LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]EU šalje države-rasipnice na sud
[/h] Izvor: Tanjug
Brisel -- Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, dobiće nadležnost da izvodi članice evrozone pred sud zbog prekoračenja limita za budžetske deficite.
To je predviđeno novim planom koji razmatraju članice EU radi suzbijanja dužničke krize.
Stroži budžetski propisi mogli bi da stupe na snagu nakon što najmanje 15 od 17 članica evrozone ratifikuje taj predloženi sporazum. Prethodna verzija je predviđala da samo devet članica zone evra potpiše taj sporazum.
Britanija je jedina članica 27-očlane EU koja je odbila da se pridruži naporima za produbljavanje integracije, razljutivši time svoje partnere na samitu lidera EU prošlog meseca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Predloženi međuvladin sporazum ima za cilj da uvođenje sankcija postane automatsko i zahteva od vlada da "zlatni propis" o uravnotežnim budžetima uključe u svoje ustave. Pregovarači 26 članica EU koje su voljne da potpišu taj sporazum razmotriće najnoviji nacrt u petak.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
O "fiskalnom sporazumu" razgovaraće lideri EU na specijalnom samitu 30. januara kako bi on mogao da bude usvojen na još jednom sastanku u martu.
EU je odlučila da pooštri svoje propise pošto su ih vlade članica godinama kršile, ignorišući limit za budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i limit za dug od 60 odsto BDP.
U prethodnoj verziji tog sporazuma nije direktno spomenuta uloga Evropske komisije u izvođenju pred sud vlada članica koje krše budžetske propise, izlažući ih time mogućim sankcijama.
Novi nacrt, međutim, predviđa da "Komisija može da u ime ugovornih strana povede postupak zbog navodnog kršenja Poglavlja III pred Sudom pravde Evropske unije".
Poglavlje III nalaže da budžeti moraju biti uravnoteženi ili u suficitu i dozvoljava samo privremene deficite kako bi se uzeli u obzir uticaj ekonomskih ciklusa ili periodi "jakog ekonomskog slabljenja".
[h=2]Brisel zahteva od Belgije da smanji budžet[/h] Evropska komisija je odbacila budžet Belgije za 2012. godinu kao previše optimističan i zahteva njegovo smanjenje za dodatnih 1,2 do dve milijarde evra kako bi izbegla kršenje troprocentnog praga.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Komisija je krajem prošle godine izdvojila Belgiju i još četiri druge zemlje EU - Mađarsku, Poljsku, Kipar i Maltu - kao zemlje koje verovatno neće uspeti da ispune taj cilj, o čemu će Komisija 11. januara dati izjavu.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U pismu koje je belgijskom ministru finansija Stevenu Vanakeru uputio evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren navodi se da je njegova služba "došla do zaključka da bi deficit Belgije za 2012. trebalo da bude revidiran na oko 3,25 odsto bruto domaćeg proizvoda."
Zauzvrat belgijska nova vlada bi trebalo da "u narednim danima" pristane na snizavanje budzeta za oko 1,2 do dve milijarde evra, rekao je on.
"To bi nas dovelo da zaključka da je Belgija preduzela neophodan fiskalni napor," rekao je on, pozivajući novu vladu države da "do kraja ove nedelje, najkasnije do ponedeljka ujutru" uputi svoj odgovor Komisiji .
Budžet zasnovan na 0,8 odsto privrednog rasta, predviđa deficit od 2,8 odsto nakon opštih smanjenja od 11,3 milijarde evra čiji je cilj bio izbegavanje budzetskog deficita koji bi mogao dostići 4,6 odsto BDP-a.
Međutim, stručnjaci Evropske komisije smatraju da je vlada premijera Elijoa Di Rupoa bila previše optimistična u vezi sa očekivanim uštedama, posebno u oblasti zdravstvene zaštite, kao i u očekivanim prihodima od mera za suzbijanje utaje poreza.
[/h] Izvor: Tanjug
Brisel -- Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije, dobiće nadležnost da izvodi članice evrozone pred sud zbog prekoračenja limita za budžetske deficite.
Stroži budžetski propisi mogli bi da stupe na snagu nakon što najmanje 15 od 17 članica evrozone ratifikuje taj predloženi sporazum. Prethodna verzija je predviđala da samo devet članica zone evra potpiše taj sporazum.
Britanija je jedina članica 27-očlane EU koja je odbila da se pridruži naporima za produbljavanje integracije, razljutivši time svoje partnere na samitu lidera EU prošlog meseca.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Predloženi međuvladin sporazum ima za cilj da uvođenje sankcija postane automatsko i zahteva od vlada da "zlatni propis" o uravnotežnim budžetima uključe u svoje ustave. Pregovarači 26 članica EU koje su voljne da potpišu taj sporazum razmotriće najnoviji nacrt u petak.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
O "fiskalnom sporazumu" razgovaraće lideri EU na specijalnom samitu 30. januara kako bi on mogao da bude usvojen na još jednom sastanku u martu.
EU je odlučila da pooštri svoje propise pošto su ih vlade članica godinama kršile, ignorišući limit za budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i limit za dug od 60 odsto BDP.
U prethodnoj verziji tog sporazuma nije direktno spomenuta uloga Evropske komisije u izvođenju pred sud vlada članica koje krše budžetske propise, izlažući ih time mogućim sankcijama.
Novi nacrt, međutim, predviđa da "Komisija može da u ime ugovornih strana povede postupak zbog navodnog kršenja Poglavlja III pred Sudom pravde Evropske unije".
Poglavlje III nalaže da budžeti moraju biti uravnoteženi ili u suficitu i dozvoljava samo privremene deficite kako bi se uzeli u obzir uticaj ekonomskih ciklusa ili periodi "jakog ekonomskog slabljenja".
[h=2]Brisel zahteva od Belgije da smanji budžet[/h] Evropska komisija je odbacila budžet Belgije za 2012. godinu kao previše optimističan i zahteva njegovo smanjenje za dodatnih 1,2 do dve milijarde evra kako bi izbegla kršenje troprocentnog praga.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Komisija je krajem prošle godine izdvojila Belgiju i još četiri druge zemlje EU - Mađarsku, Poljsku, Kipar i Maltu - kao zemlje koje verovatno neće uspeti da ispune taj cilj, o čemu će Komisija 11. januara dati izjavu.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U pismu koje je belgijskom ministru finansija Stevenu Vanakeru uputio evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren navodi se da je njegova služba "došla do zaključka da bi deficit Belgije za 2012. trebalo da bude revidiran na oko 3,25 odsto bruto domaćeg proizvoda."
Zauzvrat belgijska nova vlada bi trebalo da "u narednim danima" pristane na snizavanje budzeta za oko 1,2 do dve milijarde evra, rekao je on.
"To bi nas dovelo da zaključka da je Belgija preduzela neophodan fiskalni napor," rekao je on, pozivajući novu vladu države da "do kraja ove nedelje, najkasnije do ponedeljka ujutru" uputi svoj odgovor Komisiji .
Budžet zasnovan na 0,8 odsto privrednog rasta, predviđa deficit od 2,8 odsto nakon opštih smanjenja od 11,3 milijarde evra čiji je cilj bio izbegavanje budzetskog deficita koji bi mogao dostići 4,6 odsto BDP-a.
Međutim, stručnjaci Evropske komisije smatraju da je vlada premijera Elijoa Di Rupoa bila previše optimistična u vezi sa očekivanim uštedama, posebno u oblasti zdravstvene zaštite, kao i u očekivanim prihodima od mera za suzbijanje utaje poreza.