- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Najstariji pisani izvor o pominjanju imena Doboja potice iz 1415. godine. Istoricari biljeze da su tragovi ljudskog postojanja na ovom podrucju stari oko sest hiljada godina i datiraju od starog kamenog doba. Ovdje su prije doseljavanja Slovena koplja lomili Iliri, Kelti, Rimljani... Rimskim osvajanjem u prvom vijeku nove ere i ovdje prestaje praistorija i nastaje istorijsko doba kada zapocinje prva urbanizacija (rimski vojnicki logor Kastrum i naselje Kanube). Krajem cetvrtog vijeka, medjutim, propada rimska vlast i u ove krajeve upadaju slovenska i druga plemena za vrijeme velikih seoba naroda sa istoka prema zapadu.
Doboj je grad visoko razvijene metalne, tekstilne, hemijske i prehrambene industrije, zatim saobraćaja, poljoprivrede, građevinarstva i trgovine.
U Doboju je sjedište JOD Željezničkog transportnog preduzeća Republike Srpske[13] i Korporacije za željeznički saobraćaj BiH. Doboj je najveći željeznički čvor u BiH, i jedan od najvećih na Balkanu.
Doboj je i pravi sajamski grad. Međunarodni sajam male privrede DOBOJEXPO okuplja veliki broj domaćih i stranih privrednika, što doprinosi uspostavljanju direktnih veza između lokalnog, regionalnog, republičkog i međunarodnog tržišta. Dobojski sajam DOBOJEXPO okuplja brojne privredne subjekte iz zemlje i inostranstva i zato predstavlja značajan ekonomski činilac u razvoju grada i cjelokupne regije.
Model termoelektrane u Stanarima
Trenutno je dobojski kraj jedan od najaktivnijih po pitanju investicija u BiH. U blizini rudnika u Stanarima, EFT Group rukovodi projektom izgradnje TE Stanari snage 420 MW. Projekat TE Stanari predstavlja jednu od glavnih investicija u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine do danas.
Doboj je regionalni obrazovni centar u kome je lociran velik broj srednjih škola: Gimnazija Jovan Dučić, Medicinska škola, Metalska škola, Ekonomska i trgovinska škola, Saobraćajna i elektro škola, Upravna, ugostiteljska i ŠUP škola. Takođe, Doboj je i univerzitetski grad. Trenutno postoje više visokoškolskih ustanova.
Međunarodni rukometni TV turnir šamipona je veličanstvena sportska manifestacija koja je od male lokalne smotre rukometa na samom početku izrasla u jednu od najkvalitetnijih i najcjenjenijih rukometnih priredbi ove vrste u svijetu.
Doboj je jedan od rijetkih gradova gdje se u krugu od svega nekoliko stotina metara mogu pronaći islamska, katolička, pravoslavna i jevrejska[18] bogomolja.
http://static.panoramio.com/photos/original/16598585.jpg
Gradnja srednjovijekovne dobojske tvrdjave zapoceta je u prvim decenijama 14. vijeka, vjerovatno u vrijeme bana Stjepana II Kotromanica. U gradnji tvrdjave razlikuju se dvije faze: ranija starobosanska i kasnija turska. Neimari tvrdjave su izgradili najvisi dio glavice sa oborom i prilazom u obliku izduzenog trougla. Na uglovima zidova napravljene su tri kule. Ulaz u tvrdjavu je sa sjevroistocne kule na kojoj nije bilo vrata nego se saobracaj obavljao penjanjem preko ljestava. Dobojska tvrdjava je imala namjenu i znacaj strazarnice, isturene prema sjeveru od sredisnjih bosanski teritorija.
U poznatim pisanim dokumentima dobojska tvrdjava pominje se 1415. godine, kada su bile brojne trzavice izmedju bosanskih feudalaca u koje se umijesao i madjarski kralj Sigismund, a potom i Turci.
Mada se u dokumentu spominje samo tvrdjava, na postojanje naselja Doboj upucuje cinjenica da unutar tvrdjave nije bilo crkve nego je o na bila ispod tvrdjave, na sedlu prema brezuljcima. Na temelju crkve Turci su izgradili dzamiju.
Nije poznato koje su godine Turci zauzeli Doboj, a sledeci pisani dokument iz 1503. godine zatice tvrdjavu u turskim rukama. Ovaj dokument je, u stvari, tursko-madjarski ugovor o miru.U drugoj polovini 17. vijeka Turci se povlace iz Srednje Evrope, a posto je Doboj opet blizu granicnog pojasa, Turci obnavljaju tvrdjavu. Dogradnja tvrdjave sastojala se u popravci porusenih srednjovjekovnih zidova, te je sagradjena ulazna kula sa prilaznim stepenistem. Uz istocni zid sagradjena je mala cetvorouglasta kula, a najvaznije promjene vide se na sjevernozapadnoj kuli. o na je dobila prostor za smjestaj topova. Turskog porijekla je i barutana, cetvrtasta gradjevina u gornjem dijelu tvrdjave.
U velikom ratu (1683-1699) dobojska tvrdjava se oktobra 1697. godine morala predati austrijskoj vojsci pod Eugenom Savojskim.
Doboj je od 1716. do 1718. ratno popriste, kao i vijekovima prije, u austrougarsko-turskom ratu, kada je bio spaljen, a tvrdjava zauzeta.
Oko 1740. godine Turci su u dijelu tvrdjave napravili tamnice.
Devetnaesti vijek bio je period velikih promjena u Bosni. Prvi srpski ustanak rezultirao je stvaranje nove drzave u susjedstvu. U vrijeme ovih ratova dobojska tvrdjava je ojacana sa 11 topova.
Drugu polovinu devetnaestog vijeka odlikuje okupacija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske. U ovom periodu tvrdjava gubi svoj znacaj.
Dobojska tvrdjava danas predstavlja dobro ocuvan kulturno-istorijski spomenik i rado posjecen turisticki objekat, ali bez potrebnih turisticko-ugostiteljskih i drugih sadrzaja.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6c/Doboj.jpg
Doboj je grad visoko razvijene metalne, tekstilne, hemijske i prehrambene industrije, zatim saobraćaja, poljoprivrede, građevinarstva i trgovine.
U Doboju je sjedište JOD Željezničkog transportnog preduzeća Republike Srpske[13] i Korporacije za željeznički saobraćaj BiH. Doboj je najveći željeznički čvor u BiH, i jedan od najvećih na Balkanu.
Doboj je i pravi sajamski grad. Međunarodni sajam male privrede DOBOJEXPO okuplja veliki broj domaćih i stranih privrednika, što doprinosi uspostavljanju direktnih veza između lokalnog, regionalnog, republičkog i međunarodnog tržišta. Dobojski sajam DOBOJEXPO okuplja brojne privredne subjekte iz zemlje i inostranstva i zato predstavlja značajan ekonomski činilac u razvoju grada i cjelokupne regije.
Model termoelektrane u Stanarima
Trenutno je dobojski kraj jedan od najaktivnijih po pitanju investicija u BiH. U blizini rudnika u Stanarima, EFT Group rukovodi projektom izgradnje TE Stanari snage 420 MW. Projekat TE Stanari predstavlja jednu od glavnih investicija u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine do danas.
Doboj je regionalni obrazovni centar u kome je lociran velik broj srednjih škola: Gimnazija Jovan Dučić, Medicinska škola, Metalska škola, Ekonomska i trgovinska škola, Saobraćajna i elektro škola, Upravna, ugostiteljska i ŠUP škola. Takođe, Doboj je i univerzitetski grad. Trenutno postoje više visokoškolskih ustanova.
Međunarodni rukometni TV turnir šamipona je veličanstvena sportska manifestacija koja je od male lokalne smotre rukometa na samom početku izrasla u jednu od najkvalitetnijih i najcjenjenijih rukometnih priredbi ove vrste u svijetu.
Doboj je jedan od rijetkih gradova gdje se u krugu od svega nekoliko stotina metara mogu pronaći islamska, katolička, pravoslavna i jevrejska[18] bogomolja.
http://static.panoramio.com/photos/original/16598585.jpg
Gradnja srednjovijekovne dobojske tvrdjave zapoceta je u prvim decenijama 14. vijeka, vjerovatno u vrijeme bana Stjepana II Kotromanica. U gradnji tvrdjave razlikuju se dvije faze: ranija starobosanska i kasnija turska. Neimari tvrdjave su izgradili najvisi dio glavice sa oborom i prilazom u obliku izduzenog trougla. Na uglovima zidova napravljene su tri kule. Ulaz u tvrdjavu je sa sjevroistocne kule na kojoj nije bilo vrata nego se saobracaj obavljao penjanjem preko ljestava. Dobojska tvrdjava je imala namjenu i znacaj strazarnice, isturene prema sjeveru od sredisnjih bosanski teritorija.
U poznatim pisanim dokumentima dobojska tvrdjava pominje se 1415. godine, kada su bile brojne trzavice izmedju bosanskih feudalaca u koje se umijesao i madjarski kralj Sigismund, a potom i Turci.
Mada se u dokumentu spominje samo tvrdjava, na postojanje naselja Doboj upucuje cinjenica da unutar tvrdjave nije bilo crkve nego je o na bila ispod tvrdjave, na sedlu prema brezuljcima. Na temelju crkve Turci su izgradili dzamiju.
Nije poznato koje su godine Turci zauzeli Doboj, a sledeci pisani dokument iz 1503. godine zatice tvrdjavu u turskim rukama. Ovaj dokument je, u stvari, tursko-madjarski ugovor o miru.U drugoj polovini 17. vijeka Turci se povlace iz Srednje Evrope, a posto je Doboj opet blizu granicnog pojasa, Turci obnavljaju tvrdjavu. Dogradnja tvrdjave sastojala se u popravci porusenih srednjovjekovnih zidova, te je sagradjena ulazna kula sa prilaznim stepenistem. Uz istocni zid sagradjena je mala cetvorouglasta kula, a najvaznije promjene vide se na sjevernozapadnoj kuli. o na je dobila prostor za smjestaj topova. Turskog porijekla je i barutana, cetvrtasta gradjevina u gornjem dijelu tvrdjave.
U velikom ratu (1683-1699) dobojska tvrdjava se oktobra 1697. godine morala predati austrijskoj vojsci pod Eugenom Savojskim.
Doboj je od 1716. do 1718. ratno popriste, kao i vijekovima prije, u austrougarsko-turskom ratu, kada je bio spaljen, a tvrdjava zauzeta.
Oko 1740. godine Turci su u dijelu tvrdjave napravili tamnice.
Devetnaesti vijek bio je period velikih promjena u Bosni. Prvi srpski ustanak rezultirao je stvaranje nove drzave u susjedstvu. U vrijeme ovih ratova dobojska tvrdjava je ojacana sa 11 topova.
Drugu polovinu devetnaestog vijeka odlikuje okupacija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske. U ovom periodu tvrdjava gubi svoj znacaj.
Dobojska tvrdjava danas predstavlja dobro ocuvan kulturno-istorijski spomenik i rado posjecen turisticki objekat, ali bez potrebnih turisticko-ugostiteljskih i drugih sadrzaja.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6c/Doboj.jpg