potraživanje u svoj udio u tvrtki i to bi nam omogućilo normalan nastavak poslovanja, a državi dugoročno dobro ulaganje.
Zadužili smo se 1998. godine 12 milijuna DEM, a s kamatama je to naraslo na 23 milijuna eura! Imamo dobre ugovore za 2011. i treba nam “injekcija”. Ona može biti i prodajom restorana, čime bi osigurali pripremu sezone 2011. – kaže Hrvoje Grbić, direktor “Hotela Živogošće”. Na isti način izlaz iz problema vide i u “Medenoj” kojoj bi pretvaranjem duga u veće vlasništvo države, tvrtka stala na noge.
– Državna jamstva za stare kredite mogu se pretvoriti u dionice u vlasništvu države i time bi postali kreditno sposobni za uređenje hotela, a država bi zaradila jer bi dionice bile vrednije. U protivnom će zima biti teška, a ne vidimo drugi izlaz – kaže Jakov Validžić, direktor “Medene”.
Ružica MIKAČIĆ
Hotele može spasiti jedino otpis dugova
Izvor: Slobodna Dalmacija
Samo zahvaljujući avansima agencija za turističke dolaske u idućem ljetu gotovo 500 stalno zaposlenih u pet hotelsko-turističkih poduzeća u Dalmaciji koji su još uvijek u pretežito državnom vlasništvu dobivat će plaću idućih mjeseci.
Hotel Minerva u Podgori. Do njega lijevo manji hotel Aurora. Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
No, zbog dugova od oko pola milijarde kuna koji im onemogućavaju normalno poslovanje, država kao njihov vlasnik do daljnjega ih neće prodavati. Tako je, naime, odlučeno na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju koji “ima u planu angažirati savjetnika koji bi izradio plan restrukturiranja i uvjeta za njihovo uspješno poslovanje i dokapitalizaciju”.
Milijunske omče
Podsjetimo, radi se o dalmatinskim hotelskim kućama “Hoteli Podgora”, “Hoteli Živogošće”, hotelu “Medena”, “Hotelu Modra špilja” u Komiži, te HTP-u “Korčula”, čije su vrijednosti temeljnog kapitala mahom izjednačene s visinom njihova duga, pa ih takve država praktično ne može ni prodati ni darovati. Dugovi su nastali nakon zbrinjavanja prognanika i izbjeglica kada su se hotelijeri zaduživali za obnovu, a država im za kredite davala jamstva. Više od 12 godina gomilaju se tako kamate i zatezne kamate na kredite koji su se tako mahom – udvostručili.
Iako su cijene za koje HFP proteklih godina pokušava naći kupca za neke od njih dosegnule tek 5 do 20 posto njihove nominalne vrijednosti, breme stotina milijuna kuna duga koji imaju, omča je u koju se nitko ozbiljan ne želi uvući, pa čak osam natječaja HFP-a za prodaju nije dalo rezultate. Tako Korčulani duguju 111 milijuna kuna, hotelijeri Živogošća 132 milijuna kuna, Podgore 133 milijuna kuna, “Modre špilje” 51 milijun kuna, a “Medene” 70 milijuna kuna. Zbog toga nitko od njih nije kreditno sposoban.
– Dosadašnji model privatizacije očigledno se mora mijenjati, jer nitko ne želi kupovati hotele s dugovima za ratne štete. Još prije desetak godina tadašnjoj smo vladi nudili model kojim bi se trećina tog duga hotelima otpisala, trećina reprogramirala, a trećina ostavila novom vlasniku. No, to je odbijeno i sada je stanje puno lošije, a problema s plaćama moglo bi biti već u prosincu – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.
Spas u ‘modelu C’
Izlaz iz slijepe ulice u kojoj se nalaze, hotelijeri vide u “modelu C” koji je Vlada predložila za restrukturiranje, a to bi u ovom slučaju značilo pretvaranje duga za koji je jamčila država u udio države u vlasništvu, kako bi tvrtke “prodisale” i postale kreditno sposobne. – Naš prijedlog je da država pretvori svoje potraživanje u svoj udio u tvrtki i to bi nam omogućilo normalan nastavak poslovanja, a državi dugoročno dobro ulaganje.
Zadužili smo se 1998. godine 12 milijuna DEM, a s kamatama je to naraslo na 23 milijuna eura! Imamo dobre ugovore za 2011. i treba nam “injekcija”. Ona može biti i prodajom restorana, čime bi osigurali pripremu sezone 2011. – kaže Hrvoje Grbić, direktor “Hotela Živogošće”. Na isti način izlaz iz problema vide i u “Medenoj” kojoj bi pretvaranjem duga u veće vlasništvo države, tvrtka stala na noge.
– Državna jamstva za stare kredite mogu se pretvoriti u dionice u vlasništvu države i time bi postali kreditno sposobni za uređenje hotela, a država bi zaradila jer bi dionice bile vrednije. U protivnom će zima biti teška, a ne vidimo drugi izlaz – kaže Jakov Validžić, direktor “Medene”.
Ružica MIKAČIĆ