LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]EU treba novo tržište poput Indije
[/h] Izvor: Tanjug
Nju Delhi, Brisel -- Nade Indije i EU da će postići sporazum o slobodnoj trgovini blede zbog ogromnih carina na automobile i otežanog pristupa tržištu softvera.
U pitanju je sporazum koji bi stvorio jednu od najvećih zona slobodne trovine na svetu po broju stanovnika, pokrivajući 1,8 milijardi, ili više od jedne četvrtine svetske populacije.
Razlike povodom carina na uvoz automobile koje su skoro deset puta veće u Indiji nego evropske za indijska vozila, i sporovi oko pristupa indijskih softverskih kompanija na tržište EU, trebalo bi da se uklone na putu do sporazuma, budući da vreme nepovratno ističe, ocenjuju analitičari.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Vrednost ukupne trgovinske razmene, robe i usluga, između dva privredna džina, dostigla je 86 milijardi evra 2010. godine. Iako trgovina sa Indijom predstavlja svega 2,4 odsto ukune EU razmene sa inostranstvom, taj procenata se povećava.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Lideri EU sastaće se s njihovim indijskim partnerima u Nju Delhiju 10. februara, nakon što su izjavili na samitu minule godine da se nadaju da će se sporazum o slobodnoj trgovini potpisati pre sastanka na vrhu.
Javno, zvaničnici u Briselu i Nju Delhiju, i dalje su optimisti. Ali, ne gaje svi istu nadu. Ambasador EU u Indiji sugerisao je u januaru da nabolje što bi se moglo očekivati od samita jeste da se postigne "politički okvir" za dogovor, ali bez utvrđivanja obavezujućih rokova.
Za Indiju, Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) trebalo bi da pomogne širenju njenih kompanija koje imaju visoke stope rasta na tržištima EU, najvećim trgovinskim partnerom zemlje, koje su kupile više od 40 milijardi evra vrednu indijsku robu i usluge u 2010. godini.
Evropa, pak, koja bi najverovatnije mogla posrnuti u još jednu recesiju, želi pristup velikom, mladom i snaznom tržištu sa 1,3 milijarde potencijalnih kupaca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Indijske kompanije žele da pružaju usluge evropskim potrošačima na način da njihovi inženjerei i drugi stručnjaci ostaju u jednom kraćem periodu u EU da rade svoj posao, kao što su sistemi instalacija. Ali, pojedine zemlje EU ne dozvoljavaju dolazak radnika iz inostranstva u trenutku kada se suočavaju sa visokom stopom nezaposlenosti.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Automobili su glavni evropski adut za nasup na indijskom tržištu. Premijum, luksuzni, ali skupi automobili komapnija kao što su BMW i "Folksvagenova" filijala "Audi" pokušavaju da prodaju što više kola indijskoj srednjoj klasi koja postaje sve brojnija.
Ali, Indija je zavela carine koje dostižu 60 dosto na vozila uvezena iz EU, dok Evropska unija drži tarife od svega 6,5 odsto od cene automobila uvezenog iz Indije, prema podacima Udruženja evropskih proizvodjača automobila (ACEA).
Konačan rezultat jeste da je EU izvezla svega oko 4.000 kola u Indiju u 2010. gogdini, u poređenju sa 223.000 vozila uvezenih iz Indije.
"Reč je praktično o tarifama kojima se sprečava uvoz," smatra Ivan Hodak, generalni sekretar ACEA. On je ocenio da je indijsko tržište "praktično zatvoreno za nas." Indijski pregovarači prošle godine su tokom razgovora tražili od premijera Manmohana Singa da se automobili isključe iz bilo kakvog dogovora.
Do sada, ipak se stiglo se do toga da bi Indija mogla biti spremna da smanji carine na 30 procenata, kaže Hodak, ali to, po njemu, ne može biti dovoljno za postizanje dogovora.
Indija, sa svoje strane, želi da olakša vizni režim kojim se ograničava stopa rasta softverskih i kompanija koje pružaju intelektulane usluge, kao što je konsultantska firma korporacije "Tata" ili firma "Vipro", koje predvode u doprinosu indijskom rastu.
[/h] Izvor: Tanjug
Nju Delhi, Brisel -- Nade Indije i EU da će postići sporazum o slobodnoj trgovini blede zbog ogromnih carina na automobile i otežanog pristupa tržištu softvera.
Razlike povodom carina na uvoz automobile koje su skoro deset puta veće u Indiji nego evropske za indijska vozila, i sporovi oko pristupa indijskih softverskih kompanija na tržište EU, trebalo bi da se uklone na putu do sporazuma, budući da vreme nepovratno ističe, ocenjuju analitičari.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Vrednost ukupne trgovinske razmene, robe i usluga, između dva privredna džina, dostigla je 86 milijardi evra 2010. godine. Iako trgovina sa Indijom predstavlja svega 2,4 odsto ukune EU razmene sa inostranstvom, taj procenata se povećava.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Lideri EU sastaće se s njihovim indijskim partnerima u Nju Delhiju 10. februara, nakon što su izjavili na samitu minule godine da se nadaju da će se sporazum o slobodnoj trgovini potpisati pre sastanka na vrhu.
Javno, zvaničnici u Briselu i Nju Delhiju, i dalje su optimisti. Ali, ne gaje svi istu nadu. Ambasador EU u Indiji sugerisao je u januaru da nabolje što bi se moglo očekivati od samita jeste da se postigne "politički okvir" za dogovor, ali bez utvrđivanja obavezujućih rokova.
Za Indiju, Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) trebalo bi da pomogne širenju njenih kompanija koje imaju visoke stope rasta na tržištima EU, najvećim trgovinskim partnerom zemlje, koje su kupile više od 40 milijardi evra vrednu indijsku robu i usluge u 2010. godini.
Evropa, pak, koja bi najverovatnije mogla posrnuti u još jednu recesiju, želi pristup velikom, mladom i snaznom tržištu sa 1,3 milijarde potencijalnih kupaca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Indijske kompanije žele da pružaju usluge evropskim potrošačima na način da njihovi inženjerei i drugi stručnjaci ostaju u jednom kraćem periodu u EU da rade svoj posao, kao što su sistemi instalacija. Ali, pojedine zemlje EU ne dozvoljavaju dolazak radnika iz inostranstva u trenutku kada se suočavaju sa visokom stopom nezaposlenosti.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Automobili su glavni evropski adut za nasup na indijskom tržištu. Premijum, luksuzni, ali skupi automobili komapnija kao što su BMW i "Folksvagenova" filijala "Audi" pokušavaju da prodaju što više kola indijskoj srednjoj klasi koja postaje sve brojnija.
Ali, Indija je zavela carine koje dostižu 60 dosto na vozila uvezena iz EU, dok Evropska unija drži tarife od svega 6,5 odsto od cene automobila uvezenog iz Indije, prema podacima Udruženja evropskih proizvodjača automobila (ACEA).
Konačan rezultat jeste da je EU izvezla svega oko 4.000 kola u Indiju u 2010. gogdini, u poređenju sa 223.000 vozila uvezenih iz Indije.
"Reč je praktično o tarifama kojima se sprečava uvoz," smatra Ivan Hodak, generalni sekretar ACEA. On je ocenio da je indijsko tržište "praktično zatvoreno za nas." Indijski pregovarači prošle godine su tokom razgovora tražili od premijera Manmohana Singa da se automobili isključe iz bilo kakvog dogovora.
Do sada, ipak se stiglo se do toga da bi Indija mogla biti spremna da smanji carine na 30 procenata, kaže Hodak, ali to, po njemu, ne može biti dovoljno za postizanje dogovora.
Indija, sa svoje strane, želi da olakša vizni režim kojim se ograničava stopa rasta softverskih i kompanija koje pružaju intelektulane usluge, kao što je konsultantska firma korporacije "Tata" ili firma "Vipro", koje predvode u doprinosu indijskom rastu.