EBRD: Kriza ojadila srpski standard

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]EBRD: Kriza ojadila srpski standard
[/h] Izvor: Beta, Tanjug

Beograd -- Domaćinstva u zemljama u tranziciji, među kojima je i Srbija, bila su mnogo više pogođena ekonomskom krizom nego što pokazuje statistika o stanju ekonomije.

1474136374edcaf3f4d017470757504_orig.jpg
Među zemljama u tranzicionom regionu, koji je obuhvatilo istraživanje EBRD-a, domaćinstva u Srbiji, Bugarskoj i Mađarskoj osetila su se najznačajnije pogođena krizom, navedeno je na predstavljanju "Izveštaja o tranziciji" Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za 2011. godinu.
Domaćinstva u tranzicionim zemljama mnogo više su osetila uticaj krize nego u zemljama zapadne Evrope, pošto je smanjenje potrošnje osnovnih životnih namirnica u zemljama u tranziciji bilo 39 odsto, a na zapadu samo 11 odsto, dok je u Srbiji potrošnja tih namirnica smanjena za 46 odsto, izjavio je vodeći ekonomista EBRD za jugoistočnu Evropu Piter Sanfi.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Glavni ekonomista EBRD za jugoistočnu Evropu Piter Sanfi ocenio je da manja podrška demokratiji ne znači da građanima nedostaje Miloševićev režim. "Ovi podaci ne znače da građani osećaju nostalgiju za Miloševićem ili Titom, već da nisu zadovoljni političkom situacijom ili tržišnom ekonomijom u kojoj je veliki broj ljudi izgubio posao", rekao je Sanfi.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Na pitanje "Koliko je kriza pogodila vaše domaćinstvo u protekle dve godine?", 40 odsto domaćinstava u Srbiji izjasnilo se da su značajno pogođeni, a još 30 odsto da su prilično pogođeni uticajem ekonomske krize, naveo je on.

Sanfi je istakao i da je, u poređenju sa regionom stepen optimizma u Srbiji manji, pa tako samo oko 30 odsto stanovnika misli da će im deca živeti bolje nego što oni sada žive, dok je u regionu taj procenat oko 50 odsto.

Skoro 60 odsto srpskih domaćinstava je smanjilo potrošnju luksuzne robe.

Više od 20 odsto domaćinstava je reklo da je počelo da kasni u plaćanju računa. Srbija je lider i u smanjenoj potrošnji duvana i alkohola sa 30 odsto domaćinstava koja su se odrekla kupovine tih proizvoda.

Nešto više od 10 odsto srpskih domaćinstava navelo je da je zbog krize smanjilo odlaske lekaru, ali to je niže od proseka zemalja u tranziciji.

Takođe, udeo stanovnika koji podržavaju demokratsko uređenje opao je u Srbiji u poređenju sa 2006. godinom kada je prelazio 50 odsto, za 14 odsto, dok je broj ljudi koji su za tržišnu ekonomiju smanjen za 16 odsto, po čemu je Srbija medju poslednje dve zemlje u jugoistočnoj Evropi, naveo je on.

Istraživanje među tranzicionim zemljama je pokazalo da su tržište i demokratija izgubili podršku u naprednijim tranzicionim zemljama s obzirom da se suočavaju sa dubljim negativnim uticajem krize nego u prethodnim recesijama početkom i sredinom devedesetih, rekao je Sanfi.

5259370564ebb894e70f2b767502504_orig.jpg
On je kao glavne izazove za Srbiju u narednoj godini izdvojio pripremanje za pregovore o članstvu u EU, nastavak fiskalnih reformi i dalji razvoj domaćeg finansijskog tržišta i dinarizacije i precizirao da fiskalna konsolidacija podrazumeva i smanjenje javnog duga i budžetskog deficita, smanjenje javne administracije, reformu penzionog sistema.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]Domaćinstva u Srbiji bila su pogođena padom potrošnje u svim kategorijama - od osnovnih životnih i luksuznih namirnica, alkohola i duvana, poseta lekaru i u plaćanju računa, dodao je Sanfi. Prema njegovim rečima, najveći uzrok što su domaćinstva u toj meri osetila uticaj krize u svim tranzicionim zemljama, pa i u Srbiji, jeste gubitak radnih mesta, činjenica da zvanične mere podrške i pomoći nisu dale mnogo efekta, veće korišćenje neformalnih izvora pozajmljivanja.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Izveštaj daje vrlo ubedljive dokaze da se ljudi okreću "protiv onoga što su imali" i oni koji su živeli u zemljama koje su u većoj meri bile okrenute tržišnoj ekonomiji i demokratskim zajednicama, a koje je zahvatila kriza, radije će prihvatiti druge sisteme nego demokratiju i tržišni sistem, naveo je on.

Sanfi je ukazao da se, prema prvobitnoj proceni EBRD-a, u regionu u narednoj godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od dva do tri odsto, a u Srbiji oko 2,3 do 2,4 odsto, ali, prema njegovim rečima, sada te prognoze deluju suviše optimistički i verovatno će biti revidirane.

Kao glavna postignuća Srbije u ovoj godini Sanfi je izdvojio veliki napredak u procesu evropskih integracija, nastavak investicija u infrastrukturu i očuvanje makroekonomske stabilnosti.

Istraživanje EBRD, sprovedeno krajem 2010. godine, obuhvatilo je između 1.000 i 1.500 domaćinstava u 29 ranzicionih zemalja i pet zemalja zapadne Evrope.



 
Natrag
Top