Firmama 80 rampi

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Firmama 80 rampi



Izvor: Novosti
G. BULATOVIĆ | 14. novembar 2010. 20:52


Država se stalno zaklinje da će rasteretiti proizvodnju. Naknade i lokalne takse dodatno opterećuju poslovanje

eko-arilje_310x186.jpg


Naknada za zaštitu i unapređenje opštekorisnih funkcija šuma, naknada za proizvode koji posle upotrebe postaju tokovi otpada, naknada za stavljanje ambalaže u promet...
Ovo su samo tri od preko 80 naknada koje firme u Srbiji moraju da plaćaju. Država ih uzima, u precizno određenom procentu, direktno od prihoda kompanija.
Ovi nameti ne ubrajaju se u poreze (uvedeni su neporeskim zakonima), pa ih država i ne pominje kada govori o rasterećenju privrede. A, spadaju u jedno od najvećih opterećenja za poslovanje!
- Za razliku od standardnog poreza, čijim se plaćanjem neposredno ne dobija ništa zauzvrat, naknada bi, po zakonu, trebalo da se plaća samo ukoliko se određeno dobro i koristi. Tako sve naknade kojima se ovo ne ispunjava predstavljaju običan porez, odnosno ne bi ni smele da se zovu naknadama - kaže, za “Novosti”, prof. dr Milica Bisić, profesor javnih finansija i fiskalne politike na FEFA fakultetu.
Danas se nijedna institucija u državi ne bavi kontrolom ko, u čije ime, po kojoj ceni i na kojim sve nivoima razrezuje obavezne naknade. Niko, zato, i nema njihov “inventar”.

POSKUPELE I TAKSE

U odnosu na prošlu godinu, značajno su uvećane i lokalne administrativne takse. Tako se za zahteve, molbe ili tumačenja danas plaća 18 odsto više nego lane, za žalbe protiv rešenja čak 76 odsto, a za uverenja i potvrde 18 odsto više. Za infrastrukturne lokacijske dozvole potrebno je izdvojiti i do 46 odsto više novca.

Reč je o prihodima države koji imaju unapred utvrđenu namenu. Način raspolaganja ovim sredstvima, dodaje prof. Bisić, obično se utvrđuje veoma načelno i praktično daje apsolutnu slobodu organu koji upravlja datim budžetskim fondom.
- Verovatno je i to razlog velike “popularnosti” ovih naknada u poslednje vreme - konstatuje Milica Bisić. - Pored toga, uvođenje nekog poreza uvek pobudi pažnju javnosti, dok uvođenje naknade može proći neopaženo.
Plaćanje naknada utvrđuje se zakonima, ali i uredbama ili odlukama lokalne samouprave.
- Najvažnije je izbeći da se, kao sada, njihova visina utvrđuje uredbama - konstatuje prof. dr Bisić.
Prema tvrdnjama privrednika, vlasti u Srbiji zato ne bi trebalo da kao svoju prednost ističu da se ovde, kao “dobrodošlica” investitorima, naplaćuje najniži porez na dobit u Evropi.
Većina lokalnih samouprava podigla je iznose naknada do nivoa koji su apsolutno neprihvatljivi, naglašavaju ljudi koji se bave biznisom, i dodaju da, u pojedinim slučajevima, ove godine moraju da plate i preko 100 odsto više dažbine nego prošle.
Naknade za korišćenje građevinskog zemljišta su za godinu dana uvećane, zavisno od opštine, od šest do čak 180 odsto, za isticanje firme na poslovnom prostoru od pet do 75 odsto, za korišćenje reklamnih panoa i sredstava za oglašavanje 110 odsto, a za rad ugostitelja u otvorenim baštama - 180 odsto.
- I pored najava promene fiskalnog sistema, u smislu njegovog pojednostavljivanja i veće transparentnosti, članovi naše komore žale se da su lokalne samouprave znatno povećale neke komunalne takse - kaže, za “Novosti”, Bojana Ristić, direktorka Američke privredne komore u Srbiji. - U isto vreme, na centralnom nivou uvedene su nove naknade koje plaćaju sva pravna lica, kao što je slučaj sa Zakonom o šumama.
Kao jedna od mera Nacionalnog saveta za konkurentnost, koju je Vlada usvojila početkom godine, kako navodi direktorka Američke privredne komore, jeste njihov predlog da komunalne takse budu konkurentne u odnosu na region.
- Koliko nam je poznato, ova oblast još nije rešena - navodi direktorka Ristić. - Bitno je da se propisi dostavljaju na vreme svim privrednim subjektima kako bismo mogli da utičemo na njih, jer samo tako se uspostavlja predvidljiv okvir za naše kompanije.

ŠTA SE PLAĆA

Privreda, između ostalog, plaća:
* Naknadu za zaštitu, korišćenje i unapređenje opštekorisnih funkcija šuma (0,025 odsto prihoda svih kompanija)
* Naknadu za unapređenje životne sredine - maksimum do 0,4 odsto ukupnog prihoda kompanija
* Naknadu za proizvode koji posle upotrebe postaju tokovi otpada (0,4 odsto ukupnog prihoda kompanija)
* Naknadu za stavljanje ambalaže u promet
* Naknadu za fond za vanredne situacije
* Troškove izrade studije uticaja na strukturu tržišta za trgovinske objekte preko 2.000 metara kvadratnih
 
Natrag
Top