EPS: Prinuđeni smo da uvozimo struju

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Suša ugrozila snabdevanje električnom energijom


EPS: Prinuđeni smo da uvozimo struju


Tanjug |


Srbija i zemlje jugoistočne Evrope pogođene su višemesečnom sušom, što uzrokuje veliki deficit električne energije, s obzirom da u regionu svakog sata nedostaje oko 3.550 megavata snage.

Jedino Bugarska od zemalja regiona izvozi struju, zahvaljujući radu nuklearne elektrane "Kozloduj", dok su Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonije, Hrvatska, Slovenija, Albanija, Grčka i Mađarska prinuđene da uvoze struju.

Elektroprivreda Srbije (EPS) za sada ispunjava sve planirane obaveze, a elektroenergetska situacija je stabilna, ali veoma teška, zbog suše, rečeno je Tanjugu u EPS-u.

Potrošnja struje na teritoriji Srbije, sa Kosovom i Metohijom, dnevno dostiže oko 140 miliona kilovat-sati. Na teritoriji koju snabdeva EPS potrebe su od 120 do 123 miliona kilovat-sati dnevno. Potrošnja je za desetak miliona kilovat-sati veća od očekivane, a rast potrošnje je posledica dispariteta cena drugih energenata i grejanja na struju.

Zbog manje proizvodnje iz hidroelektrana i velike potrošnje, trenutno za potrebe Srbije, u inostranstvu radi 600 do 700 megavata, pa dnevni uvoz EPS-a dostiže 17 do 18 miliona kilovat-sati. To je 15 odsto potrošnje na teritoriji koju snabdeva EPS.

Nedostatak struje izazvan sušom i potreba za uvozom električne energije, izaziva zagušenje na prenosnim "putevima“ i značajno povećava cenu rezervisanja kapaciteta za prenos u svim zemljama okruženja.
 
Dałe
Učlanjen(a)
04.10.2011
Poruka
3.295
Suša će potrajati, struja se uvozi

Suša će potrajati, struja se uvozi



B92


Suša koja je pogodila Srbiju i cijeli region dovela je do smanjene proizvodnje struje u hidroelektranama, pa EPS mora uvoziti struju.

16369181384ecfaf2722681032704365_368x211.jpg


Manjak u proizvodnji struje iz hidroelektrana je oko 15 milijuna kilovat-sati dnevno, a tako slab dotok na rijekama u Srbiji nije zabilježen još od 1926. godine.


U EPS kažu da je elektro-energetska situacija u Srbiji za sada stabilna, ali teška zbog sedmomjesečne suše, tako da je uvoz dosegnuo oko 15 posto od potrošnje.


Zbog niskog vodostaja rijeka u Srbiji su otežane i usporene plovidbe, ugrožen je i izvoz žita i opskrbu rudom i naftom. U odnosu na prošlu godinu Dunav je niži i do dva metra, a Sava čak četiri. Najveću štetu trenutno trpi Elektroprivreda Srbije, jer hidroelektrane proizvode upola manje struje, a potrošnja je u zimskom periodu tradicionalno visoka, pa se pribjeglo uvozu.

EPS saopštava da dnevno uveze između 17 i 18 milijuna kilovat-sati struje. Dodaje i da se stabilno snabdijevanje strujom osigurava uz izuzetan rad kopova, termoelektrana, racionalno korištenje akumulacijskih jezera i pravodobnu nabavku potrebne električne energije iz uvoza. Potrebe su od 120 do 123 milijuna kilovat-sati dnevno, navodi se u EPS.

Termoelektrane kojima upravlja EPS proizvedu više od 96 milijuna kilovat-sati struje dnevno, a protočne hidroelektrane 10 do 11 milijuna. Naglašava se i da je potrošnja struje u Srbiji za desetak milijuna kilovat-sati veća od očekivane, što je posljedica dispariteta cijena energenata i većeg grijanja na struju.

Potrošnja električne energije na teritoriji Srbije s Kosovom na dnevnoj razini je dosegnula gotovo 140 milijuna
kilovat-sati. Zajedno sa Kosovom uvoz struje u Srbiju iznosi 900 megavata svakog sata, a bez Kosova od 600 do 700 megavata. Prema podacima elektroenergetskih kompanija iz regije, zbog suše svakog sata u regiji nedostaje i do 3.550 megavata snage, što je na gornjoj granici raspoloživog kapaciteta interkonektivnih vodova za prijenos struje.

Takvo opterećenje dalekovoda dovodi do zagušenja kapaciteta i znatno poskupljuje rezerviranje alternativnih prijenosnih kapaciteta. Razlika u cijeni električne energije između njemačkog i mađarskog tržišta dostiže i 15 eura po megavat-satu, ukazali su sudionici na elektroenergetskom tržištu u regiji.

Kako su dodali, zbog zagušenja u prijenosu struje, promijenio se i smjer tranzita, pa tako sada struja iz Italije ulazi u Grčku kabelom ispod mora. Jedini izvoznik struje u regiji je Bugarska, navodi se i dodaje da su od kraja listopada obje jedinice Nuklearne elektrane "Kozloduj" u pogonu, zahvaljujući čemu Bugarska svakog sata izvozi oko 1.200 megavata. To je blizu maksimuma izlaznih prijenosnih kapaciteta Bugarske, koji iznose 1.230 megavata na sat.

Vodeći rumunjski proizvođač struje Hidroelektrika je od početka listopada ograničila izvoz zbog suše i Rumunjska je od velikog izvoznika struje postala praktično energetski izbalansirana. Rumunjska je u prvih devet mjeseci 2011. izvezla 619,6 milijuna kilovat- sati struje, što je 38,8 posto više nego u istom periodu 2010. godine.

Crna Gora sada uvozi oko 250 megavata na sat, Albanija oko 600 megavata, uvoz struje u Grčkoj je oko 300 megavata na sat, au Makedoniji oko 400 megavata na sat. Hrvatska i Slovenija uvoze električnu energiju radi uravnoteženja bilance: 200 do 300 megavata na sat na slovensko tržište, a 700 do 800 na hrvatsko. Bosna i Hercegovina uvozi od 100 do 150 megavata na sat, a Republika Srpske je zbog teške hidrološke situacije djelomično otkazala ugovore o prodaji električne energije.

Elektroprivreda BiH je priopćila da je u prvih 10 mjeseci 2011. godine u hidroelektranama proizvela 60 posto struje manje nego u 2010. goin. Mađarska uvozi od 600 do 800 megavata struje na sat, ali raspolaže razvijenim bilateralnim tržištem i likvidnom burzom struje, te ne očekuje poremećaje, navode sudionici na regionalnim tržištima strujom.
 
Natrag
Top