LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Grci veruju da će izbeći bankrot
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Atina -- Grčka veruje da može završiti pregovore o drugom paketu međunarodne pomoći koji su zastali prošle nedelje, kaže predstavnik Vlade za štampu Pandelis Kapsis.
Zbog neslaganja oko kamatnih stopa na nove obveznice, prošle nedelje su prekinuti pregovori s privatnim kreditorima - bankama o zameni duga.
Sporazum o tome je sastavni deo paketa medjunarodne pomoći, prema kojem bi Grčka trebalo da dobije 130 milijardi evra.
Grčka je maja 2010. dobila međunarodni zajam od 110 milijardi evra, ali se zbog dubine krize ispostavilo da je ta pomoć bila nedovoljna te je prošle godine dogovoren drugi paket.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Osborn: Grčka veća pretnja po EU nego sniženje rejtinga
Britanski ministar finansija Džordž Ozborn kaže da neizvesnost oko rešenja problema grčke dužničke krize predstavlja veću pretnju po stabilnost Evropske unije nego sniženje kreditnog rejtinga devet članica evrozone. "Rekao bih da uporna neizvesnost oko toga kako će privatni sektor otpisati deo grčkog duga gotovo da predstavlja veći izvor nestabilnosti u evrozoni nego sniženje rejtinga", rekao je on.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Premijer Lukas Papadimos kaže da je uveren da će dogovor sa privatnim bankama oko ključne zamene obveznica biti postignut na vreme, šireći pozitivan ton uprkos rastu zabrinutosti oko trke Atine sa vremenom da bi se izbegao bankrot.
Atini je potreban dogovor sa privatnim sektorom, EU i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da bi izbegla bankrot krajem marta, kada na isplatu dospeva veliki broj državnih obveznica.
"Došlo je do male pauze u pregovorima, ali ja sam uveren da će se oni nastaviti i da ćemo postići dogovor koji je prihvatljiv za obe strane na vreme", kazao je Papadimos.
U okviru programa pomoći koji je dogovoren u oktobru, privatni kreditori treba da otpišu 50 odsto potraživanja na ime grčkih obveznica, da bi, uz strukturne reforme, ukupan javni dug Grčke do 2020. bio smanjen na 120 odsto bruto domaćeg proizvoda sa 160 odsto, koliko trenutno iznosi.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Izvršni direktor Instituta za međunarodne finansije (IIF), koji predstavlja privatne zajmodavce, Čarls Dalara, kaže da je potrebno postići načelni dogovor do kraja ove nedelje da bi on bio privreden kraju do roka kada obveznice dospevaju na naplatu u martu. Dalara je naglasio da Grci nisu problem. "Svi evropski lideri su rekli da žele sporazum o otpisu 50 odsto (duga) i dobrovoljni dogovor. Neki od njihovih saradnika prvi ne poštuju tu odluku", poručio je Dalara.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Inspektori EU, MMF-a i Evropske centralne banke trebalo bi sutra da stignu u Atinu na pregovore o drugom paketu pomoći Grčkoj, u iznosu od 130 milijardi evra. Oni su upozorili da je potrebno da Grčka postigne dogovor sa privatnim zajmodavcima oko otpisa duga pre nego što oni pristanu da nastave da joj isplaćuju pomoć.
Papadimos je kazao da pregovori o obe stavke moraju da budu okončani u naredne dve ili tri nedelje. "To je naš cilj. Mislim da postoje uslovi da on bude ispunjen", rekao je on.
Na pitanje da li će Atini biti potrebna dodatna pomoć pored one dogovorene na samitu evrozone u oktobru, Papadimos je rekao da to neće biti neophodno.
"Mislim da će sredstva koja su obećana na samitu evrozone, u kombinaciji sa otpisom dela potraživanja privatnog sektora, biti dovoljna da finansijski podrže grčku ekonomiju", naveo je premijer.
[/h] Izvor: Beta, Tanjug
Atina -- Grčka veruje da može završiti pregovore o drugom paketu međunarodne pomoći koji su zastali prošle nedelje, kaže predstavnik Vlade za štampu Pandelis Kapsis.
Sporazum o tome je sastavni deo paketa medjunarodne pomoći, prema kojem bi Grčka trebalo da dobije 130 milijardi evra.
Grčka je maja 2010. dobila međunarodni zajam od 110 milijardi evra, ali se zbog dubine krize ispostavilo da je ta pomoć bila nedovoljna te je prošle godine dogovoren drugi paket.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Osborn: Grčka veća pretnja po EU nego sniženje rejtinga
Britanski ministar finansija Džordž Ozborn kaže da neizvesnost oko rešenja problema grčke dužničke krize predstavlja veću pretnju po stabilnost Evropske unije nego sniženje kreditnog rejtinga devet članica evrozone. "Rekao bih da uporna neizvesnost oko toga kako će privatni sektor otpisati deo grčkog duga gotovo da predstavlja veći izvor nestabilnosti u evrozoni nego sniženje rejtinga", rekao je on.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Premijer Lukas Papadimos kaže da je uveren da će dogovor sa privatnim bankama oko ključne zamene obveznica biti postignut na vreme, šireći pozitivan ton uprkos rastu zabrinutosti oko trke Atine sa vremenom da bi se izbegao bankrot.
Atini je potreban dogovor sa privatnim sektorom, EU i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da bi izbegla bankrot krajem marta, kada na isplatu dospeva veliki broj državnih obveznica.
"Došlo je do male pauze u pregovorima, ali ja sam uveren da će se oni nastaviti i da ćemo postići dogovor koji je prihvatljiv za obe strane na vreme", kazao je Papadimos.
U okviru programa pomoći koji je dogovoren u oktobru, privatni kreditori treba da otpišu 50 odsto potraživanja na ime grčkih obveznica, da bi, uz strukturne reforme, ukupan javni dug Grčke do 2020. bio smanjen na 120 odsto bruto domaćeg proizvoda sa 160 odsto, koliko trenutno iznosi.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Izvršni direktor Instituta za međunarodne finansije (IIF), koji predstavlja privatne zajmodavce, Čarls Dalara, kaže da je potrebno postići načelni dogovor do kraja ove nedelje da bi on bio privreden kraju do roka kada obveznice dospevaju na naplatu u martu. Dalara je naglasio da Grci nisu problem. "Svi evropski lideri su rekli da žele sporazum o otpisu 50 odsto (duga) i dobrovoljni dogovor. Neki od njihovih saradnika prvi ne poštuju tu odluku", poručio je Dalara.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Inspektori EU, MMF-a i Evropske centralne banke trebalo bi sutra da stignu u Atinu na pregovore o drugom paketu pomoći Grčkoj, u iznosu od 130 milijardi evra. Oni su upozorili da je potrebno da Grčka postigne dogovor sa privatnim zajmodavcima oko otpisa duga pre nego što oni pristanu da nastave da joj isplaćuju pomoć.
Papadimos je kazao da pregovori o obe stavke moraju da budu okončani u naredne dve ili tri nedelje. "To je naš cilj. Mislim da postoje uslovi da on bude ispunjen", rekao je on.
Na pitanje da li će Atini biti potrebna dodatna pomoć pored one dogovorene na samitu evrozone u oktobru, Papadimos je rekao da to neće biti neophodno.
"Mislim da će sredstva koja su obećana na samitu evrozone, u kombinaciji sa otpisom dela potraživanja privatnog sektora, biti dovoljna da finansijski podrže grčku ekonomiju", naveo je premijer.