- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Energetika
( referat )
Razvoj gospodarstva i društva općenito od najstarijih se vremena temeljio na energiji. Čovjek se dugo koristio snagom vlastitih mišića,snagom životinja, kao i osnovnim energetskim mogućnostima vode i vjetra. Napredci u energetici kao što su : izum parnog stroja, motora s unutrašnjim sagorijevanjem, zatim pojava elektroenergetike i nuklearne energije, čine prijelomne revolucionarne etape gospodarskog razvoja.Energetika održava ljudsku moć i stvaralaštvo, pa ne začuđuje što je njezina proizvodnja i potrošnja u stalnom porastu.
Sve izvore energije možemo svrstati u skupinu obnovljivih i u skupinu neobnovljivih izvora. Skupini neobnovljivih izvora pripadaju ugljen, nafta, plin, atomska energija; a skupini obnovljivih hidroenergija, drvo, morske struje, plima i oseka, energija vjetra, geotermička energija, energija biomase i slično.
SKUPINE NEOBNOVLJIVIH IZVORA:
UGLJEN: organogena stijena nastala u raznim geološkim dobima, no najveće količine
ugljena su karbonske i tercijarne starosti.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U to vrijeme je na Zemlji vladala blaga i vlažna klima, pa je biljni pokrov bio vrlo bujan. Zbog jakih nabiranja, kao što su hercinsko i kaledonsko, biljke su dospjele ipod Zemljine površine i karbonizacijom postale ugljen. Različite vrste ugljena imaju različitu energetsku vrijednost.
Najveću energetsku vrijednost ima kameni ugljen sa 85 do 90 % ugljika, a najpoznatija nalazišta tog ugljena su SAD, Njemačka, Engleska, Kina. Kameni se ugljen upotrebljava za proizvodnju metalurškog koksa i u kemijskoj industriji, ali se nakon poznate energetske krize sedamdesetih godina sve više troši i za proizvodnju električne energije.
SMEĐI UGLJEN i LIGNIT: mlađeg su postanka i slabije energetske vrijednosti. Upotrebljavaju se ponajprije za proizvodnju električne energije. Spaljivanjem velikih količina spomenutih vrsta ugljena za proizvodnju električne energije izaziva značajne probleme
( velike količine jalovine, otvorene kopove, velike emisije SO[SUB]2[/SUB], čađe, prašine i sl.)
Vodeći proizvođači: Njemačka, Češka, Poljska i Rusija.
NAFTA I PLIN: su najvažniji izvori energije. Nafta je smjesa tekućih ugljikovodika, ali se njihov omjer razlikuje po nalazištima. U novije doba nafta i plin postaju sve važniji u petrokemiji. Godine 1989. u svijetu je proizvedeno 2 915 000 000 tona nafte.
PRIRODNI PLIN: uglavnom prati naftna nalazišta, ali se pojavljuje i samostalno. Pogodan je za eksploataciju, transport i raznovrsnu potrošnju. Velike količine se upotrebljavaju za ogrjev, proizvodnju električne energije i za industrijsku preradu.
ATOMSKA ENERGIJA: Danas u svijetu radi oko 400 nuklearnih elektrana. U njima se 1988. godine proizvodilo oko 15 % ukupne električne energije. Atomska energija dobiva se od urana na temelju fisije.Nuklearne elektrane za vrijeme normalnog rada nisu opasne, ali u slučaju havarije one mogu biti iznimno opasne za okolno stanovništvo.
SKUPINE OBNOVLJIVIH IZVORA:
ENERGIJA VODE: se najviše upotrebljava za dobivanje električne energije. Zbog toga se podižu hidroelektrane, osobito na rijekama bogatim vodom ili s velikim padom.
Hidroelektrane se najčešće dijele na protočne i akumulacijske. Drži se da je energija dobivena iz hidroelektrana čista i ekološki najprihvatljivija.
