Član
- Učlanjen(a)
- 28.06.2010
- Poruka
- 1.095
Homer
Homer je polulegendarni slepi pesnik za koga se misli da je živeo u 8.veku p.n.e. Stara Grčka smatrala je Homera autorom čitavog niza proizvoda herojskog tipa epa. Grci su, kako se čini, dugo vremena pripisivali njemu ne samo ono što je do kraja antičkog sveta ostalo za njim Ilijada, Odiseja, Homerske himne, Homerski epigrami, Margit, Rat miševa i žaba, nego i sve druge epske proizvode.
Kako se tačno ne zna kad je Homer rođen tako se ne zna ni gde je rođen. Neki tvrde da je Homer živio posle Trojanskog rata, a neki tvrde da bi mogao da bude savremenik tog rata. O Homerovom životu se ne može ništa pouzdano saznati. Sedam gradova se otimalo o čast da su otadžbina Homerova, a to su: Hij, Itaka, Pil, Kimu, Arg, Atina i Smirna. Što se tiče Ija, malenog ostrva blizu Tere, smatra se da je umro i sahranjen Homer. Tu su mu prinošene žrtve, pa je i jedan mesec nosio po njemu ime, čak je se i jedna porodica prezivala Homerović. U legendama Homer je ponajviše tip siromašna, slepa i stara pesnika, koji se potuca po svetu od nemila do nedraga, živeći od svog pevanja. Ta njegova pobožna slepoća je zajednička svim mitskim pevačima i vračevima. Postoji veliki broj životopisa o Homeru koje su napisali Aul Gelije, Hesiod, Hermogen i mnogi drugi. Takođe se tvrdi da Homer nije njegovo pravo ime. Naučnici i književnici daju mu različita imena. Samo ime Homer znači sastavljač-pesnik tj. sabirač.
Homerov je jezik umjetan jezik koji se nije nikada govorio u narodu. To je stari jonski dijalekt, u kojem ima i novojonskih oblika i eolskih elemenata, ali i atičkih dijalektizama. Problem kod proučavanja Homerova jezika jeste taj što se ne zna mnogo o eolskome i jonskome dijalektu u doba nastanka epova te se moramo pouzdati u ono što znamo o njihovim kasnijim oblicima.
CITATI:
Jednako umiru oni koji mnogo rade kao i oni koji ne rade ništa.
Svim je ljudima prije ili kasnije Bog potreban.
Čak i ljubav i spavanje dosade ako ih je previše.
U ratu se mnogo ulaže ali malo dobiva.
Jednako je uvredljivo otjerati gosta koji želi ostati i zadržati onoga koji želi ići.
Izvori podataka: Miloš N. Đurić Istorija helenske književnosti i Wikipedia
Homer je polulegendarni slepi pesnik za koga se misli da je živeo u 8.veku p.n.e. Stara Grčka smatrala je Homera autorom čitavog niza proizvoda herojskog tipa epa. Grci su, kako se čini, dugo vremena pripisivali njemu ne samo ono što je do kraja antičkog sveta ostalo za njim Ilijada, Odiseja, Homerske himne, Homerski epigrami, Margit, Rat miševa i žaba, nego i sve druge epske proizvode.
Kako se tačno ne zna kad je Homer rođen tako se ne zna ni gde je rođen. Neki tvrde da je Homer živio posle Trojanskog rata, a neki tvrde da bi mogao da bude savremenik tog rata. O Homerovom životu se ne može ništa pouzdano saznati. Sedam gradova se otimalo o čast da su otadžbina Homerova, a to su: Hij, Itaka, Pil, Kimu, Arg, Atina i Smirna. Što se tiče Ija, malenog ostrva blizu Tere, smatra se da je umro i sahranjen Homer. Tu su mu prinošene žrtve, pa je i jedan mesec nosio po njemu ime, čak je se i jedna porodica prezivala Homerović. U legendama Homer je ponajviše tip siromašna, slepa i stara pesnika, koji se potuca po svetu od nemila do nedraga, živeći od svog pevanja. Ta njegova pobožna slepoća je zajednička svim mitskim pevačima i vračevima. Postoji veliki broj životopisa o Homeru koje su napisali Aul Gelije, Hesiod, Hermogen i mnogi drugi. Takođe se tvrdi da Homer nije njegovo pravo ime. Naučnici i književnici daju mu različita imena. Samo ime Homer znači sastavljač-pesnik tj. sabirač.
Homerov je jezik umjetan jezik koji se nije nikada govorio u narodu. To je stari jonski dijalekt, u kojem ima i novojonskih oblika i eolskih elemenata, ali i atičkih dijalektizama. Problem kod proučavanja Homerova jezika jeste taj što se ne zna mnogo o eolskome i jonskome dijalektu u doba nastanka epova te se moramo pouzdati u ono što znamo o njihovim kasnijim oblicima.
CITATI:
Jednako umiru oni koji mnogo rade kao i oni koji ne rade ništa.
Svim je ljudima prije ili kasnije Bog potreban.
Čak i ljubav i spavanje dosade ako ih je previše.
U ratu se mnogo ulaže ali malo dobiva.
Jednako je uvredljivo otjerati gosta koji želi ostati i zadržati onoga koji želi ići.
Izvori podataka: Miloš N. Đurić Istorija helenske književnosti i Wikipedia