Galenika nema lek za besparicu

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Galenika nema lek za besparicu

Za gubitak od 14 miliona evra, generalni direktor krivi visoku nelikvidnost. – Broker Nenad Gujaničić kaže da rezultati „Galenike” pokazuju da nešto ne štima u njenom poslovanju

Galenika,.jpg


Zašto se nisu upalile „crvene lampice” Foto A. Vasiljević



Posle dvanaestodnevne blokade zbog duga od 60 miliona dinara, računi fabrike lekova „Galenika” odmrznuti su pre dva dana. U „Galenici” kažu da je razlog za blokadu to što im je banka (koju nisu želeli da imenuju) aktivirala menicu koju je izdala veledrogerija, kupac njihove robe koja nije imala pare na računu, a oni su stradali kao jemac, odnosno regresni dužnik. Kažu i da „zamrzavanje” računa nije uticalo na proizvodnju i snabdevenost tržišta lekovima.
Narušen poslovni ugled zbog tih 600.000 evra nije jedino što treba da brine kompaniju za proizvodnju lekova čiji je vlasnik država. Za brigu je, nesumnjivo, to što su u 2010. godini napravili gubitak od čak 14 miliona evra. Godinu dana pre toga bili su u plusu 674 miliona dinara (šest-sedam miliona evra).
Da će nekada najveći srpski proizvođač lekova godinu završiti u crvenom naslutio je još u oktobru prošle godine generalni direktor Nenad Ognjenović u intervjuu „Politici” tvrdnjom da im poslovanje još nije ugroženo, ali „bojim se da rezultati neće biti kao prošle godine zbog opšte nelikvidnosti na tržištu lekova”.
Ognjenović je juče ponovio da su opšta likvidnost i kursne razlike krivi za napravljeni gubitak. I dalje rade u tri smene, imaju zaliha za tri meseca, a njihovi lekovi (sem „baktrima”) nisu deficitarni.
– Ne znam da li je moguće da se situacija sa blokadom ponovi, jer mi ne odgovaramo za ambijent poslovanja. Uzroci nelikvidnosti su van našeg dvorišta. Mi potražujemo preko 50 miliona evra. Najveći dužnici su „Velefarm” i „BG Farm”. Nadam se da će se posle rekonstrukcije vlade učiniti napor da se smanji nelikvidnost – kaže Ognjenović.
Na pitanje kako to da su, uprkos lošijem poslovanju, prošle godine značajno povećali plate i podelili pozamašni regres za godišnji odmor (što ne bi bilo moguće u privatnoj kompaniji koja posluje s gubitkom), prvi čovek „Galenike” odgovara:
– Kako možemo da računamo da ćemo da sačuvamo stručnjake ako ih ne platimo. Farmaceuti su svuda dobro plaćeni.
Ognjenović podseća da je prosečna cena njihovog leka nešto preko 200 dinara, a uvoznog 800 dinara što znači da su četiri puta jevtiniji. Čak četvrtinu lekova proizvode na granici rentabilnosti.
Lanac neplaćanja između proizvođača, veledrogerija kao posrednika do krajnjih korisnika i države, odnosno Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, poprimio je krajem prošle godine takve razmere da se postavilo pitanje snabdevenosti tržišta lekovima. Većina veledrogerija bila je u blokadi, a fabrike lekova nisu krile da dugove naplaćuju zgradama na koje su stavile hipoteku kao obezbeđenje za robu koju su preuzele veledrogerije.
Nenad Gujaničić, broker „Sinteza invest grupe”, kaže da rezultati „Galenike” pokazuju da nešto ne štima u njenom poslovanju. Ili imaju visoke troškove (mnogo novca odlazi na kamate ako su visoko zaduženi) ili ne upravljaju dobro resursima.
– Farmaceutske kompanije su visokoprofitabilne i nije neobično da profit iznosi i 15 odsto prihoda. U 2009. godini kada su pozitivno poslovali njihova profitna margina iznosila je samo sedam odsto. Poređenja radi, „Hemofarm” koji je privatna kompanija, iste godine s 25,9 milijardi dinara prihoda imao je neto dobit od 3,8 milijardi dinara što pokazuje da je profit na nivou od 14,8 odsto. Pri tom imaju približan broj zaposlenih, oko 3.000 – kaže Gujaničić.
Podaci pokazuju da je Galenika u protekloj godini imala poslovni prihod od 9,43 milijarde dinara, što je smanjenje od 1,5 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Usled većih zaliha, struktura poslovnih prihoda neznatno je pogoršana, pa su prihodi od prodaje bili manji skoro šest odsto i iznosili su 8,55 milijardi dinara.
Za razliku od prošle godine, kada je kompanija ostvarila poslovnu dobit od 1,37 milijardi dinara, u 2010. ona je bila skromna i iznosila je 51,1 milion dinara. Veliki doprinos značajnom smanjenju dobitka iz poslovanja dalo je i povećanje rashoda po osnovu zarada koje su skočile 14 odsto na 3,57 milijardi dinara.
„Galenika” je i finansijsku izloženost značajno pogoršala u protekloj godini. Dugoročna rezervisanja i obaveze povećani su 57 odsto na 13,1 milijardu dinara, dok su kratkoročne obaveze skočile 74 odsto na 8,3 milijarde dinara.
– U privatnoj kompaniji ovakvo stanje zaduženosti uveliko bi upalilo „crvenu lampicu” po pitanju mogućnosti izmirivanja kratkoročnih i dugoročnih obaveza. Država je pre godinu dana pokušala da proda „Galeniku” za 200 miliona evra za 100 odsto kapitala. Uz ovakvo poslovanje, očito da su namere političara bile izuzetno nerealne i dobijanje polovine ove sume moglo bi se smatrati velikim uspehom – veli Gujaničić.

Politika
 
Natrag
Top