Escherichia coli

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Escherichia coli






Enterobacteriaceae: obuhvata mnoge gram-negativne bakterije podeljene u 12 rodova. Mnogi rodovi čine deo normalnih, fizioloških crevnih mikroorganizama. Ova porodica obuhvata i patogene i uslovno patogene bakterije. Neke vrste uzrokuju bolesti crevnog trakta, a neke bolesti organa za disanje ili urinarnog trakta. Tribus Eschericieae obuhvata pet rodova: Escherichia, Edwardsiella, Citrobacter, Salmonella i Shigella.
Escherichia: Godine 1885 Ešerih je izolovao iz stolice dece gram-negativne štapiće i nazvao ih Bacterium coli communne. Danas su to koliformne bakterije koje normalno nastanjuju creva homeotermnih organizama uključujući i čoveka. Među njima se ističe E. coli koja u određenim uslovima može biti i patogena.

Escherichia coli
Morfologija: E. coliobuhvata gram-negativne asporogene bakterije veličine 1-3 h 0,4-07 μm. Većinom su pokretne, okružene flagelama (peritrihe). Veliki postotak poseduje i fimbrije (pile), a neki sojevi poseduju kapsulu.
Kulturelne osobine: Escherichia zamućuje bujon jednolično. Raste na običnim i selektivnim podlogama. Kolonije su glatke (S), konveksne dok u toku duge supkultivacije postaju hrapave, bez sjaja. Varijeteti sa kapsulom stvaraju najčešće sluzave kolonije, pogotovo kad rastu na sobnoj ili još nižoj temperaturi. Pojavi sluzavih kolonija pogoduju podloge siromašne azotom i fosforom, a koje sadrže visok postotak ugljenih hidrata. Na krvnom agaru sojevi mogu da stvaraju beta-hemolizu, dok na endoagaru kolonije dobijaju prevlake metalnog sjaja.
Spoljašnji uticaji: E. coliugiba na temperaturi od 60ºS za 15 minuta, a niske temperature dobro podnosi. Nedeljama može živeti u vodi. U kontamiranim životnim namirnicama se brzo razmnožava. Osetljiva je na jedinjenja hlora, na nitrofurantoin i nalidiksičnu kiselinu, gentamcin, polimiksin i kolicin.
Biohemijske osobine: Na podlogama koje sadrže triprofan, produkuju indol. Test metil reda je pozitivan kada je rN ispod 4, dok je test po Voges-Proskaueru negativan (dokazivanje acetoina). Ne usvaja amonijumov citrat. E. colifermentiše glukozu i manitolsa stvaranjem kiselina i gasa. Ne stvara sumporvodonik. Ne hidrolizira ureu. Fenilalanin je negativan kao i KCN. Ne otapa želatin.
Antgenski sastav: E. coliima složen antigenski sastav. Pojedini su antigeni po sastavu slični antigenima drugih enteričnih bakterija. Gotovo svaki tip E. coliposeduje somatski, odnosno antigen O, flagelarni antigen N i kapsularni antigen K. Ovakvih somatskih antigena je danas poznato 160, flagelarnih 52, a kapsularnih 100.
Hemolizini: prisutna su dva. Prvi je vezan uz živi mikroorganizam, dok je drugi filtrabilan i nezavisan od bakterije. Oba stvaraju beta-hemnolizu.
Enterotoksini: Postoje dva – termostabilan (TS) i termolabilan (TL). Termostabilan ima citotoksični učinak na ćelije tkiva, dok termolabilan uzrokuje hipersekreciju tečosti i elektrolita (soli) u crevu.
Kolicini: Antibioticima slične baktericidne supstance koje kontrolišu plazmidi, a produkuje ih E. coli.
Ekologija, patogeneza i patologija : E. coli je stanovnik creva ljudi i životinja. Izvor zaraze je stolica ljudi i izmet životinja, putem kojih dolazi do zagađenja okoline: vode, hrane, predmeta, ruku. Stoga se E. coli dokazuje u vodi kao element fekalnog zagađenja (u vodi za piće iz vodovodne mreže ne sme biti nijedna crevna bakterija). U prirodi se ne nalazi kao slobodnoživući organizam. Sa nekoliko dana nakon rođenja E. coli naseljava intestinalni trakt i tu pojavu je nemoguće sprečiti. To su uglavnom apatogeni sojevi. E. colinajčešće uzrokuje infekcije mokraćnog trakta limfogenim ili hematogenim putem. Često je uzročnik i upale žučnog mehura. Stalan prodor bakterija u krvne sudove može uzrokovati sepsu i meningitis.
Klinička slika:

