LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Grčka možda napusti monetarnu uniju
Izvor: Danas, Dojče vele
Brisel, Berlin -- Uoči sastanka najviših predstavnika EU posvećen Grčkoj cirkuliše nekoliko mogućih rešenja za nemogućnost Grčke da svoje prispele dugove finansira.
Najinteresantnije među njima je da Grčkoj deo duga bude otpisan, da ona zadrži evro kao valutu, ali da izađe iz evropske monetarne unije.
"Kao na Kosovu evro bi mogao i dalje da bude u opticaju, što ne bi trebalo da dodatno podstakne već duže vreme registrovani odliv kapitala. Za Grčku i druge članice monetarne unije, to bi bio šok, ali ne neizlečiv“, pišu mediji
Profesor Đorđe Đukić, uz napomenu da ideju nije video u originalu i temeljno razrađenu, kaže da bi „varijanta sa izlaskom iz monetarne unije, a zadržavanjem evra značila da se Grčka otkačuje od principa Mastrihta, relaksira se politika države, a inflacija može opet biti faktor u igri kao nešto što usklađuje javne finansije, inflacija može da pojede deficite koje imaju“.
Ali u tom slučaju, navodi on, Grčka više ne bi mogla da računa na pozajmljivanje novca od banaka uz garanciju Evropske centralne banke, a ti izvori čine znatan deo njenih aktuelnih kredita, nego bi morala da mobiliše štednju po mnogo višim kamatama, a da se sama na međunarodnom finansijskom tržištu po mnogo višim kamatama zadužuje.
Takođe, kaže Đukić, "tržište je odavno reklo da jedan evro grčkog duga ne vredi više od 50 centi, ostalo je samo da ovaj otpis od 50 odsto, koji je već obavilo tržište, priznaju i političari".
Sem ovog, u razmatranju su i drugi scenariji - da grčke državne obveznice dugoročno budu zamenjene evrobondovima, da privatni poverioci Grčke preuzmu svoj deo finansijske odgovornosti, da se Grčkoj otplata duga produži, ali bez otpisa i najzad da joj se poveća pomoć, ali uz garancije, recimo u vidu učešća evropskih partnera u vlasništvu nad grčkim društvom za privatizaciju.
Evrobondovi su državne obveznice koje zajednički izdaju zemlje članice evro-zone. Kritičari te ideje kažu da se njome uništava motivacija pogođenih zemlja da poštuju mere štednje. Ako političari ne budu želeli da se u to upuste, ostaje mogućnost da se takozvane trule, tj. bezvredne obveznice kupe od strane zajedničkog evropskog fonda EFFS.
Time bi se prezadužene države rešile dugova koji su stigli za naplatu, s tim što ih rejting agencije ne bi stavile na crnu listu. A i Evropska centralna banka bi se rešila svojih trulih obveznica, bila bi ponovo nezavisna i mogla da se koncentriše na svoj zadatak - stabilnost evropske privrede.
Nedostatak je što to košta, i to mnogo! Fond za spasavanje bi morao u najmanju ruku da se udvostruči. Procenjuje se da bi trebalo da iznosi čak bilion i po evra ili 1.500 milijardi evra! Kritičari smatraju da bi se i ovim načinom uništila motivacija za štednju.
Zbog toga predsednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše došao na ideju da se ustanovi evropski ministar finansija kao neka vrsta kontrolne instance za zemlje u krizi. Država koja je situaciji da pozajmljuje novac, morala bi da se odrekne dela svog suvereniteta.
Međutim, ova ideja neće tako lako zaživeti. Niko ne voli da mu neko drugi kontroliše finansije, a trenutno niko od sadašnjih šefova vlada u EU ne zna kako će njegova zemlja finansijski da stoji - za par godina.
Predloga je sve više, a govori se i o nečemu što je do sada bilo tabu - bankrotstvu. U tom slučaju, Grčka i drugi bi otkupili sopstvene državne obveznice po tržišnoj ceni, koja je niža od cene po kojoj su prodate, a novac za otkup bi na raspolaganje stavile ostale članice evro zone preko ustanovljenih fondova za spasavanje EFFS.
Prednost te ideje je što bi se pogođene države rešile prispelih dugova, ali je nedostatak taj što bi rejting Agencije bi ovaj korak ocenile kao platežnu nesposobnost države pa bi privatni žiranti, dakle banke i osiguranja, morali da otpišu milijarde. Berze bi bile u šoku. Ali, to bi značilo kraj krize.
Burghart Algajer iz nezavisne privatne banke "Hauk i Aufhojzer" kaže da bi ova metoda imala fatalne posledice za Grčku, jer bi „grčke banke bile direktno pogođene jer nemaju dovoljno kapitala i sve bi izgubile“.
Merkel i Sarkozi postigli zajednički stav
Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi dogovorili su se o "zajedničkom stavu" u vezi sa novim paketom mera za pomoć Grčkoj. Ovaj stav, dogovoren nakon višečasovnih razgovora, biće predat tokom noći predsedniku Evropske unije Hermanu van Rompeju i predstavljaće osnovu za raspravu koju će u Briselu voditi lideri evrozone.
