LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
EU želi da smanji grčki dug u 2011.
Izvor: SEEbiz
Brisel -- Predstavnici Evropske unije i vlade u Berlinu istražuju korake kojima bi se grčki dug smanjio već u drugoj polovini ove godine, javljaju upućeni izvori.
Mogući scenariji uključuju otkup grčkog duga odnosno dogovornu izmenu uslova za njihovu otplatu. Pritom je ključan tajming, koji bi trebalo da bude precizno određen kako bi se ublažio pritisak na Atinu, a mere stupile na snagu pre no što većina duga pređe u javni sektor.
Prema prognozama navedenima u programu pomoći Evropske unije i Međunarodnog fonda za Grčku, taj dug će do 2013. premašiti 150 odsto grčkog BDP-a.
"Otkup bi uključivao povlačenje obveznica odnosno njihovu zamenu. Moglo bi takođe da se pokuša dogovor sa poverinicima o smanjenju kupona odnosno dužem roku dospeća", kazao je izvor upoznat sa načinom razmišljanja u nemačkom ministarstvu finansija.
"Ako se spoje te dve opcije, dobije se pristojno smanjenje neto sadašnje vrednosti. Ne žele da razgovaraju ni o čemu što se ne bi temeljilo na dobrovoljnoj bazi jer bi to preplašilo tržišta", dodao je.
Zvaničnici koji razmatraju tajming eventualnog smanjenja grčkog duga svesni su da bi u slučaju otezanja teret duga bio prebačen s banaka i ostalih privatnih ulagača na Evropsku uniju, jer Atina koristi zajmove Brisela za njihovu otplatu.
U slučaju kratkoročne zamene odnosno otkupa obveznica veći udeo gubitaka pao bi na leđa privatnih vlasnika, poput osiguranika, penzionih fondova i banaka koje su spremne da rizikuju otpis imovine kako bi smanjili izloženost Grčkoj.
Izvor: SEEbiz
Brisel -- Predstavnici Evropske unije i vlade u Berlinu istražuju korake kojima bi se grčki dug smanjio već u drugoj polovini ove godine, javljaju upućeni izvori.
Mogući scenariji uključuju otkup grčkog duga odnosno dogovornu izmenu uslova za njihovu otplatu. Pritom je ključan tajming, koji bi trebalo da bude precizno određen kako bi se ublažio pritisak na Atinu, a mere stupile na snagu pre no što većina duga pređe u javni sektor.
Prema prognozama navedenima u programu pomoći Evropske unije i Međunarodnog fonda za Grčku, taj dug će do 2013. premašiti 150 odsto grčkog BDP-a.
"Otkup bi uključivao povlačenje obveznica odnosno njihovu zamenu. Moglo bi takođe da se pokuša dogovor sa poverinicima o smanjenju kupona odnosno dužem roku dospeća", kazao je izvor upoznat sa načinom razmišljanja u nemačkom ministarstvu finansija.
"Ako se spoje te dve opcije, dobije se pristojno smanjenje neto sadašnje vrednosti. Ne žele da razgovaraju ni o čemu što se ne bi temeljilo na dobrovoljnoj bazi jer bi to preplašilo tržišta", dodao je.
Zvaničnici koji razmatraju tajming eventualnog smanjenja grčkog duga svesni su da bi u slučaju otezanja teret duga bio prebačen s banaka i ostalih privatnih ulagača na Evropsku uniju, jer Atina koristi zajmove Brisela za njihovu otplatu.
U slučaju kratkoročne zamene odnosno otkupa obveznica veći udeo gubitaka pao bi na leđa privatnih vlasnika, poput osiguranika, penzionih fondova i banaka koje su spremne da rizikuju otpis imovine kako bi smanjili izloženost Grčkoj.