IZVJEŠĆE O POSLOVANJU TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA U 2009.
Državna i javna poduzeća “skupila” četiri i pol milijarde kuna gubitaka
Izvor: Glas Slavonije Objavljeno: 27.12.2010
Doslovce pod okriljem noći, u kasnom večernjem terminu bez televizijskog prijenosa, Sabor je nekoliko dana prije kraja zadnje sjednice u ovoj godini usvojio izvješće Vlade o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa za 2009. godinu.
To je dokument koji je Vlada imala obvezu prezentirati zastupnicima te je jasno da se poslovanje državnih tvrtki prvi put izložilo nešto transparentnije nego prije. Dokument analizira poslovanje 69 društava ili grupa u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto, a koja ukupno zapošljavaju 110.504 djelatnika. Od toga je 21 društvo u većinskom vlasništvu države, a prema tumačenju iz redova oporbenih stranaka, sve spomenute tvrtke ukupno bilježe dubioze u visini od gotovo četiri i pol milijarde kuna.
U materijalu se doduše navodi da je u 2009. temeljem racionalizacija i ušteda u tvrtkama u kojima je državno vlasništvo pretežito, dakle u spomenutoj 21 firmi, ušteda iznosila 1,8 milijardi kuna, no također vidljivo je da je broj zaposlenih smanjen za svega jedan posto, što znači da su uštede postignute uglavnom u materijalnim troškovima, a ne i u rezanju broja radnika. Ni plaće menadžera nisu u skladu s naputkom premijerke Jadranke Kosor iz druge polovice prošle godine po kojem nitko od šefova državnih i javnih tvrtki ne može imati plaću veću od same premijerke, dakle ne više od 17.000 ili 18.000 kuna. I među velikim gubitašima maksimalne plaće nisu mnogo niže od limita koji je zadala Vlada.
Vrlo je zanimljivo pratiti poslovanje financijskih institucija u kojima država ima vlasničke udjele, primjerice Croatia banke i HPB-a koje su, unatoč sve višoj cijeni kapitala koji prodaju na tržištu, uspjele poslovati vrlo neuspješno. Tako Croatia banka ima prihod 136 milijuna kuna, a rashod čak 190 milijuna kuna. U materijalu stoji da je razlog 49-postotnog povećanja rashoda "rezultat skokovitog povećanja rezerviranja od 680 posto". Kao rezultat lošeg poslovanja, najviša plaća smanjena je za - tri posto, i iznosi 25.000 kuna.
Hrvatska poštanska banka, u kojoj država ima 58 posto udjela, a koju je pratila velika afera uz pritvaranje čelnika uprave i izbora novog rukovodstva, ostvarila je gubitak od 446 milijuna kuna. Vjerojatno nije lako neuspješno voditi jednu financijsku instituciju, no u HPB-u je to Josipu Protegi i ostalima uspjelo, te je nakon uhićenja u akciji Bankomat on ostao prvoosumnjičeni za zloporabu položaja i ovlasti tešku najmanje 170 milijuna kuna te udruživanje zbog počinjenja kaznenog djela. U 2009. godini ukupni troškovi poslovanja HPB-a povećani su za 72 posto u odnosu na godinu ranije "kao posljedica iznimnog povećanja gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine u omjeru od 266 posto", stoji u objašnjenju, gdje piše i da su ukupne obveze HPB grupe čak 13,4 milijardi kuna. Najviša neto plaća iznosila je ipak 43.700 kuna!
Jednako je nevjerojatno da je u minusu od gotovo 160 milijuna kuna i Fina, što je očito odraz stanja na globalnom financijskom tržištu na kojem su troškovi rezerviranja kapitala porasli za, kako se u dokumentu kaže, više od 72 puta. Budući da je Fina dugo loše poslovala, učinjeni su veliki rezovi i otišlo je oko tisuću ljudi, no još uvijek zaposleni tvrtku koštaju čak 43 posto rashoda.
Vjerojatno je najteže stanje u brodogradilištima. Primjerice, riječki 3. maj prošlu godinu završio je s minusom od 454,6 milijuna kuna, a frapantan je podatak da 3. maj ima dugoročne obveze u visini 3,4 milijarde kuna.
