Đorđe Novković

[Torrent Maniak]

ĐORĐE NOVKOVIĆ rođen je 2. rujna 1943. godine u Sarajevu. Glazbom se počeo baviti već u šestoj godini života, a na sarajevskoj Muzičkoj akademiji diplomirao je dirigiranje. U vrijeme rang bavljenja glazbom nastupao je u pop-rock grupama Indeksi i Pro-Arte, no doba njegove afirmacije počinje 1968. godine kad se seli u Zagreb i pjesmom "Stari Pjer" postiže veliki uspjeh.

Ta je pjesma do danas ostala njegov najveći inozemni uspjeh, jer je objavljena u mnogo verzija od kojih je najpoznatija ona grčke pjevačice Nane Mouskouri, a zapažena je i instrumentalna obrada orkestra Paula Mauriata. Veći odjek u Europi imala je obrada njegove pjesme "Zora je" u izvedbi nizozemskog pjevača Pieta Vermana.
Tokom svoje bogate karijere Đorđe Novković skladao je više od 2500 pjesama za sva veća glazbena imena na našim prostorima, a procjenjuje se da je prodao oko nevjerojatnih 20 milijuna ploča. Između ostalih, pisao je za Zdravka Čolića, Severinu, Gabi Novak, Terezu Kesoviju, Mišu Kovača, Danijelu Martinović, Jelenu Rozgu, Srebrna krila, Duška Lokina i mnoge druge.
Od 1969. godine član je HDS-a te je prvi potpisnik koji je preko ZAMP-a otkazao tadašnjem SOKOJ-u i priklonio se tada utemeljenom Hrvatskom društvu skladatelja. Donedavno je bio suvlasnik i direktor programa najveće domaće diskografske kuće, Croatia Recordsa, a usko je surađivao i s Tonikom, labelom Tončija Huljića.
Pobjednik je prvog hrvatskog izbora za Pjesmu Eurovizije sa skladbom "Don't Ever Cry" (Put, 1993.), a tokom karijere pobijedio je i na svim bitnim glazbenim festivalima na području bivše Jugoslavije. Godine 1985. dobio je najveće diskografsko priznanje "Zlatna ptica Jugotona" za milijun prodanih nosača zvuka, a 2000. godine dobio je i Zlatnu pticu Croatia Recordsa. Godine 1996. uručen mu je Porin za životno djelo.
Samo prije nekoliko dana Novković je obilježio 40 godina uspješne karijere, a za tu je priliku planirao snimiti i DVD. Na njegovoj proslavi okupile su se najveće glazbene zvijezde naših prostora i tako pokazale da je riječ o autoru koji je nesumnjivo obilježio hrvatsku zabavnu glazbu 20. i 21. stoljeća. Sudjelovanjem u svojevremeno vrlo popularnom Story Supernova showu pokazao je da je otvoren za suradnju s mladfim izvođačima, za koje se zalagao do kraja karijere i života.



Izvor: Index.hr - Najnovije vijesti, sport, zabava



------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------




Đorđe Novković (Sarajevo, BIH, 2. rujna 1943. - Zagreb, 6. svibnja 2007.), hrvatski skladatelj zabavne glazbe.

Sa 6 godina je krenuo u glazbenu školu, a na Muzičkoj akademiji u Sarajevu diplomirao je dirigiranje u klasi profesora Mladena Pozajića.

