- Učlanjen(a)
- 19.09.2009
- Poruka
- 27.640
Već 80 godina iz zgrade na Topčideru izlaze kamioni puni para. U zavisnosti od ekonomskog stanja u zemlji tokom proteklih decenija, broj kamiona koji je prevozio novac bio je veći ili manji. Na sreću građana Srbije, poslednjih godina je proizvodnja „svežeg“ novca znatno manja nego u periodu od pre samo desetak godina.
Od zlata do značaka
Zgrada Zavoda za izradu novčanica i kovanog novca (ZIN) projektovana je po uzoru na tadašnju sličnu fabriku u Francuskoj. Radi od 1929. godine, tako da ove godine ZIN slavi jubilej – 80 godina postojanja. Danas je to fabrika u kojoj se osim papirnog i kovanog novca proizvode i svi sigurnosni dokumenti od državnog značaja, kao i sve hartije od vrednosti. U kovnici se već godinama proizvodi kovani novac od bakra, čelika i aluminijuma, prigodni kovani novac u zlatu i srebru, sve vrste medalja i plaketa, a raznim galvanskim obradama sva državna odlikovanja i brojni drugi komercijalni proizvodi kao što su značke, privesci...
Nedavno je pušten u rad i potpuno novi proizvodni deo za proizvodnju PC i PVC proizvoda, odnosno bankarskih kartica i elemenata novog elektronskog pasoša Republike Srbije, koji u sebi sadrži čip, odnosno stranu s podacima. Zbog toga je u pogon puštena i potpuno nova linija za doradu pasoških knjižica na kojoj se kompletno izrađuju novi pasoši. Zavod raspolaže savremenom tehnologijom koja postoji u svim fabrikama ovog tipa u Evropi i svetu.
– Mere obezbeđenja su na najvišem nivou. Upravo je uveden najsavremeniji sistem obezbeđenja kako unutrašnjeg, tako i spoljašnjeg kruga ZIN-a. Kontrola pristupa je na svakom koraku, a naročito u proizvodnim prostorijama gde je restriktivno omogućen ulazak samo ljudima koji rade u proizvodnji. Ceo sistem je povezan i sa centralom Narodne banke Srbije – navodi Ivan Drecun, pomoćnik direktora Zavoda za izradu novčanica i kovanog novca.
Strane valute i dokumenta
Kapacitet cele kovnice za opticajni novac je projektovan za potrebe velike Jugoslavije, tako da danas ima prostora da se ZIN „proizvodima“ plasira na inostranom tržištu. Mnoge zemlje u Evropi i svetu ni danas nemaju svoje štamparije, što ukazuje na značaj postojanja kuće kao što je ZIN.
Novčanice se u ovom zavodu rade u tehnologiji ofsetne (ravne) i duboke štampe. Manji apoeni, od 10 i 20 dinara, izrađuju se samo u ofsetnoj, jeftinijoj tehnici, a veći apoeni u tehnologiji duboke štampe, na specijalnim mašinama namenjenim isključivo u tu svrhu. I najnoviji pasoši se rade na mašinama namenjenim za proizvodnju novca, tako da se efekti duboke štampe mogu osetiti i na našem novom pasošu, na prvoj i poslednjoj stranici knjižice.
– Savremena oprema omogućava nam da znanje i iskustvo primenimo kako za izradu proizvoda namenjenih domaćem tržištu, tako i drugim zemljama. Uspešno ostvareni poslovi, na primer, izrade pasoša Republike Ekvador ili aluminijumskog kovanog novca za Republiku Kostariku, pokazuju da je ZIN sposoban da ponudi proizvode u skladu sa svetskim standardima. Osim investiranja u mašine, opremu i moderan proizvodni prostor, ulaže se i u kadrove – objašnjava Drecun.
ZIN ima potpunu nezavisnost u pripremi i izradi alata za sve vrste proizvodnje. Brojni umetnici i inženjeri, u tri nezavisna umetnička studija – za novac, hartije od vrednosti i komercijalne proizvode i kovane proizvode, ostvaruju sve ideje i rešenja. Jedino se repromaterijali ne proizvode u ZIN-u, već se kupuju na tržištu od renomiranih svetskih firmi.
Presudno ljudsko umeće
Nabavka nove opreme omogućila je da se veliki deo manuelnog rada zameni mašinskim. Međutim, uprkos savremenoj tehnologiji, završna kontrola je zasnovana na ljudskom faktoru koji je presudan u završnom procesu proizvodnje i proceni kvaliteta završnog proizvoda.
Autor: Vladimir Spasić