LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Atina se odavno oslanjala na pomoć iz EU
Godine rasipanja dovele Grke do bankrota
Blic
Posle još jedne napete epizode antičke drame, Grčka može da okrene novu stranicu i da sprovede reforme koje od nje zahtevaju kreditori iz Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, pošto su joj jasno stavili do znanja da je to cena spasa i da više ne nameravaju da joj upumpavaju novac kao u bure bez dna.
Gnev zbog dodatnih mera štednje: Centar Atine
U skladu s tim, poslanici su juče usvojili propis o zameni državnih obveznica radi otpisivanja dela duga bankama, jer taj posao mora da se završi do 12. marta. Banke će zameniti stare obveznice novima, ali dvostruko niže vrednosti, s dužim rokom otplate i nižom kamatom. Uprkos tome, državni dug će sa 170 odsto BDP biti smanjen na 120 odsto. Olakšanje zbog sporazuma bilo je propraćeno još glasnijim nezadovoljstvom i demonstracijama u organizaciji sindikata u Atini i Solunu zbog najavljenih dodatnih ušteda: 400 miliona evra od penzija; 170 miliona od zdravstva i obrazovanja; 500 miliona od drugih subvencija za zdravstvenu zaštitu; 570 miliona od rashoda za lekove; i 400 miliona evra od rashoda za odbranu. Očekuju se otpuštanja državnih službenika, povećanje poreza i poskupljenja.
Opozicija smatra da je to taktika koja samo odlaže bankrot i osuđuje grčki narod na još najmanje jednu deceniju bolnog stezanja kaiša.
- Tržište je praktično mrtvo, a sa sadašnjom politikom ne možemo ponovo da pokrenemo razvoj. Grčkoj je potreban Maršalov plan - izjavio je za „Gardijan“ politikolog Kostas Panagopulos.
- Dovde su nas doveli političari. Nikada nam nisu saopštili do koje smo se mere zaglibili u finansijski haos. Sve ove žrtve biće uzaludne - kaže Spiros Papadopulos, radnik iz Atine, koji je izašao da demonstrira.
Analitičari navode dva razloga nastanka ogromnog grčkog duga: ekstremno velika javna potrošnju i masovno neplaćanje poreza. Posebno je kritikovana Grčka pravoslavna crkva zbog povlašćenog položaja. Zato je veliki publicitet dobila vest da je crkva platila 12,5 miliona dažbina za 2011. pet puta više nego za 2010.
Kao članica EU, Grčka je naveliko koristila sredstva iz strukturnih i kohezionih fondova EU, koji su osnovani da bi se smanjio jaz u razvoju bogatijih i siromašnijih članica bloka. Na taj način, stanovništvo je godinama navikavano da je novac dostupan, a krediti su bili jeftini i niko nije razmišljao o mogućnostima vraćanja.
- Čistačica u Ministarstvu finansija zarađuje više od menadžera u drugim ministarstvima - izjavio je za Bi-Bi-Si Nikos Sofijanos, biznismen iz Atine.
On objašnjava da uz platu službenik može da zaradi još 1.300 evra od raznih dodataka: ako dolazi na vreme na posao, ako zna da koristi kompjuter, ako govori strani jezik. Neudate ili razvedene ćerke državnih službenika posle smrti oba roditelja i dalje su primale njihovu penziju. Tu povlasticu uživa oko 40.000 Grkinja, i to košta državu oko 550 miliona evra godišnje.
Iako opozicija kaže da su EU i MMF doveli zemlju do prosjačkog štapa, zaboravlja se da je Grčka bila najveći korisnik raznih vidova pomoći EU. Od 1994. do 1999. oko 20 milijardi iz strukturnih fondova potrošeno je na modernizaciju transportne mreže za Olimpijadu. Od 2007. do 2013. iz Kohezionog fonda Grčka je dobila 20,4 milijarde dolara za finansiranje regionalnog razvoja. Koristila je i Evropski fond solidarnosti, iz kojeg je dobila devet miliona dolara za saniranje poplava 2006. Nije se štedelo ni za infrastrukturne projekte - u podizanje mosta Rio-Antirio EU je uložila skoro 90 miliona evra.