Evropska komisija grčke finansijske deficite procenjuju na 9,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu i 9,3 odsto BDP-a za sledeću godinu. Državni dug će ove godine iznositi 157,7 odsto, a sledeće 166,1 odsto BDP-a. Procenjuje se da će grčka ekonomija u ovoj godini imati pad od 3,5 odsto, a u sledećoj godini rast od 1,1 odsto. Stopa nezaposlenosti će rasti sa ovogodišnjih 15,2 odsto na 15,3 odsto sledeće godine.
Izvor: Danas, Dojče vele
Brisel, Berlin -- Uoči sastanka najviših predstavnika EU posvećen Grčkoj cirkuliše nekoliko mogućih rešenja za nemogućnost Grčke da svoje prispele dugove finansira.
"Kao na Kosovu evro bi mogao i dalje da bude u opticaju, što ne bi trebalo da dodatno podstakne već duže vreme registrovani odliv kapitala. Za Grčku i druge članice monetarne unije, to bi bio šok, ali ne neizlečiv“, pišu mediji
Profesor Đorđe Đukić, uz napomenu da ideju nije video u originalu i temeljno razrađenu, kaže da bi „varijanta sa izlaskom iz monetarne unije, a zadržavanjem evra značila da se Grčka otkačuje od principa Mastrihta, relaksira se politika države, a inflacija može opet biti faktor u igri kao nešto što usklađuje javne finansije, inflacija može da pojede deficite koje imaju“.
Ali u tom slučaju, navodi on, Grčka više ne bi mogla da računa na pozajmljivanje novca od banaka uz garanciju Evropske centralne banke, a ti izvori čine znatan deo njenih aktuelnih kredita, nego bi morala da mobiliše štednju po mnogo višim kamatama, a da se sama na međunarodnom finansijskom tržištu po mnogo višim kamatama zadužuje.
Takođe, kaže Đukić, "tržište je odavno reklo da jedan evro grčkog duga ne vredi više od 50 centi, ostalo je samo da ovaj otpis od 50 odsto, koji je već obavilo tržište, priznaju i političari".
Sem ovog, u razmatranju su i drugi scenariji - da grčke državne obveznice dugoročno budu zamenjene evrobondovima, da privatni poverioci Grčke preuzmu svoj deo finansijske odgovornosti, da se Grčkoj otplata duga produži, ali bez otpisa i najzad da joj se poveća pomoć, ali uz garancije, recimo u vidu učešća evropskih partnera u vlasništvu nad grčkim društvom za privatizaciju.
Evrobondovi su državne obveznice koje zajednički izdaju zemlje članice evro-zone. Kritičari te ideje kažu da se njome uništava motivacija pogođenih zemlja da poštuju mere štednje. Ako političari ne budu želeli da se u to upuste, ostaje mogućnost da se takozvane trule, tj. bezvredne obveznice kupe od strane zajedničkog evropskog fonda EFFS.
Time bi se prezadužene države rešile dugova koji su stigli za naplatu, s tim što ih rejting agencije ne bi stavile na crnu listu. A i Evropska centralna banka bi se rešila svojih trulih obveznica, bila bi ponovo nezavisna i mogla da se koncentriše na svoj zadatak - stabilnost evropske privrede.
Zbog toga predsednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše došao na ideju da se ustanovi evropski ministar finansija kao neka vrsta kontrolne instance za zemlje u krizi. Država koja je situaciji da pozajmljuje novac, morala bi da se odrekne dela svog suvereniteta.
Međutim, ova ideja neće tako lako zaživeti. Niko ne voli da mu neko drugi kontroliše finansije, a trenutno niko od sadašnjih šefova vlada u EU ne zna kako će njegova zemlja finansijski da stoji - za par godina.
Predloga je sve više, a govori se i o nečemu što je do sada bilo tabu - bankrotstvu. U tom slučaju, Grčka i drugi bi otkupili sopstvene državne obveznice po tržišnoj ceni, koja je niža od cene po kojoj su prodate, a novac za otkup bi na raspolaganje stavile ostale članice evro zone preko ustanovljenih fondova za spasavanje EFFS.
Prednost te ideje je što bi se pogođene države rešile prispelih dugova, ali je nedostatak taj što bi rejting Agencije bi ovaj korak ocenile kao platežnu nesposobnost države pa bi privatni žiranti, dakle banke i osiguranja, morali da otpišu milijarde. Berze bi bile u šoku. Ali, to bi značilo kraj krize.
Burghart Algajer iz nezavisne privatne banke "Hauk i Aufhojzer" kaže da bi ova metoda imala fatalne posledice za Grčku, jer bi „grčke banke bile direktno pogođene jer nemaju dovoljno kapitala i sve bi izgubile“.
Merkel i Sarkozi postigli zajednički stav
Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi dogovorili su se o "zajedničkom stavu" u vezi sa novim paketom mera za pomoć Grčkoj. Ovaj stav, dogovoren nakon višečasovnih razgovora, biće predat tokom noći predsedniku Evropske unije Hermanu van Rompeju i predstavljaće osnovu za raspravu koju će u Briselu voditi lideri evrozone.
Evropska komisija grčke finansijske deficite procenjuju na 9,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu i 9,3 odsto BDP-a za sledeću godinu. Državni dug će ove godine iznositi 157,7 odsto, a sledeće 166,1 odsto BDP-a. Procenjuje se da će grčka ekonomija u ovoj godini imati pad od 3,5 odsto, a u sledećoj godini rast od 1,1 odsto. Stopa nezaposlenosti će rasti sa ovogodišnjih 15,2 odsto na 15,3 odsto sledeće godine.