Apsolvent
LEGEND
Učlanjen(a)
03.03.2010
Poruka
1.439
Gioachino Rossini

Gioachino_Rossini_2.jpg


Đoakino Rosini

Biografski podaci
Datum rođenja: 29. februar 1792.
Mesto rođenja:
Pezaro (Italija)
Datum smrti:
13. novembar 1868.
Mesto smrti:
Pariz (
Francuska)

Dela
Period: Romantizam
Poznata dela: Seviljski berberin, Viljem Tel, Otelo


Đoakino Antonio Rosini (ital. Gioacchino Antonio Rossini, 29. februar 1792 — 13. novembar 1868) bio je italijanski kompozitor koji se smatra jednim od muzičkih velikana 19. veka. Posebno je poznat po operama (napisao ih je 39), od kojih su najčuvenije: „Seviljski berberin“, „Viljem Tel“, „Pepeljuga“, „Italijanka u Alžiru“ i „Otelo“. Muzički je obogatio tradicionalnu italijansku komičnu operu i značajno uticao na nekoliko generacija kompozitora među kojima su Belini i Verdi.

Pisao je još kantate, kamernu i duhovnu muziku, gde su mu najpoznatija dela s kraja karijere: Stabat Mater i Petite Messe Solennelle.



Anegdota o Rosiniju

Jednom je jedna gospođa upitala Rosinija:

„Gospodine, kako da vas zovem: "Maestro", "Veliki" ili "Bog muzike".“

Rosini joj je odgovorio:

„Zovite me: Mali zeko.“

Šta je Rosini želeo time reći? On podrazumeva istovremeno i svoju muziku, koja je brza i naizgled izgleda kao mali zeko.



Opere

  • Demetrijus i Polibijus (Demetrio e Polibio)
  • Svadbeni ugovor (La cambiale di matrimonio, 1810)
  • Izuzetni nesporazum (L'equivoco stravagante)
  • Srećna prevara (L'inganno felice, 1812)
  • Kir u Vavilonu (Ciro in Babilonia, ossia La caduta di Baldassare, 1812)
  • Svilene lestvice (La scala di seta, 1812)
  • Ljubavna proba (La pietra del paragone, 1812)
  • Prilika stvara lopova, ili zamenjeni koferi (L'occasione fa il ladro, ossia Il cambio della valigia, 1812)
  • Gospodin Bruskino, ili srećom sin (Il Signor Bruschino, ossia Il figlio per azzardo, 1813)
  • Tankredi (Tancredi, 1813)
  • Italijanka u Alžiru (L'italiana in Algeri, 1813)
  • Aurelijan u Palmiri (Aureliano in Palmira, 1813)
  • Turčin u Italiji (Il turco in Italia, 1814)
  • Sigismund (Sigismondo, 1814)
  • Elizabeta, kraljica Engleske (Elisabetta, regina d'Inghilterra)
  • Torvaldo i Dorliska (Torvaldo e Dorliska, 1815)
  • Seviljski berberin (Il barbiere di Siviglia, 1816)
  • Novine (La gazzetta, 1816)
  • Otelo (Otello, ossia Il moro di Venezia, 1816)
  • Pepeljuga (La Cenerentola, ossia La bontà in trionfo, 1817)
  • Svraka kradljivica (La gazza ladra, 1817)
  • Armida (Armida, 1817)
  • Adelaida iz Burgundije (Adelaide di Borgogna, 1817)
  • Mojsije u Egiptu (Mosè in Egitto, 1818)
  • Adina, ili bagdadski kalif (Adina, o Il califfo di Bagdad, 1818)
  • Rikjardo i Zoraida (Ricciardo e Zoraide, 1818)
  • Hermiona (Ermione, 1819)
  • Eduardo i Kristina (Eduardo e Cristina, 1819)
  • Žena sa jezera (La donna del lago, 1819)
  • Bjanka i Faliero (Bianca e Falliero, o sia Il consiglio dei Tre Maometto, 1819)
  • Mehmed drugi (Maometto secondo, 1820)
  • Matilda od Šabrana (Matilde (di) Shabran, o sia Bellezza, e cuor di ferro, 1821)
  • Zelmira (Zelmira, 1822)
  • Semiramida (Semiramis, 1823)
  • Putovanje u Rems, ili Hotel kod zlatnog ljiljana (Il viaggio a Reims, ossia L'albergo del giglio d'oro, 1825)
  • Opsada Korinta (Le siege de Corinthe, 1826)
  • Ajvanho (Ivanhoé, 1826)
  • Mojsije i faraon, ili prelaz preko Crvenog mora (Moise et Pharaon, ou Le passage de la Mer Rouge, 1827)
  • Grof Ori (Le Comte Ory, 1828)
  • Viljem Tel (Guillaume Tell, premijera 1829. u Parizu)