ENERGIJA VJETRA: mnogo se upotrebljavala u prošlosti ( vjetrenjače i jedrenjaci ). Suvremeni pokušaji uporabe vjetra kao alternativnog izvora energije, zbog nepouzdanosti vjetra, i skupoće uređaja, nisu još uvijek dali prave rezultate.
GEOTERMIČKA ENERGIJA: Vruća voda ili vodena para koje prodiru iz unutrašnjosti Zemlje upotrebljava se za grijanje objekata, a negdje i cijelih naselja, za proizvodnju električne energije, grijanje staklenika i drugo. Zemlje koje se više koriste geotermičkom energijom: Italija, Island, Novi Zeland.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
SUNČEVA ( SOLARNA ) ENERGIJA: Uporaba energije za grijanje vode i stanova ( koriste se posebni kolektori ) također je u početnoj fazi, a među teškoćama u primjeni ističu se skupi uređaji i preinake na postojećim sustavima grijanja te smanjen broj sunčanih sati u zimi kad je grijanje najpotrebnije ( zimi ).
ENERGIJA BIOMASE: nastaje fermentacijom ili destilacijom biljnih produkata kako bi se dobio plin metan koji se zatim upotrebljava kao energent, posebno kao izvor energije na farmama.
U strukturi proizvodnje i potrošnje energije dogodile su se velike promjene.Tako je, npr. u 20. stoljeću smanjen relativni udio ugljena, a povećan udio nafte, plina i nuklearne energije.
Energija i energenti simboli su napretka, ali i izvori sukoba i nesporazuma. Najveći potrošaći su nerazvijene zemlje, a dio nalazišta najvažnijih energenata ( nafte, plina ) nalazi se u manje razvijenim dijelovima svijeta. Zbog kontrole nad izvorišnim područjima pojedinih energenata od proizvođača do potrošača, česti su i ratni sukobi u prošlosti i danas. Osim toga, zbog prevelike potrošnje energije svijetu prijeti opasnost od iscrpljivanja pojedinih energenata, a često nerazborita potrošnja prijeti i ekološkim teškoćama kao što su različiti plinovi, pare, otpadna toplina i slično.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD="colspan: 2, align: left"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD="colspan: 2, align: left"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
( referat )
Razvoj gospodarstva i društva općenito od najstarijih se vremena temeljio na energiji. Čovjek se dugo koristio snagom vlastitih mišića,snagom životinja, kao i osnovnim energetskim mogućnostima vode i vjetra. Napredci u energetici kao što su : izum parnog stroja, motora s unutrašnjim sagorijevanjem, zatim pojava elektroenergetike i nuklearne energije, čine prijelomne revolucionarne etape gospodarskog razvoja.Energetika održava ljudsku moć i stvaralaštvo, pa ne začuđuje što je njezina proizvodnja i potrošnja u stalnom porastu.
Sve izvore energije možemo svrstati u skupinu obnovljivih i u skupinu neobnovljivih izvora. Skupini neobnovljivih izvora pripadaju ugljen, nafta, plin, atomska energija; a skupini obnovljivih hidroenergija, drvo, morske struje, plima i oseka, energija vjetra, geotermička energija, energija biomase i slično.
SKUPINE NEOBNOVLJIVIH IZVORA:
UGLJEN: organogena stijena nastala u raznim geološkim dobima, no najveće količine
ugljena su karbonske i tercijarne starosti.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U to vrijeme je na Zemlji vladala blaga i vlažna klima, pa je biljni pokrov bio vrlo bujan. Zbog jakih nabiranja, kao što su hercinsko i kaledonsko, biljke su dospjele ipod Zemljine površine i karbonizacijom postale ugljen. Različite vrste ugljena imaju različitu energetsku vrijednost.
Najveću energetsku vrijednost ima kameni ugljen sa 85 do 90 % ugljika, a najpoznatija nalazišta tog ugljena su SAD, Njemačka, Engleska, Kina. Kameni se ugljen upotrebljava za proizvodnju metalurškog koksa i u kemijskoj industriji, ali se nakon poznate energetske krize sedamdesetih godina sve više troši i za proizvodnju električne energije.
