LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Gradi se džinovski teleskop u dubinama Mediteranskog mora
Blic
Džinovski teleskop, dužine više od 800 metara, biće izgrađen na dubini od više od tri kilometra ispod površine Mediteranskog mora, u pokušaju da se otkriju nove tajne univerzuma.
Novi teleskop otkriće naučnicima tajne univerzuma
Opservatorija u morskim dubinama, “teška” 210 miliona funti, služiće za detektovanje nedostižnih neutrino čestice koje bombarduju Zemlju iz svemira.
Ove visoko energetski nabijene čestice obično prođu pravo kroz našu planetu a da ih i ne registrujemo, ali naučnici se nadaju da će uz pomoć budućeg teleskopa ispod vode, daleko gušće od vazduha, moći da prate njihov trag i sagledaju svemir na potpuno nov način.
Projekat, koji finansira Evropska unija, možda će otkriti nove detalje o najmoćnijim događajima u našem univerzumu, uključujući supernove i “Veliki prasak”.
[TABLE="class: antre_r back_c_1, align: right"]
[TR]
[TD]
[/TR]
[/TABLE]
Novi uređaj, nazvan Multi-kubni kilometarski neutrino teleskop ili KM3Net, mogao bi pomoći i pri otkrivanju potpuno novih, nepoznatih fenomena koji se ne mogu detektovati konvencionalnim metodama za posmatranje neba.
“Ovo će otvoriti novi prozor u naš univerzum”, izjavio je Li Tompson, predavač neutrino fizike na Univerzitetu Šefild, koji radi na projektu KM3Net.
Manji prototip KM3Net-a već je operativan – postavljen je kod južne obale Francuske i očekuje se da će rad na većem prototipu početi u sledeće tri godine.
Za izgradnju pravog teleskopa biće upotrebljeno više od 12.000 senzora veličine plastičnih lopti za plažu. Niz detektora na žicama dužine oko 800 metara biće potopljeno od morskog dna na gore, oko tri kilometra ispod površine, a održavaće se u vodi uz pomoć bova.
Neutrini su elementarne subatomske čestice za koje se smatra da potiču iz ostataka eksplodirajućih zvezda ili supermasivnih crnih rupa. Ove čestice, koje putuju brzinom bliskoj svetlosti, većinom prolaze kroz Zemlju bez štetnih posledica, ali se povremeno ipak sudaraju sa atomima.
Pri sudaru se otpuštaju druge čestice – muonse – i talas šoka koji prouzrokuje kratak bljesak plave svetlosti, koja se može detektovati senzorima. Prateći trag ove svetlosti fizičari će moći da odrede izvor neutrino i izgrade novu sliku o nebu.
Blic
Džinovski teleskop, dužine više od 800 metara, biće izgrađen na dubini od više od tri kilometra ispod površine Mediteranskog mora, u pokušaju da se otkriju nove tajne univerzuma.
Novi teleskop otkriće naučnicima tajne univerzuma
Opservatorija u morskim dubinama, “teška” 210 miliona funti, služiće za detektovanje nedostižnih neutrino čestice koje bombarduju Zemlju iz svemira.
Ove visoko energetski nabijene čestice obično prođu pravo kroz našu planetu a da ih i ne registrujemo, ali naučnici se nadaju da će uz pomoć budućeg teleskopa ispod vode, daleko gušće od vazduha, moći da prate njihov trag i sagledaju svemir na potpuno nov način.
Projekat, koji finansira Evropska unija, možda će otkriti nove detalje o najmoćnijim događajima u našem univerzumu, uključujući supernove i “Veliki prasak”.
[TABLE="class: antre_r back_c_1, align: right"]
[TR]
[TD]
- “Jedna od najuvrnutijih stvari u vezi ovog teleskopa je ta što ćemo, umesto gore, gledati na dole”, rekao je Tompson.
[/TR]
[/TABLE]
Novi uređaj, nazvan Multi-kubni kilometarski neutrino teleskop ili KM3Net, mogao bi pomoći i pri otkrivanju potpuno novih, nepoznatih fenomena koji se ne mogu detektovati konvencionalnim metodama za posmatranje neba.
“Ovo će otvoriti novi prozor u naš univerzum”, izjavio je Li Tompson, predavač neutrino fizike na Univerzitetu Šefild, koji radi na projektu KM3Net.
Manji prototip KM3Net-a već je operativan – postavljen je kod južne obale Francuske i očekuje se da će rad na većem prototipu početi u sledeće tri godine.
Za izgradnju pravog teleskopa biće upotrebljeno više od 12.000 senzora veličine plastičnih lopti za plažu. Niz detektora na žicama dužine oko 800 metara biće potopljeno od morskog dna na gore, oko tri kilometra ispod površine, a održavaće se u vodi uz pomoć bova.
Neutrini su elementarne subatomske čestice za koje se smatra da potiču iz ostataka eksplodirajućih zvezda ili supermasivnih crnih rupa. Ove čestice, koje putuju brzinom bliskoj svetlosti, većinom prolaze kroz Zemlju bez štetnih posledica, ali se povremeno ipak sudaraju sa atomima.
Pri sudaru se otpuštaju druge čestice – muonse – i talas šoka koji prouzrokuje kratak bljesak plave svetlosti, koja se može detektovati senzorima. Prateći trag ove svetlosti fizičari će moći da odrede izvor neutrino i izgrade novu sliku o nebu.