Izvor: Vikipedija


Viljem Tel - Uvertira (Finale)
[video=youtube;xoHECVnQC7A]YouTube - William Tell Overture[/video]

Seviljski berberin - Figaro's Aria
[video=youtube;012dIqLM_qo]YouTube - Rossini: The Barber of Seville - Figaro's Aria[/video]

Otelo - Sinfonia
[video=youtube;pcYArkLJEkk]YouTube - Gioachino Rossini - Otello - Sinfonia[/video]
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Seviljski berberin

Seviljski berberin

BARBIERE.jpg






Seviljski berberin je opera u dva čina Đ.Rosinija, na tekst Sterbinija, prema Bomaršeu (Rim, 1816). Verovatno najpopularnija komična opera svetske literature, čiji je naslovni lik, seviljski berberin Figaro, sa svojom nastupnom kavatinom postao pojam i izvan sveta operske muzike.

Mladi grof Almaviva, prerušen u skromnog Lindora, peva serenadu lepoj Rozini, koju u svom domu krije njen tutor doktor Bartolo, želeći da se, zbog njena miraza, oženi njome. Almaviva sreće svog ranijeg poznanika berberina Figara, koji za novac smišlja kako da Almavivu uvede u doktorovu kuću. Figaro najpre donosi Rozini poruke od Lindora, svog tobožnjeg rođaka, a zatim Almaviva provaljuje u kuću kao pijani oficir koji traži stan. Sumnjičavom doktoru pridružuje se smešni učitelj muzike don Bazilio, koji peva čuvenu ariju o kleveti, nailazi Figaro, tu je i stara dvorkinja Marcelina, te nastaje opšta gužva koja privuče stražu, posle čega se Almaviva, doturivši Rozini pismo, povlači sa Figarom. Po drugi put se Almaviva uvlači u kuću kao tobožnji mladi učitelj pevanja, đak navodno bolesnog don Bazilija, koji se, međutim, pojavi u najnezgodniji čas. Uverivši ga potajnim darom da je odista "bolestan", Almaviva šalje Bazilija kući, ali Figarovom nepažnjom doktor ipak otkriva ljubavnu scenu, te Almavivu i Figara izbaci iz kuće, žureći po beležnika, kako bi se venčao sa Rozinom. Po treći put se Almaviva i Figaro uvlače u kuću, noću preko balkona. Almaviva se otkriva Rozini pod svojim pravim imenom. Bazilija, koji je naišao, prisilili su da ih venča, te zakasneli Bartolo ne može ništa da učini.

Izvor: Enciklopedijski leksikon Mozaik znanja - Muzika



 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Viljem Tel

Viljem Tel

Viljem Tel.jpg


Viljem Tel je opera u četiri čina Đ.Rosinija ne tekst Žuja i Bisa, prema Šileru (Pariz, 1829). Poslednje scensko delo relativno mladog autora, ozbiljna opera istorijskog sadržaja, stila "velike opere". Zbog preterane dužine retko se izvodi, ali po oceni savremenika predstavlja veliku vrednost; posebno su snažni horski prizori.
Viljem Tel je bio švajcarski nacionalni junak koji se bori protiv ugnjetača svoje zemlje. Osuđen je da strelom pogodi jabuku na glavi svog sina, što mu uspeva. Opera se završava prizorom uspelog narodnog ustanka.

Izvor: Enciklopedijski leksikon Mozaik znanja - Muzika



 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top