SMEĐI UGLJEN i LIGNIT: mlađeg su postanka i slabije energetske vrijednosti. Upotrebljavaju se ponajprije za proizvodnju električne energije. Spaljivanjem velikih količina spomenutih vrsta ugljena za proizvodnju električne energije izaziva značajne probleme
( velike količine jalovine, otvorene kopove, velike emisije SO[SUB]2[/SUB], čađe, prašine i sl.)
Vodeći proizvođači: Njemačka, Češka, Poljska i Rusija.
PRIRODNI PLIN: uglavnom prati naftna nalazišta, ali se pojavljuje i samostalno. Pogodan je za eksploataciju, transport i raznovrsnu potrošnju. Velike količine se upotrebljavaju za ogrjev, proizvodnju električne energije i za industrijsku preradu.
ATOMSKA ENERGIJA: Danas u svijetu radi oko 400 nuklearnih elektrana. U njima se 1988. godine proizvodilo oko 15 % ukupne električne energije. Atomska energija dobiva se od urana na temelju fisije.Nuklearne elektrane za vrijeme normalnog rada nisu opasne, ali u slučaju havarije one mogu biti iznimno opasne za okolno stanovništvo.
SKUPINE OBNOVLJIVIH IZVORA:
ENERGIJA VODE: se najviše upotrebljava za dobivanje električne energije. Zbog toga se podižu hidroelektrane, osobito na rijekama bogatim vodom ili s velikim padom.
Hidroelektrane se najčešće dijele na protočne i akumulacijske. Drži se da je energija dobivena iz hidroelektrana čista i ekološki najprihvatljivija.
ENERGIJA VJETRA: mnogo se upotrebljavala u prošlosti ( vjetrenjače i jedrenjaci ). Suvremeni pokušaji uporabe vjetra kao alternativnog izvora energije, zbog nepouzdanosti vjetra, i skupoće uređaja, nisu još uvijek dali prave rezultate.
GEOTERMIČKA ENERGIJA: Vruća voda ili vodena para koje prodiru iz unutrašnjosti Zemlje upotrebljava se za grijanje objekata, a negdje i cijelih naselja, za proizvodnju električne energije, grijanje staklenika i drugo. Zemlje koje se više koriste geotermičkom energijom: Italija, Island, Novi Zeland.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
SUNČEVA ( SOLARNA ) ENERGIJA: Uporaba energije za grijanje vode i stanova ( koriste se posebni kolektori ) također je u početnoj fazi, a među teškoćama u primjeni ističu se skupi uređaji i preinake na postojećim sustavima grijanja te smanjen broj sunčanih sati u zimi kad je grijanje najpotrebnije ( zimi ).
ENERGIJA BIOMASE: nastaje fermentacijom ili destilacijom biljnih produkata kako bi se dobio plin metan koji se zatim upotrebljava kao energent, posebno kao izvor energije na farmama.
U strukturi proizvodnje i potrošnje energije dogodile su se velike promjene.Tako je, npr. u 20. stoljeću smanjen relativni udio ugljena, a povećan udio nafte, plina i nuklearne energije.
Energija i energenti simboli su napretka, ali i izvori sukoba i nesporazuma. Najveći potrošaći su nerazvijene zemlje, a dio nalazišta najvažnijih energenata ( nafte, plina ) nalazi se u manje razvijenim dijelovima svijeta. Zbog kontrole nad izvorišnim područjima pojedinih energenata od proizvođača do potrošača, česti su i ratni sukobi u prošlosti i danas. Osim toga, zbog prevelike potrošnje energije svijetu prijeti opasnost od iscrpljivanja pojedinih energenata, a često nerazborita potrošnja prijeti i ekološkim teškoćama kao što su različiti plinovi, pare, otpadna toplina i slično.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD="colspan: 2, align: left"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[TD="colspan: 2, align: left"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Poslednja izmena: