- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Grčka van evrozone - haos Putinu
Izvor:
B92.net
Izvor:
B92.net
Moskva -- Vladimir Putin bi mogao da se suoči sa opasnošću narušene političke stabilnosti u Rusiji ako Grčka napusti evrozonu a to izazove svetsku krizu i pad cene nafte.

Direktor Centra za strateške studije u Moskvi Mihail Dmitrijev izjavio da su šanse da će Grčka izaći iz evrozone veće od 50 odsto, što bi moglo da rezultira povlačenjem još nekih zemalja iz tog bloka, prenela je njujorška ekonomska agencija Blumberg.U izveštaju instituta, koji ima ulogu savetodavca ruske vlade, navodi se da glavne rizike po Rusiju predstavljaju mogućnost pogoršanja stanja privrede, što bi moglo da rezultira drastičnim padom podrške javnosti ruskom predsedniku, kao i intenzivnija politička represija.
"Ako se aktuelni trendovi nastave, doći će do eskalacije političkog nasilja i represije sa jedne strane i do pogoršanja ekonomske krize sa druge strane. Usled toga bi Putin mogao da izgubi kontrolu i moglo bi da dođe do haotične političke transformacije", izjavio je Dmitrijev, koji je od 2000. do 2004. obavljao funkciju zamenika ruskog ministra ekonomije.
Pedesetdevetogodišnji Putin je ovog meseca otpočeo treći mandat na čelu Rusije. Dmitrijev upozorava da bi pogoršanje stanja svetske privrede ugrozilo sposobnost vlade u Moskvi da ispuni obećanja koja se tiču socijalnih davanja i dovelo u opasnost kapital koji su ruski investitori i kompanije prebacili u Evropu u potrazi za bezbednijim ulaganjima.
"Uprkos ekonomskom oporavku, trenutno se dešava veliki odliv kapitala iz Rusije, a taj kapital se odliva u sam epicentar globalne finansijske krize, odnosno u Evropu. To je jednako stvaranju zaliha hrane u centru atomske eksplozije", istakao je Dmitrijev.
U najgorem slučaju koji bi usledio posle izlaska Grčke iz zone evra, rast ruske privrede bi mogao da pređe u minus od čak 2,1 odsto, uz mogućnost odliva 95 milijardi dolara kapitala godišnje, izjavila je glavna ekonomistkinja najveće ruske banke - Sberbank, Ksenija Judajeva.
Rusija, koja polovinu budžeta puni prihodima od prodaje nafte i gasa, a više od 50 odsto ukupnog izvoza energenata usmerava u Evropu, mogla bi da zapadne u još goru recesiju od one iz 2009. ukoliko cene energetskih sirovina naglo padnu, upozorio je Dmitrijev.
Evropska "brent" nafta, čija je cena obično slična onoj za rusku naftu tipa "urals", mogla bi da padne sa sadašnjih oko 106 dolara na 80 dolara za barel ako Grčka napusti evrozonu a u drugim članicama evrozone ne dodje do veće krize, dok bi u slučaju nekontrolisanog raspada zone evra cena barela mogla da padne na samo 60 dolara, navodi se u izveštaju "Benk ov Amerika".
"Ako se aktuelni trendovi nastave, doći će do eskalacije političkog nasilja i represije sa jedne strane i do pogoršanja ekonomske krize sa druge strane. Usled toga bi Putin mogao da izgubi kontrolu i moglo bi da dođe do haotične političke transformacije", izjavio je Dmitrijev, koji je od 2000. do 2004. obavljao funkciju zamenika ruskog ministra ekonomije.
Pedesetdevetogodišnji Putin je ovog meseca otpočeo treći mandat na čelu Rusije. Dmitrijev upozorava da bi pogoršanje stanja svetske privrede ugrozilo sposobnost vlade u Moskvi da ispuni obećanja koja se tiču socijalnih davanja i dovelo u opasnost kapital koji su ruski investitori i kompanije prebacili u Evropu u potrazi za bezbednijim ulaganjima.
"Uprkos ekonomskom oporavku, trenutno se dešava veliki odliv kapitala iz Rusije, a taj kapital se odliva u sam epicentar globalne finansijske krize, odnosno u Evropu. To je jednako stvaranju zaliha hrane u centru atomske eksplozije", istakao je Dmitrijev.
U najgorem slučaju koji bi usledio posle izlaska Grčke iz zone evra, rast ruske privrede bi mogao da pređe u minus od čak 2,1 odsto, uz mogućnost odliva 95 milijardi dolara kapitala godišnje, izjavila je glavna ekonomistkinja najveće ruske banke - Sberbank, Ksenija Judajeva.
Rusija, koja polovinu budžeta puni prihodima od prodaje nafte i gasa, a više od 50 odsto ukupnog izvoza energenata usmerava u Evropu, mogla bi da zapadne u još goru recesiju od one iz 2009. ukoliko cene energetskih sirovina naglo padnu, upozorio je Dmitrijev.
Evropska "brent" nafta, čija je cena obično slična onoj za rusku naftu tipa "urals", mogla bi da padne sa sadašnjih oko 106 dolara na 80 dolara za barel ako Grčka napusti evrozonu a u drugim članicama evrozone ne dodje do veće krize, dok bi u slučaju nekontrolisanog raspada zone evra cena barela mogla da padne na samo 60 dolara, navodi se u izveštaju "Benk ov Amerika".