"Divlji zapad" na obalama Beograda

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
"Divlji zapad" na obalama Beograda

Izvor: Politika

Beograd -- Reke su najveća beogradska divlja poslovna zona, koju sačinjava oko 180 splav-restorana, od kojih je samo šezdesetak registrovano i izmiruje sve dažbine.

9473224314df0e254141f1033079711_orig.jpg


Pošto je Sava regionalna, a Dunav evropska saobraćajnica, to je isto kao kada bi duž međunarodnog autoputa, oko kojeg je dragocen svaki kvadrat, nikla gomila neprijavljenih kafana, čiji vlasnici ne plaćaju poreze i takse na to što su zauzeli vredno zemljište, pa još i zarađuju zahvaljujući prometnoj i atraktivnoj poziciji koju su oteli.
Po sadašnjim tarifama, oko 90 neregistrovanih splavova koje kriza nije „gurnula pod vodu”, ako se uzme da je njihova prosečna veličina oko 300 kvadrata, gradu godišnje duguje oko 81.000.000 dinara, ne računajući taksu za isticanje firme i komunalije.

Devedesetih godina prošlog veka, usled embarga, Savom i Dunavom nije baš mnogo robe stizalo u Srbiju, pa je bilo lakše zaboraviti istinski značaj tih puteva. Sve do pre sedam-osam godina, kada su gradske vlasti počele da prete zavođenjem reda u priobalju. U bezbroj navrata najavljivani konkurs za dodelu mesta na vodi, međutim, odlagan je iz razloga koji nikada nisu objašnjeni. Ovog puta, vlasti tvrde da će taj konkurs biti raspisan do kraja avgusta.

Donedavno, delovalo je da će to biti neka vrsta legalizacije, pošto je trebalo da glavni kriterijumi za dobijanje mesta budu tehnička ispravnost plovila i njegova bezbednost po goste, kao i redovno plaćanje dažbina, uz prednost za one koji zapošljavaju veći broj ljudi i imaju veći prihod u protekle tri godine.

Drugim rečima, bolja startna pozicija bila je namenjena solidnim firmama koje su već imale mesta na vodi i sada je trebalo samo da se za njih počnu oduživati gradu. Umesto toga, grad se odlučio da i on maksimalno zaradi, tako što će propisati da dobijanje pozicije zavisi prvenstveno od visine ponude.


"Prikupljaćemo zatvorene ponude. Ako za jedno mesto više kandidata ponudi isti iznos, organizovaćemo licitaciju", objašnjava Dejan Mali, član Gradskog veća i predsednik Komisije za plutajuće i plovne objekte, koja priprema konkurs.

Splavari u nezvaničnim razgovorima tvrde da nisu zabrinuti zbog eventualne pojave nekog nepoznatog konkurenta, koji bi mogao poželeti upravo njihovo mesto. Gradnja splava košta između 150.000 i 200.000 evra, a u poslednje tri godine, tvrde oni, gostiju je tri puta manje, dok takse, koje će ubuduće morati da uredno izmiruju, svaki čas skaču, poneke i za 600 odsto.

Najbolje se drže splavovi čije gazde imaju druge, unosnije poslove iz kojih mogu da pokriju gubitke. Zato oni ne veruju da će iko sada potrčati da se ubaci u taj biznis, a još više sumnjaju u to da će i od naplate taksa grad zaraditi koliko se nada jer se nakanio da ih uhvati za gušu u trenutku kada nemaju šta da istresu iz džepova.

Nadmetanje za mesta bi moglo biti najžešće na pojedinim atraktivnim potezima, poput hotela Jugoslavija, gde predviđenih lokacija, izgleda, ima manje nego splavova koji sada zauzimaju taj pojas reke. Manje popularni splavovi će sigurno otpasti, ali prava borba se očekuje među nekolicinom najpoznatijih, koji će jedni drugima biti direktni konkurenti, a konkurs neće zadati početnu cenu po kojoj bi mogli proceniti koliko da ponude.
 
Natrag
Top