Godine rasipanja dovele Grke do bankrota
Blic
Posle još jedne napete epizode antičke drame, Grčka može da okrene novu stranicu i da sprovede reforme koje od nje zahtevaju kreditori iz Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, pošto su joj jasno stavili do znanja da je to cena spasa i da više ne nameravaju da joj upumpavaju novac kao u bure bez dna.
Gnev zbog dodatnih mera štednje: Centar Atine
U skladu s tim, poslanici su juče usvojili propis o zameni državnih obveznica radi otpisivanja dela duga bankama, jer taj posao mora da se završi do 12. marta. Banke će zameniti stare obveznice novima, ali dvostruko niže vrednosti, s dužim rokom otplate i nižom kamatom. Uprkos tome, državni dug će sa 170 odsto BDP biti smanjen na 120 odsto. Olakšanje zbog sporazuma bilo je propraćeno još glasnijim nezadovoljstvom i demonstracijama u organizaciji sindikata u Atini i Solunu zbog najavljenih dodatnih ušteda: 400 miliona evra od penzija; 170 miliona od zdravstva i obrazovanja; 500 miliona od drugih subvencija za zdravstvenu zaštitu; 570 miliona od rashoda za lekove; i 400 miliona evra od rashoda za odbranu. Očekuju se otpuštanja državnih službenika, povećanje poreza i poskupljenja.
Opozicija smatra da je to taktika koja samo odlaže bankrot i osuđuje grčki narod na još najmanje jednu deceniju bolnog stezanja kaiša.
- Tržište je praktično mrtvo, a sa sadašnjom politikom ne možemo ponovo da pokrenemo razvoj. Grčkoj je potreban Maršalov plan - izjavio je za „Gardijan“ politikolog Kostas Panagopulos.
- Dovde su nas doveli političari. Nikada nam nisu saopštili do koje smo se mere zaglibili u finansijski haos. Sve ove žrtve biće uzaludne - kaže Spiros Papadopulos, radnik iz Atine, koji je izašao da demonstrira.
Analitičari navode dva razloga nastanka ogromnog grčkog duga: ekstremno velika javna potrošnju i masovno neplaćanje poreza. Posebno je kritikovana Grčka pravoslavna crkva zbog povlašćenog položaja. Zato je veliki publicitet dobila vest da je crkva platila 12,5 miliona dažbina za 2011. pet puta više nego za 2010.
Kao članica EU, Grčka je naveliko koristila sredstva iz strukturnih i kohezionih fondova EU, koji su osnovani da bi se smanjio jaz u razvoju bogatijih i siromašnijih članica bloka. Na taj način, stanovništvo je godinama navikavano da je novac dostupan, a krediti su bili jeftini i niko nije razmišljao o mogućnostima vraćanja.
- Čistačica u Ministarstvu finansija zarađuje više od menadžera u drugim ministarstvima - izjavio je za Bi-Bi-Si Nikos Sofijanos, biznismen iz Atine.
On objašnjava da uz platu službenik može da zaradi još 1.300 evra od raznih dodataka: ako dolazi na vreme na posao, ako zna da koristi kompjuter, ako govori strani jezik. Neudate ili razvedene ćerke državnih službenika posle smrti oba roditelja i dalje su primale njihovu penziju. Tu povlasticu uživa oko 40.000 Grkinja, i to košta državu oko 550 miliona evra godišnje.
Iako opozicija kaže da su EU i MMF doveli zemlju do prosjačkog štapa, zaboravlja se da je Grčka bila najveći korisnik raznih vidova pomoći EU. Od 1994. do 1999. oko 20 milijardi iz strukturnih fondova potrošeno je na modernizaciju transportne mreže za Olimpijadu. Od 2007. do 2013. iz Kohezionog fonda Grčka je dobila 20,4 milijarde dolara za finansiranje regionalnog razvoja. Koristila je i Evropski fond solidarnosti, iz kojeg je dobila devet miliona dolara za saniranje poplava 2006. Nije se štedelo ni za infrastrukturne projekte - u podizanje mosta Rio-Antirio EU je uložila skoro 90 miliona evra.