NAJJAČI - HEP
Nisu sva velika javna poduzeća u lošoj poziciji, pa tako Hrvatske vode posluju pozitivno, kao i Hrvatske šume, koje ostvaruju dobit od 11 milijuna kuna. U HŠ-u zaposleno je više od 8.300 radnika, a u Hrvatskim vodama približno 800. Jedna i druga tvrtka bilježe pad troškova osoblja za oko pet posto. Hrvatske pošte su međutim u gubitku od 196 milijuna kuna, a zapošljavaju više od 11.000 radnika. Zbrinuto je otpremninama gotovo tisuću ljudi. Jedno od velikih javnih poduzeća s pozitivnim poslovanjem je HEP koji je u prošloj godini ostvarilo rast prihoda nad rashodima od 229 milijuna kuna, a čiste dobiti 154 milijuna kuna. Plaće su rasle za sedam posto nakon potpisivanja kolektivnog ugovora krajem 2008. godine za 14.230 zaposlenika - uz to, broj radnika smanjen je za svega 56. Ali, najviša plaća iznosila je 13.900 kuna, te je smanjena za 16 posto.
NAJVEĆI GUBITAŠ - INA
Definitivno najveći gubitaš s 631 milijunom kuna gubitka je Ina, gdje država ima 44,8 posto udjela, a zaposleno je gotovo deset tisuća ljudi. No, ulazak MOL-a doveo je do vidljivih mjera racionalizacije, te su rashodi pali za 26 posto. Smanjenje materijalnih rashoda je čak 33 posto, a plaća dva posto, što znači da su se ukidale razne beneficije kao što su službeni automobili i slično. Ina je, međutim, ostvarila najveći promet, odnosno ukupne prihode od 19,7 milijardi kuna, ali rashod premašuje 20,5 milijardi. Primjer drastičnih restrikcija je i Croatia osiguranje - iako je ostvarena dobit iznosila 67 milijuna kuna, što je sedam posto više nego 2008. godine, maksimalna plaća iznosila je 18.200 kuna, i smanjena je za upravo toliko, što znači sa 36.000 na pola. Ali, također je i povećan broj zaposlenih za osam posto, i danas je zaposleno 2.800 radnika.
Među tvrtkama koje su poslovale pozitivno osim HEP-a jesu Plinacro i Končar, svaki s plusom od približno 145 milijuna kuna, potom Janaf, Croatia Osiguranje, Hrvatska lutrija, Uljanik i Zračna Luka Split.
69
društava ili grupa, odnosno njihovo poslovanje, analizirano je u dokumentu
110.504
djelatnika zaposlena su u društvima ili grupama u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto
Tihana TOMIČIĆ
Državna i javna poduzeća “skupila” četiri i pol milijarde kuna gubitaka
Izvor: Glas Slavonije Objavljeno: 27.12.2010
Doslovce pod okriljem noći, u kasnom večernjem terminu bez televizijskog prijenosa, Sabor je nekoliko dana prije kraja zadnje sjednice u ovoj godini usvojio izvješće Vlade o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa za 2009. godinu.
To je dokument koji je Vlada imala obvezu prezentirati zastupnicima te je jasno da se poslovanje državnih tvrtki prvi put izložilo nešto transparentnije nego prije. Dokument analizira poslovanje 69 društava ili grupa u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto, a koja ukupno zapošljavaju 110.504 djelatnika. Od toga je 21 društvo u većinskom vlasništvu države, a prema tumačenju iz redova oporbenih stranaka, sve spomenute tvrtke ukupno bilježe dubioze u visini od gotovo četiri i pol milijarde kuna.
U materijalu se doduše navodi da je u 2009. temeljem racionalizacija i ušteda u tvrtkama u kojima je državno vlasništvo pretežito, dakle u spomenutoj 21 firmi, ušteda iznosila 1,8 milijardi kuna, no također vidljivo je da je broj zaposlenih smanjen za svega jedan posto, što znači da su uštede postignute uglavnom u materijalnim troškovima, a ne i u rezanju broja radnika. Ni plaće menadžera nisu u skladu s naputkom premijerke Jadranke Kosor iz druge polovice prošle godine po kojem nitko od šefova državnih i javnih tvrtki ne može imati plaću veću od same premijerke, dakle ne više od 17.000 ili 18.000 kuna. I među velikim gubitašima maksimalne plaće nisu mnogo niže od limita koji je zadala Vlada.
Vrlo je zanimljivo pratiti poslovanje financijskih institucija u kojima država ima vlasničke udjele, primjerice Croatia banke i HPB-a koje su, unatoč sve višoj cijeni kapitala koji prodaju na tržištu, uspjele poslovati vrlo neuspješno. Tako Croatia banka ima prihod 136 milijuna kuna, a rashod čak 190 milijuna kuna. U materijalu stoji da je razlog 49-postotnog povećanja rashoda "rezultat skokovitog povećanja rezerviranja od 680 posto". Kao rezultat lošeg poslovanja, najviša plaća smanjena je za - tri posto, i iznosi 25.000 kuna.
