LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Grčkoj sad treba još 15 mlr. evra?
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Atina -- Međunarodni inspektori koji ispituju finansijsku situaciju u Grčkoj otkrili su da će toj prezaduženoj zemlji biti potrebno dodatnih 15 milijardi evra.
Grčkoj je već obećano 130 milijardi iz paketa pomoći i 100 milijardi treba da bude otpisano u okviru dogovora sa privatnim kreditorima.
Evropska komisija je od preostalih 16 zemalja koje kao valutu koriste evro zatražila da pomognu u obezbeđivanju tih 15 milijardi evra.
EK navodi da je dostignut limit što se tiče mera štednje koje Atina sprovodi, kao i otpisa potraživanja privatnih kreditora na ime grčkih obveznica u njihovom vlasništvu, prenela je agencija AP.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Analitičari procenjuju da ECB u svom vlasništvu ima grčke obveznice vredne od 50 do 55 milijardi evra, od kojih je veliki deo kupljen bez cilja da banka na njima profitira. Međutim, ECB zasad nije pokazala da je spremna na otpis duga, a neki od članova njenog upravnog odbora naveli su da bi se odricanje od profita sukobilo sa načelima banke koja zabranjuju finansiranje vlada evropskih zemalja.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Jaz u finansijama može biti popunjen ili dodatnim doprinosom zemalja evrozone ili kroz pomoć Evropske centralne banke (ECB), ili tako što bi državne banke otpisale deo potraživanja na ime grčkih dužničkih hartija u svom vlasništvu, ocenio je zvaničnik EU, koji je želeo da ostane anoniman zbog osetljivosti pitanja.
Poziv evropskim vladama i državnim institucijama da prihvate otpis grčkog duga predstavlja najnoviji manevar u borbi za spas Grčke od bankrota koji bi mogao da ima katastrofalne posledice. Evrozona i Međunarodni monetarni fond su dosad dali milijarde evra u vidu paketa pomoći prezaduženoj zemlji, ali od njih nije traženo da pristanu na gubitke.
Ukoliko države evrozone ne budu spremne da povećaju obim paketa pomoći Grčkoj sa sadašnjih 130 milijardi evra, Atina bi mogla da ostvari blago olakšanje daljnjim snižavanjem kamatnih stopa na te zajmove.
[h=2]Preostala da se reše ključna pitanja[/h] Grčka je postigla dogovor o velikoj većini tema u okviru pregovora sa stranim kreditorima o isplati drugog paketa pomoći toj zemlji, ali tek treba da se dogovore oko pitanja kao što su plate, penzije i rekapitalizacija banaka.
Portparol grčke vlade Pantelis Kapsis kaže da je "najveći deo pregovora okončan, ali je ostalo još tri ili četiri tačke o kojima razgovaramo".
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Dojče banka: Uskoro dogovor o grčkom dugu
"Dogovor Grčke i njenih privatnih kreditora biće postignut veoma skoro, možda već za nekoliko dana ili nedelja", kaže izvršni direktor najveće nemačke banke Dojče bank Jozef Akerman. On kaže da se od privatnih kreditora traži da prihvate otpis grčkog duga "od 70 odsto ili više".
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Zvanična Atina žuri da završi pregovore sa kreditorima o drugom, 130 milijardi evra vrednom paketu pomoći, u pokušaju da odblokira ta sredstva pre dospeća dela državnih obveznica sledećeg meseca. Bankari i državni zvaničnici ističu da prvo mora da bude postignut dogovor o paketu pomoći pre dogovora sa privatnim kreditorima o otpisu dela grčkog duga.
Pregovarači takozvane "trojke", koju čine Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, zatražili su zbog straha oko posvećenosti Atine reformama uvođenje novih mera, uključujući sniženje minimalne plate i regresa.
Ti zahtevi su, međutim, u Grčkoj naišli na otpor, budući da tamošnji zvaničnici veruju da bi novi rezovi mogli da prodube već ionako duboku recesiju i dodatno otežaju život grčkim građanima.
Pregovori predstavnika "trojke" i grčkih zvaničnika, na kojima će nastojati da postignu dogovor o preostalim pitanjima, nastavljaju se danas.
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Atina -- Međunarodni inspektori koji ispituju finansijsku situaciju u Grčkoj otkrili su da će toj prezaduženoj zemlji biti potrebno dodatnih 15 milijardi evra.
Evropska komisija je od preostalih 16 zemalja koje kao valutu koriste evro zatražila da pomognu u obezbeđivanju tih 15 milijardi evra.
EK navodi da je dostignut limit što se tiče mera štednje koje Atina sprovodi, kao i otpisa potraživanja privatnih kreditora na ime grčkih obveznica u njihovom vlasništvu, prenela je agencija AP.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Analitičari procenjuju da ECB u svom vlasništvu ima grčke obveznice vredne od 50 do 55 milijardi evra, od kojih je veliki deo kupljen bez cilja da banka na njima profitira. Međutim, ECB zasad nije pokazala da je spremna na otpis duga, a neki od članova njenog upravnog odbora naveli su da bi se odricanje od profita sukobilo sa načelima banke koja zabranjuju finansiranje vlada evropskih zemalja.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Jaz u finansijama može biti popunjen ili dodatnim doprinosom zemalja evrozone ili kroz pomoć Evropske centralne banke (ECB), ili tako što bi državne banke otpisale deo potraživanja na ime grčkih dužničkih hartija u svom vlasništvu, ocenio je zvaničnik EU, koji je želeo da ostane anoniman zbog osetljivosti pitanja.
Poziv evropskim vladama i državnim institucijama da prihvate otpis grčkog duga predstavlja najnoviji manevar u borbi za spas Grčke od bankrota koji bi mogao da ima katastrofalne posledice. Evrozona i Međunarodni monetarni fond su dosad dali milijarde evra u vidu paketa pomoći prezaduženoj zemlji, ali od njih nije traženo da pristanu na gubitke.
Ukoliko države evrozone ne budu spremne da povećaju obim paketa pomoći Grčkoj sa sadašnjih 130 milijardi evra, Atina bi mogla da ostvari blago olakšanje daljnjim snižavanjem kamatnih stopa na te zajmove.
[h=2]Preostala da se reše ključna pitanja[/h] Grčka je postigla dogovor o velikoj većini tema u okviru pregovora sa stranim kreditorima o isplati drugog paketa pomoći toj zemlji, ali tek treba da se dogovore oko pitanja kao što su plate, penzije i rekapitalizacija banaka.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Dojče banka: Uskoro dogovor o grčkom dugu
"Dogovor Grčke i njenih privatnih kreditora biće postignut veoma skoro, možda već za nekoliko dana ili nedelja", kaže izvršni direktor najveće nemačke banke Dojče bank Jozef Akerman. On kaže da se od privatnih kreditora traži da prihvate otpis grčkog duga "od 70 odsto ili više".
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Zvanična Atina žuri da završi pregovore sa kreditorima o drugom, 130 milijardi evra vrednom paketu pomoći, u pokušaju da odblokira ta sredstva pre dospeća dela državnih obveznica sledećeg meseca. Bankari i državni zvaničnici ističu da prvo mora da bude postignut dogovor o paketu pomoći pre dogovora sa privatnim kreditorima o otpisu dela grčkog duga.
Pregovarači takozvane "trojke", koju čine Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, zatražili su zbog straha oko posvećenosti Atine reformama uvođenje novih mera, uključujući sniženje minimalne plate i regresa.
Ti zahtevi su, međutim, u Grčkoj naišli na otpor, budući da tamošnji zvaničnici veruju da bi novi rezovi mogli da prodube već ionako duboku recesiju i dodatno otežaju život grčkim građanima.
Pregovori predstavnika "trojke" i grčkih zvaničnika, na kojima će nastojati da postignu dogovor o preostalim pitanjima, nastavljaju se danas.