Država se drži po strani: Švicarci neće pasti, koliko nas je zapravo u bankrotu?
Agencija Vlm|Danas.hr 20.04.2011.
Od početka do kraja 2010. godine iznos stambenih kredita vezanih uz švicarski franak koje su građani prestali otplaćivati porastao je s 800 milijuna na čak 1,6 milijardi kuna. Građani su prestali otplaćivati 10, a tvrtke čak 20 milijardi kuna ranije uzetih kredita, podaci su HNB-a.
Udio loših kredita prešao je 11 posto, s time da su u znatno težoj poziciji dužnici čiji su krediti vezani uz švicarski franak. Analitičari vjeruju da se tečaj franka prema kuni neće vratiti s 5,74 na 5,20 kuna za jedan CHF sve do sredine 2012. godine.
Dvostruko veće rate kredita
Što zbog povećanja kamata, a što zbog promjene tečaja, rate za otplate tih kredita udvostručene su u odnosu na 2006. ili 2007., razdoblje koje je obilježila velika popularnost relativno povoljnih "švicaraca".
Krediti vezani uz švicarski franak sada čine četvrtinu ukupnog kreditnog porftelja banaka, s time da ta valuta dominira u pojedinim vrstama kredita. Automobili su se većinom (70 posto) kupovali kreditima u "švicarcima", a znatan je udio takvih kredita i među stambenima – gotovo 48 posto. Ti su krediti opsegom veći, pa je veći i teret koji je pao na leđa dužnika.
Sve više 'loših kredita' je u francima
Građani su dosad uzeli 57,4 milijarde kuna stambenih kredita, s time da krediti u švicarskim francima sudjeluju s približno 28 milijardi kuna. Udio loših kredita u francima iznosi 1,6 milijardi kuna, a vrijednost eurskih stambenih kredita koje su banke svrstale kao rizične, odnosno djelomično ili u potpunosti nenadoknadive kreće se oko 800 milijuna kuna.
Lani je franak ojačao 20 posto, na što su banke reagirale tek blagim smanjenjem kamata (približno 0,3 do 0,5 posto), što očito nije dovoljno da ublaži poziciju dužnika jer se u godinu dana udio loših kredita u švicarskim francima povećao za 2,9 posto, a kredita u stabilnom euru za 1,1 posto. Sada su loši krediti u CHF na 5,7 posto, a eurski na 3,5 posto.
Banke u problemima
Hrvatska narodna banka u svojoj analizi financijske stabilnosti procjenjuje da će se "zbog vremenskog pomaka s kojim kvaliteta kredita reagira na promjenu tečaja efekt deprecijacije kune prema švicarskom franku iz 2010.godine vidjeti tek tijekom 2011. godine, posebno kod stambenih kredita".
Zbog visokih rezervi koje im je nametnula Hrvatska narodna banka, velike komercijalne banke zasad stoički podnose rast rizičnih kredita, no nekoliko manjih banaka nalazi se u ozbiljnim problemima. Na dužnike zasad nitko ne obraća pozornost te njihova pozicija ovisi o dobroj volji banaka koje nude razne relativno nepovoljne varijante reprograma ili tek neznatno smanjuju kamate. Banke su ponudu novih, povoljnijih kredita rezervirale samo za nove dužnike, čime spašavaju svoje investicije.
Država se drži po strani
HNB ističe da su do kraja 2010. godine komercijalne banke u građevinarstvo i poslovanje nekretninama uložile oko 16,8 milijardi kuna, a od toga je čak 4,6 milijardi ili 27,4 posto svrstano među rizične.
Država se zasad drži po strani i problem svodi na ugovorni odnos pojedinca i banke. Banke taje podatke o broju građana koji su u neproglašenom bankrotu, ali iz dostupnih se podataka može procijeniti da je riječ o približno 10 tisuća ljudi.