Hrvatska poštanska banka, u kojoj država ima 58 posto udjela, a koju je pratila velika afera uz pritvaranje čelnika uprave i izbora novog rukovodstva, ostvarila je gubitak od 446 milijuna kuna. Vjerojatno nije lako neuspješno voditi jednu financijsku instituciju, no u HPB-u je to Josipu Protegi i ostalima uspjelo, te je nakon uhićenja u akciji Bankomat on ostao prvoosumnjičeni za zloporabu položaja i ovlasti tešku najmanje 170 milijuna kuna te udruživanje zbog počinjenja kaznenog djela. U 2009. godini ukupni troškovi poslovanja HPB-a povećani su za 72 posto u odnosu na godinu ranije "kao posljedica iznimnog povećanja gubitaka od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine u omjeru od 266 posto", stoji u objašnjenju, gdje piše i da su ukupne obveze HPB grupe čak 13,4 milijardi kuna. Najviša neto plaća iznosila je ipak 43.700 kuna!
Jednako je nevjerojatno da je u minusu od gotovo 160 milijuna kuna i Fina, što je očito odraz stanja na globalnom financijskom tržištu na kojem su troškovi rezerviranja kapitala porasli za, kako se u dokumentu kaže, više od 72 puta. Budući da je Fina dugo loše poslovala, učinjeni su veliki rezovi i otišlo je oko tisuću ljudi, no još uvijek zaposleni tvrtku koštaju čak 43 posto rashoda.
Vjerojatno je najteže stanje u brodogradilištima. Primjerice, riječki 3. maj prošlu godinu završio je s minusom od 454,6 milijuna kuna, a frapantan je podatak da 3. maj ima dugoročne obveze u visini 3,4 milijarde kuna.
NAJJAČI - HEP
Nisu sva velika javna poduzeća u lošoj poziciji, pa tako Hrvatske vode posluju pozitivno, kao i Hrvatske šume, koje ostvaruju dobit od 11 milijuna kuna. U HŠ-u zaposleno je više od 8.300 radnika, a u Hrvatskim vodama približno 800. Jedna i druga tvrtka bilježe pad troškova osoblja za oko pet posto. Hrvatske pošte su međutim u gubitku od 196 milijuna kuna, a zapošljavaju više od 11.000 radnika. Zbrinuto je otpremninama gotovo tisuću ljudi. Jedno od velikih javnih poduzeća s pozitivnim poslovanjem je HEP koji je u prošloj godini ostvarilo rast prihoda nad rashodima od 229 milijuna kuna, a čiste dobiti 154 milijuna kuna. Plaće su rasle za sedam posto nakon potpisivanja kolektivnog ugovora krajem 2008. godine za 14.230 zaposlenika - uz to, broj radnika smanjen je za svega 56. Ali, najviša plaća iznosila je 13.900 kuna, te je smanjena za 16 posto.
NAJVEĆI GUBITAŠ - INA
Definitivno najveći gubitaš s 631 milijunom kuna gubitka je Ina, gdje država ima 44,8 posto udjela, a zaposleno je gotovo deset tisuća ljudi. No, ulazak MOL-a doveo je do vidljivih mjera racionalizacije, te su rashodi pali za 26 posto. Smanjenje materijalnih rashoda je čak 33 posto, a plaća dva posto, što znači da su se ukidale razne beneficije kao što su službeni automobili i slično. Ina je, međutim, ostvarila najveći promet, odnosno ukupne prihode od 19,7 milijardi kuna, ali rashod premašuje 20,5 milijardi. Primjer drastičnih restrikcija je i Croatia osiguranje - iako je ostvarena dobit iznosila 67 milijuna kuna, što je sedam posto više nego 2008. godine, maksimalna plaća iznosila je 18.200 kuna, i smanjena je za upravo toliko, što znači sa 36.000 na pola. Ali, također je i povećan broj zaposlenih za osam posto, i danas je zaposleno 2.800 radnika.
Među tvrtkama koje su poslovale pozitivno osim HEP-a jesu Plinacro i Končar, svaki s plusom od približno 145 milijuna kuna, potom Janaf, Croatia Osiguranje, Hrvatska lutrija, Uljanik i Zračna Luka Split.
69
društava ili grupa, odnosno njihovo poslovanje, analizirano je u dokumentu
110.504
djelatnika zaposlena su u društvima ili grupama u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto
Tihana TOMIČIĆ