međunarodni skup financijskih stručnjaka u hotelu ‘le meridien lav’
Dionica T-HT-a isplativija od štednje u banci
Izvor: Slobodna Dalmacija 09.11.2010. | 19:30
Dionica T-HT-a bolja je od štednje u banci. Žalosno je da nemamo neki novi IPO, ali ako imamo stav da je to napuhavanje tržišta, nećemo daleko stići.
Kazao je to Ante Samodol, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), na četvrtoj međunarodnoj konferenciji fondovske industrije koja se u ponedjeljak i utorak održava u hotelu “Le Meridien Lav“ u Podstrani, a okupila je više od 200 fond menadžera i drugih financijskih stručnjaka iz zemlje i inozemstva.
Dionica T-HT-a isplativa je roba na burzi
- Zabluda je da su fondovi uzroci kriza i financijske nestabilnosti, nije točno da su napuhali balon na tržištu kapitala. Kad je 2002. godine 250 dioničkih društava po sili zakona došlo na burzu, je li i to bio početak balona? Tada je 500 tisuća dioničara došlo na burzu. Nakon provedene inicijalne javne ponude (IPO) Ine i T-HT-a na burzu je došlo još njih više od 300 tisuća. Danas u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu (SKDD) imamo oko 830 tisuća dioničara. Ne smijemo govoriti da je bio balon kad balona nije bilo – ističe Samodol.
O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA
Iako je broj otvorenih investicijskih fondova porastao s 97 koncem rujna 2007. na 127 krajem rujna 2010. godine i dobrovoljnih mirovinskih sa 16 na 21, uz četiri obvezna mirovinska fonda i osam zatvorenih investicijskih fondova (jedan manje u odnosu na 2007.), Ante Samodol upozorava na činjenicu da je neto imovina svih fondova u tom razdoblju pala s 55,55 milijardi kuna na 44,80 milijardi kuna.
U fondovima u ova krizna vremena zacijelo bi bilo još manje kuna da obol ukupnom rezultatu nisu dali mirovinski fondovi, čija je neto imovina u te tri godine porasla s 21,81 milijarde kuna na 30,62 milijarde kuna.
O TRŽIŠTU KAPITALA
- Kad najavljuju oporezivanje kapitalne dobiti i dividendi, što će učiniti kad se ostvari kapitalni gubitak? Tko dira u oporezivanje na tržištu kapitala, a ne oporezuje i kamate na štednju, dokrajčit će ionako slabo tržište kapitala – tvrdi Ante Samodol i napominje:
- Više ne možemo govoriti o inozemnoj akumulaciji kapitala, nema novih inicijalnih javnih ponuda, od iduće godine može se štedjeti i u inozemstvu, kad uđemo u Europsku uniju ukinut će se i odredbe po kojima obvezni mirovinski fondovi moraju ulagati do 50 posto imovine u Hrvatskoj... o svemu tome moramo voditi računa. Moramo puno toga redifinirati, fiskalna i monetarna politika moraju postići konsenzus. Kad nema gospodarskog rasta, koji se održavao na zaduživanju i potrošnji, dolazi u pitanje i sveta krava: tečaj - kaže Samodol.
O PROGNOZAMA ZA OPORAVAK
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke: Oporavak je počeo u svjetskim razmjerima, ove godine globalni rast će biti 4,5 posto, dogodine 4 posto. U Europskoj uniji rast će iduće godine biti sporiji nego ove godine, a ne vjerujem da ćemo imati dvostruku recesiju.
Daniel Nevidal, član Uprave Interkapital vrijednosni papiri: Globalno se nastavlja rast zbog azijskih zemalja. Nismo totalno izvan dvostrukog dna recesije, u Europi je najveći rizik.
Neven Mates, glavni savjetnik guvernera HNB-a: Jasno je da kriza ima dalekosežne posljedice. Smanjit će se stopa rasta globalne ekonomije. Kina raste najbrže, Amerika brže od Europe, koja je najsporija.
