Dva novčića i Aljaska

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Dva novčića i Aljaska






Barak Obama i republikanska opozicija ne uspevaju da se dogovore kako da smanje budžetski deficit koji će i ove godine premašiti hiljadu milijardi dolara.Ako u preostaloj nedelji dana ne bude sporazuma, zemlja će onda stići do "fiskalne litice”, neke vrste budžetskog ponora.


220135_dolar-foto--afp_f.jpg



Zbog svega ovoga nije iznenađenje što su se u opticaju pojavili predlozi kojima se ovaj dvojni, međuzavisni problem, rešava na originalan, i svakako neobičan način.

Prvi je prosto magičan: deficit se otklanja tako što će Federalne rezerve, ovdašnji sistem koji ima ulogu centralne banke, iskovati dva novčića od platine. Svakom bi pri tome odredila vrednost od bilion dolara.

Novčići bi fizički bili stavljeni u sef Federalnih rezervi, a na račun Trežerija (pandan ministarstva finansija) bilo bi prebačeno dve hiljade milijardi. I problem rešen: vlada ima dovoljno dolara da u sledeće dve godine podmiruje sve svoje obaveze bez dodatnog zaduživanja, piše Politika.

Pravno je sve čisto. Po zakonu postoji doduše ograničenje za štampanje papirnog novca kao i limiti za kovanje zlatnih, srebrnih i bakarnih novčića. Ali za platinske, toga nema. Naravno, ova kombinacija podrazumeva političke komplikacije, moguća pravna osporavanje i slično – što sve ovu ideju čini praktično nerealnom.

Realna nije ni sledeća, ali je podjednako zanimljiva. "Prodajmo Aljasku”, predlaže reporter Vašington posta Stiven Mafson.

Prodaja Aljaske bila bi dobra trgovina: nešto što je kupljeno jeftino, bilo bi prodato višestruko skuplje. Od Rusije je kupljena praktično za džabe, za ondašnjih 7,2 miliona dolara (oko 120 miliona u današnjim).

Koliko bi za nju moglo da se dobije danas? U svakom slučaju – dobar komad nekretnine, sa početnom cenom od oko četiri biliona dolara.

Kupaca bi svakako bilo. Kao prvo, Rusija bi jedva dočekala da vrati teritoriju na severnoameričkom kontinentu koju je brzopleto prodao njen takođe prezaduženi car Aleksandar Drugi.

Ako bi prodaja bila vršena tenderom, na njemu bi svakako učestvovala i Kina, kojoj su potrebni i energija i dodatni geografski prostor. Kina ionako ima tri biliona dolara u svojim deviznim rezervama stečenim u trgovini sa Amerikom.



Izvor:
B92.net
 
Natrag
Top