  1. Enteropatogeni sojevi – EPEC uzrokuju proliv kod dece do 3 godine. Mehanizam delovanja je adhezija ovih sojeva na epitel creva i njegovo uništavanje.
  2. Enterotoksični sojevi – ETEC stvaraju enterotoksin koji uzrokuje sekretorni proliv sličan koleri. Enterotoksin menja apsorpciju i ekskreciju elektrolita i vode u epitelu creva ostavljajući enterocite nedirnute. Prolivi su vodeni bez upalnih elemenata. Proliv putnika, zbog promene ishrane.
  3. Enteroinvazivni sojevi – EIEC mogu ući u epitelnu ćeliju creva, umnožiti se u njoj i širiti u druge ćelije stvarajući mikroapscese i ulceracije i uzrokovati upalni proliv kao Shigella. Stolica je sa primesama krvi, sluzi i neutrofilnih eritrocita.
  4. Enterohemoragični sojevi – EHEC. Poznati su kao VTEC (verotoksična E. coli) ili STEC (shiga-toksičnia E. coli). Uzrokuju proliv sa krvlju u stolici i mogu kao komplikaciju u 10% slučajeva prouzrokovati zastajanje bubrega (urtemiju), te intravaskularnu hemolizu tj. hemolitičko-uremični sindrom (HUS), jer za verotoksin postoje receptori na enterocitima i ćelijama bubrega. Najčešći uzročnik je E. coliO157:N7, a mogu biti i drugi serotipovi.
  5. Enteroagregacijski sojevi – EAEC ili enteroadhezivni sojevi E. colisu dobili nazivpo karakteističnom slaganju inficiranih ćelija na kulturi ćelija koje liči na slaganje ograde. Uzrok su njeni adhezini. Uzrokuje vodene prolive, povraćanje i dehidrataciju kod male dece.
  6. Infekcije urinarnog trakta (UTI) su najčešće uzrokovane E. coliodređenih virulentnih svojstava, a zavise i od osetljivosti domaćina. Poznati su “uropatogeni” sojevi E. colikoje predstavljajuserotipovi E. coli. Pretpostavlja se da njihov O-antigen inhibira peristaltiku uretera i tako omogućuje bakteriji da se održi u urinarnom traktu.
  7. Meningitis kod novorođenčadi – najčešće ga uzrokuju bakterije iz materice među kojima je i E. colisa K1 kapsularnim antigenom.
Uzimanje uzorka: kod upale bešike uzima se srednji mlaz mokraće. Kod meningitisa novorođenčadi se uzima CSL. Kod sepse se uzima krv. Kod proliva se uzima stolica ili bris rektuma.
Laboratorijska dijagnostika: Uzorci se rasejavaju na hranljivi agar, krvni agar endoagar i Mekonkijev agar. Ispituju se biohemijska svojstva i soj se determiniše serološkim putem. Invazivnost i toksičnost sojeva se može dokazati rutinskom metodom.
Lečenje prema antibiogramu: Kod sepse i meningitisa je potrebnolečenje antibioticima ceftazidim i cefotaksim, a kod infekcije mokraćnih puteva antibioticima kortimoksazol, cefaleksin fluorokinoloni).

 
Poslednja izmena:
Natrag
Top