LJUBICA VUKO
Dionica T-HT-a isplativija od štednje u banci
Izvor: Slobodna Dalmacija 09.11.2010. | 19:30
Dionica T-HT-a bolja je od štednje u banci. Žalosno je da nemamo neki novi IPO, ali ako imamo stav da je to napuhavanje tržišta, nećemo daleko stići.
Kazao je to Ante Samodol, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), na četvrtoj međunarodnoj konferenciji fondovske industrije koja se u ponedjeljak i utorak održava u hotelu “Le Meridien Lav“ u Podstrani, a okupila je više od 200 fond menadžera i drugih financijskih stručnjaka iz zemlje i inozemstva.
Dionica T-HT-a isplativa je roba na burzi
- Zabluda je da su fondovi uzroci kriza i financijske nestabilnosti, nije točno da su napuhali balon na tržištu kapitala. Kad je 2002. godine 250 dioničkih društava po sili zakona došlo na burzu, je li i to bio početak balona? Tada je 500 tisuća dioničara došlo na burzu. Nakon provedene inicijalne javne ponude (IPO) Ine i T-HT-a na burzu je došlo još njih više od 300 tisuća. Danas u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu (SKDD) imamo oko 830 tisuća dioničara. Ne smijemo govoriti da je bio balon kad balona nije bilo – ističe Samodol.
O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA
Iako je broj otvorenih investicijskih fondova porastao s 97 koncem rujna 2007. na 127 krajem rujna 2010. godine i dobrovoljnih mirovinskih sa 16 na 21, uz četiri obvezna mirovinska fonda i osam zatvorenih investicijskih fondova (jedan manje u odnosu na 2007.), Ante Samodol upozorava na činjenicu da je neto imovina svih fondova u tom razdoblju pala s 55,55 milijardi kuna na 44,80 milijardi kuna.
U fondovima u ova krizna vremena zacijelo bi bilo još manje kuna da obol ukupnom rezultatu nisu dali mirovinski fondovi, čija je neto imovina u te tri godine porasla s 21,81 milijarde kuna na 30,62 milijarde kuna.
O TRŽIŠTU KAPITALA
- Kad najavljuju oporezivanje kapitalne dobiti i dividendi, što će učiniti kad se ostvari kapitalni gubitak? Tko dira u oporezivanje na tržištu kapitala, a ne oporezuje i kamate na štednju, dokrajčit će ionako slabo tržište kapitala – tvrdi Ante Samodol i napominje:
- Više ne možemo govoriti o inozemnoj akumulaciji kapitala, nema novih inicijalnih javnih ponuda, od iduće godine može se štedjeti i u inozemstvu, kad uđemo u Europsku uniju ukinut će se i odredbe po kojima obvezni mirovinski fondovi moraju ulagati do 50 posto imovine u Hrvatskoj... o svemu tome moramo voditi računa. Moramo puno toga redifinirati, fiskalna i monetarna politika moraju postići konsenzus. Kad nema gospodarskog rasta, koji se održavao na zaduživanju i potrošnji, dolazi u pitanje i sveta krava: tečaj - kaže Samodol.
O PROGNOZAMA ZA OPORAVAK
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke: Oporavak je počeo u svjetskim razmjerima, ove godine globalni rast će biti 4,5 posto, dogodine 4 posto. U Europskoj uniji rast će iduće godine biti sporiji nego ove godine, a ne vjerujem da ćemo imati dvostruku recesiju.
Daniel Nevidal, član Uprave Interkapital vrijednosni papiri: Globalno se nastavlja rast zbog azijskih zemalja. Nismo totalno izvan dvostrukog dna recesije, u Europi je najveći rizik.
Neven Mates, glavni savjetnik guvernera HNB-a: Jasno je da kriza ima dalekosežne posljedice. Smanjit će se stopa rasta globalne ekonomije. Kina raste najbrže, Amerika brže od Europe, koja je najsporija.
LJUBICA VUKO