Šezdesetih je svirao s Indexima, a zatim, 1967 godine osniva Pro arte. Iduće, 1968, preselio se u Zagreb, i iste godine, na zagrebačkom festivalu, u večeri šansone, s pjesmom „Stari Pjer“ postiže prvi, ali kakav, uspjeh!
Zanimljivo je da na toj "Večeri šansone" zagrebačkog festivala zabavne glazbe "Stari Pjer" osvaja "tek" treće mjesto stručnog žirija, ali nedugo potom postaje svjetski hit, to je naša pjesma koja je postigla daleko najveći uspjeh u svijetu. Nikada ni jedna skladba ni iz Hrvatske, ni sa prostora bivše SFRJ, nije postigla ni približan uspjeh. Osim, nama najpoznatije, izvorne izvedbe Ivice Percla, šansona "Stari Pjer" planetarnu je slavu stekla izvedbama Nane Mouskouri i orkestra Paula Mauriata (na specijalnoj LP ploči UNICEF-a), pod imenom "Dans le soleil et dans le vent" ("U suncu i u vjetru").
Pisao je pjesme za Mišu Kovača, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Duška Lokina, Đoa Maračića, Đanija Maršana, Tomislava Ivčića, Terezu Kesoviju, Ivicu Šerfezija, grupu Pro arte, Gabi Novak, Srebrna krila itd., te postao najtiražniji skladatelj.
Ploče izvođača za koje je on skladao prodavane su u više od 100 milijuna primjeraka . Od 1989. do 2000. godine živio je u Rovinju. Godine 1993., njegova pjesma „Don't ever cry“ u izvedbi riječkih „Putokaza“ bila je prva hrvatska predstavnica na Eurosongu 1993. Dobio je Porin za životno djelo. Sudjelovao je na gotovo svim festivalima na ovim prostorima i dobitnik je mnogobrojnih nagrada.
Napisao više od 2500 skladbi te prodao oko 20 milijuna ploča. Od 1997. suvlasnik je i direktor programa u najvećoj hrvatskoj diskografskoj kući „Croatia Records“. Preminuo je 6. svibnja 2007. u 64 godini života u Zagrebu.





Citati

„Ja sam „picajzlast“ i strog, prava djevica u svemu. Kod mene sve uvijek mora biti savršeno složeno i čisto, čak su i vješalice u ormaru posložene po bojama. Grozim se prljavih cipela i uvijek sa sobom u torbi nosim pastu za poliranje te žlicu za obuvanje cipela. Volim red, dok je Boris impulzivan i neprilagodljiv, a pritom tvrdoglav kao pravi Jarac. Od mene je, čini se, nasljedio samo ljubav prema glazbi i sportu.“

„Vrlo sam pedantan. Alergičan sam na to da mi vire dlake iz ušiju i nosa, a ne volim ni neuredne obrve. Zato jednom tjedno obavezno sve podšišam škaricama, a onda pincetom iščupam pokoju nestašnu dlaku. Svako jutro brijem glavu,a nakon toga stavim after shave i Nivea kremu preko lica i glave.“
„Ja sam čovjek zaljubljen u svoju ženu, glazbu i sport“





Zanimljivosti



Da nije bio glazbenik, bio bi profesionalni sportaš


Imao je sjajnu memoriju, znao je oko 500 telefonskih brojeva napamet


Bio je osmi na svijetu u stolnom tenisu


Mogao je napraviti 100 trbušnjaka u seriji


Svaki dan vježbao je 40 minuta: 20 min na Orbitreku, 15 min veslao, 5 min lupao u vreću i napravio 100 trbušnjaka


Spavao je u spavaćici, mrzio je pidžame:

„Trenutačno spavam u ženskoj haljini za plažu s nacrtanim sidrom na prsima. Uzeo sam najveći broj i u njoj se osjećam najugodnije.“
Kako je počeo brijati glavu: posijedio je i počeo bojiti kosu u frizerskim salonima, tamo su mu se smijali, pa se preselio u kupaonicu i sam počeo s bojenjem. Onda si je spalio kosu, poludio, uzeo brijač, obrijao glavu i - nikada nije zažalio.


Nije si mogao oprostiti što je Borisu prešutio ponudu da profesionalno igra nogomet za NK Zagreb. Njegov sin Boris Novković usmjerio je svoju glazbenu karijeru u sasvim drugom pravcu od oca, nastojeći ne podilaziti na svaki način općem ukusu i površnim trendovima na domaćoj zabavno-glazbenoj sceni, kao što je to redovno činio stariji Novković.


Izvor: Wikipedija